Što znamo o američkoj tvrtki koja je otkrila velike količine plina kod Siska? Vlasnik je Trumpov donator
Ispitivanje istražne bušotine u blizini Siska pokazalo je kako je ona bogata plinom. Investitor koji je istraživao bušotinu je malo poznati Aspect Croatia Kft. Forbes Hrvatska istražio je što se zna o američkoj kompaniji čija je to podružnica u Hrvatskoj.
Ispitivanjem istražne bušotine Trebarjevo-1 u blizini Siska, Aspect Croatia Kft. otkrio je veliko nalazište plina. Tijekom ispitivanja bušotine, dnevni dotok plina bio između 160 i 320 tisuća prostornih metara plina. To ujedno pokazuje i kakvo je okvirno očekivanje dnevne proizvodnje te bušotine u budućnosti. Navedeni broj predstavlja oko deset posto ukupne dnevne proizvodnje plina u Hrvatskoj.
Aspect Croatia Kft. hrvatska je podružnica mađarske kompanije Aspect Croatia Kft. Ured imaju u zagrebačkom Sky Officeu, a direktor podružnice je Szabolcs Tóth. Vlasnik te kompanije je Aspect Holdings lociran u Houstonu, Denveru i Budimpešti. Preko svojih podružnica bave se istraživanjem, proizvodnjom, investicijama i razvojnim aktivnostima u Sjevernoj Americi i Europi.
Vlasnik kompanije je 71-godišnji Alex Cranberg, inženjer nafte s MBA diplomom iz Stanforda. Kompaniju su Clark Estates i on osnovali 1993. godine. Gotovo 20 godina kasnije, mediji su izvještavali o bogatoj naftnoj bušotini koju su pronašli u Iraku. Tada se predviđalo da bi ga ona mogla učiniti milijarderom, no kako se nikada nije pojavio na Forbesovoj listi, njegova imovina vjerojatno nije nikada premašila milijardu dolara.
Nudili manje od konkurenta, ali dobili bušotinu u Ukrajini
Bio je uključen i u ukrajinski skandal s Trumpovim ministrom energetike Rickom Perryjem. Cranberg je mega-donator republikanske stranke, a 2012. godine ustupio je korporativni mlažnjak Perryju, koji je tada pokušavao dobiti republikansku nominaciju za predsjednika SAD-a.
Kako su mediji izvještavali, sedam godina kasnije, Perry se u ulozi SAD-ovog ministra energetike susreo s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i uručio mu listu ljudi koje preporučuje kao energetske savjetnike. Među njima je bio Michael Bleyzer koji se s Cranbergom javio na natječaj za bušotinu nafte i plina Varvynska.
Na njemu su ponudili nekoliko milijuna dolara manje od jedinog konkurenta, ali su dobili 50-godišnji posao jer je Vladina komisija procijenila da imaju veću tehničku ekspertizu i financijsku podršku.
To im nije jedina bušotina u Hrvatskoj?
Na pitanje o drugim bušotinama koje tvrtka Aspect Croatia, Kft. istražuje, iz Agencije za ugljikovodike ne daju previše detalja. Za Forbes Hrvatska rekli su kako kompanija provodi istražne aktivnosti neinvazivnih geofizičkih mjerenja, kao i naftno-rudarske radove izrade istražnih bušotina. O rezultatima tih aktivnosti, javnost će informirati u skladu s dinamikom realizacije.
Na Internetu je moguće pronaći dokumente Ministarstva gospodarstva u kojima se navodi da su 2019. godine natječajem dobili dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu u istražnom prostoru ugljikovodika Sava-06. U drugim dokumentima uz bušotinu Trebarjevo-1 spominju se još Popovec-1, Budenec-1, Željezno-1, Setuš-2 i druge.
Agencija za ugljikovodike pohvalila se u utorak kako su interesi Hrvatske u ovom slučaju zaštićeniji nego su bili u ranijim slučajevima. Za Forbes Hrvatska pojasnili su kako su raniji (Inini) koncesijski ugovori podrazumijevali da kompanije nakon plaćanje 10 posto royaltyja u visini 10 posto vrijednost ugljikovodika raspolažu sa svim ugljikovodicima.
Državi više novca nego ranije
Prema novim ugovorima, preostali ugljikovodici nakon povrata odobrenih troškova za istraživanje investitoru, dijele se između Republike Hrvatske i investitora. Iz Agencije napominju i kako sve nastale troškove povezane sa istraživanjem kao i sav geološki i tehnološki rizik snosi samo investitor. Država ne snosi nikakav rizik, a ubire prihode.
Investitor Republici Hrvatskoj isplaćuje i jednokratne novčane naknade: novčanu naknadu za sklapanje Ugovora te dodatne novčane naknade za ostvarenu eksploataciju ugljikovodika (tzv. Production bonus).
Osim ovih naknada, investitori plaćaju i naknadu za zauzetost površine. Ona iznosi 53,09 eura po kvadratnom kilometra za istražne prostore, odnosno 530,89 eura po kvadratnom kilometru za eksploatacijska polja. Naknada za zauzetost površine prihod je državnog proračuna i u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi istražni prostor odnosno eksploatacijsko polje. Pored navedenog, protekom svake godine investitor plaća i administrativnu naknadu koja u cijelosti predstavlja prihod Državnog proračuna.
Agencija za ugljikovodike je od osnivanja 2014. godine intenzivirala aktivnosti istraživanja ugljikovodika koja su sada i rezultirala novim proizvodnjama plina. S obzirom na broj aktivnosti na terenu, očekuju i nova.
