Izvještaj EU komisije najavljuje: Zbog vrućina turisti će se s Mediterana seliti na sjever Europe
Klimatske promjene bit će odgovorne za veliki turistički obrat do 2100. godine. Mediteran neće biti što je nekad bio. Već sada je posjećenost mediteranskim zemljama u ljetnim i jesenskim mjesecima pala za deset posto. Turisti radije pohode Češku, Dansku, Irsku i Bugarsku, pokazuje izvještaj Europske komisije za putovanja (ETC) o krizama u turizmu
Jug Europe zbog sve neugodnijih toplinskih udara može računati na pad potražnje za svojim turističkim proizvodima, dok se sjevernijim destinacijama osmjehuje veća popularnost. Ipak, ne mogu ni sve hladnije destinacije računati da za njih stiže dobro vrijeme.
Otapanja ledenjaka i sve manje snijega na Alpama, koje godišnje privuku 120 milijuna turista, odrazit će se na ski turizam. Izvještaj o krizama u turizmu ETC-a predviđa da će zbog toga što u bliskoj budućnosti više neće biti snijega na skijalištima ispod 1500 metara nadmorske visine biti zatvorena četvrtina alpskih resorta.
Do kraja stoljeća očekuje se kako će alpski skijaški resorti imati 80 snježnih dana godišnje manje nego što to imaju sada.
U jednom od osam globalnih ski odmarališta nestat će snijega, predviđa se. S druge strane, potražnja bi trebala porasti za odmaralištima na većoj visini.
Suočena s dvostruko bržim zagrijavanjem u odnosu na globalni prosjek, Švicarska se bori s nedostatkom snijega pokušavajući privoljeti turiste na neke druge aktivnosti kao što je vožnja biciklom.
Afinitet prema nešto svježijim destinacijama već se može primijetiti i u Španjolskoj gdje turisti više troše u hladnijim obalnim regijama nego u toplijim. U ljetima između 2019. i 2023. godine na hladnijim je lokacijama potrošnja u prosjeku porasla 45 posto, a na toplijima 35 posto.
Uz vrućine, turizmu nevolje stvaraju i popratne klimatske pojave kao što su suše, požari i poplave, prirodne katastrofe poput potresa te društveno-politički i gospodarski izazovi kao što su rat u Ukrajini, inflacija, politički uvjeti i teroristički napadi. Tome treba nadodati i kibernetički kriminal te ostale tehnološke krize kao što je, na primjer, zakazivanje tehnologije u zračnim lukama.
Čini se kako će Europa ostati zemlja koja je u “permanentnoj krizi”, kako su to 2022. godine izjavili iz Svjetske zdravstvene organizacije.
