Kakvo je stanje u pilani u Mrkoplju koju je poharao požar? Nađeno je rješenje za nastavak proizvodnje
Nakon velikog požara koji je krajem rujna progutao pilanu Mrkopalj, tvrtka Drvenjača uspjela je organizirati daljnji rad te ubrzano radi na ponovnoj izgradnji pogona, ispričao je za FORBES Hrvatska Branko Liker, predsjednik Uprave tvrtke
Krajem rujna u mjestu Mrkopalj petnaestak kilometara od Delnica izgorio je pogon pilane tvrtke Drvenjača. To prisilno zaustavljanje dijela proizvodnje izazvalo je veliku zabrinutost u općini u Gorskom kotaru zbog toga što tvrtka zapošljava velik dio lokalnog stanovništva. Dva tjedna kasnije, predsjednik Uprave tvrtke Branko Liker kaže za FORBES Hrvatska kako nitko nije izgubio radno mjesto te kako se ubrzano radi na ponovnoj izgradnji pogona pilane.
U prvim se vijestima nakon požara govorilo o šteti od pet milijuna eura.
“Dvorana pilane i sva oprema u potpunosti su izgorjeli. Čekam sad izvješća od procjeniteljske kuće i od osiguranja, jer je sve bilo osigurano pa ćemo vidjeti kakva je stvarna šteta”, rekao je u telefonskom razgovoru Liker s kojim u danima neposredno nakon požara nismo uspjeli razgovarati jer je bio na očevidima, utvrđivanjima uzroka požara, a potom i procjenjivanja štete.
Ispostavilo se kako požar u hali pilane, u kojoj je samo godinu dana prije postavljena nova oprema, nije podmetnut, već ga je uzrokovao tehnički kvar.
Nova investicija
“Trenutno smo u procesu instalacije mobilne pilane, zamjenske horizontalne pile koja će nam služiti dok ne napravimo novu pilanu i u nju ne stavimo novu opremu. Dobili smo već ponude, razrade nacrta, rade se novi projekti za novu zgradu pilane, a sutra imamo i sastanak s proizvođačima opreme”, izvijestio je prvi čovjek pilane koja u Mrkoplju zapošljava osamdeset ljudi.
Posluži li ih vrijeme, izgradnja zgrade mogla bi biti gotova u idućih 150 dana, a na isporuku opreme čekat će između pet i sedam mjeseci. Liker predviđa kako bi to moglo potrajati do ljeta iduće godine te kako će im biti potrebno mjesec ili dva za montažu prije no što pogon puste u rad.
“Teško je procijeniti koliko će to koštati, vjerujem kako će trošak zgrade i opreme biti oko 2,5 milijuna eura. Tu su još grijanje, krov, svašta nešto. Još uvijek radimo te izračune. U fokusu su nova pilana i narudžba opreme zbog rokova isporuke, a moramo razmišljati potom i o novoj brusioni, elektroradioni i strojarskoj radioni jer sve je to bilo u požaru”, napominje šef tvrtke koja je uspjela u vrlo kratkom roku reorganizirati proizvodnju i osigurati svim zaposlenicima da nastave raditi.
Povratak na sedamdeset posto kapaciteta
Manji dio zaposlenika bio je zadužen za čišćenje opožarenog pogona i sad pomažu s rušenjem zidova, a ostali su zaposleni u proizvodnji kao i dosad. Dio je nastavio raditi u peletarnici u Mrkoplju koja, srećom, nije zahvaćena požarom. U krojačnici su pokrenuli proizvodnju finali, a u Ravnoj Gori jedna manja pilana za njih radi uslužni rez pa je dio zaposlenika preusmjeren i tamo. Budući da Drvenjača ima pogon i u obližnjim Fužinama, dio je zaposlenih tamo na ispomoći.
Ipak, uza sve te mjere, proizvodnja pati jer ne može se samo tako nadomjestiti cijeli jedan pogon. Ipak, vrlo uskoro bi mogli postići poprilično visoku razinu proizvodnje.
“Što se tiče peleta, oni su u punoj proizvodnji, što se tiče ostalog, nadam se da ćemo u listopadu zadovoljiti između 30 i 40 posto prijašnjih kapaciteta. Sad kad montiramo mobilnu pilanu, vjerujem da ćemo od 1. studenog početi i s njom raditi pa ćemo doći na 70 posto dosadašnjih kapaciteta”, ustvrdio je Liker koji tvrtkom upravlja od 2017. godine.
Utjecaj na lokalnu zajednicu
U razgovoru za FORBES Hrvatska župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina najavljivao je kako će iz proračunskih zaliha izdvojiti sto tisuća eura hitne pomoći s obzirom na to da je požar ugrozio i funkcioniranje općine Mrkopalj.
“Poznajem poduzetnika Branka Likera i znam koliko se on osobno angažirao oko poboljšanja pozicije domaće drvne industrije, ali znam i da je socijalno osjetljiv i uvjeren sam da će on poduzeti sve što može da ne nastradaju radnici. Ali na svima nama, i na općini i županiji i upravi tvrtke, je da pokušamo naći načina da se prebrodi kriza do sređivanja pogona i ponovnog pokretanja radnog procesa. Općina treba pripremiti interventni socijalni program za ugrožene, a mi smo osigurali hitna sredstva. Važno je da se prebrodi jaz, da ljudi koji su vrijedno radili ne ostanu na cesti”, rekao je Komadina.
Liker kaže kako su im predstavnici lokalne uprave došli i iskazali podršku, ali kako nisu spominjali nikakve konkretnije mjere pomoći. “To je bilo njihovo razmišljanje u sferi ako bi došlo do toga da bismo morali otpustiti određeni broj ljudi, a mi smo ostali na tom broju ljudi i pretpostavljam da zato nema s njihove strane nikakvih radnji.”
Okosnica opstanka ruralnih krajeva
Istaknuo je kako već pedeset godina u Drvenjači rade taj posao te kako imaju sve riješeno s Hrvatskim šumama te se nada da će tako i ostati.
Tvrtka je osnovana 1975. godine kao radna jedinica ondašnjeg Šumskog gospodarstva Delnice, a nakon 1993. je privatizirana i u njezino vlasništvo ulazi i pilana Mrkopalj. Od tada je u većinskom vlasništvu zagrebačke tvrtke Castanea čiji je većinski vlasnik Ivan Liker.
Prema podacima Fine, lani je tvrtka zapošljavala 178 ljudi te ostvarila 4,67 milijuna eura prihoda i 1,91 milijun eura dobiti.
Drvna je industrija iznimno bitna za ruralna područja, ističe Liker.
“U Gorskom kotaru svako mjesto ima takav jedan pogon i on je okosnica opstanka tog mjesta. Gdje god se zatvorio takav objekt bilo iz drvne ili bilo koje druge industrije, to je mjesto osuđeno na propast i nestanak. Stoga bi državne institucije mogle poraditi na tome da pomognu tu industriju, pogotovo u današnje vrijeme kad je kriza”, kazao je.
Pogrešan odnos prema drvnom bogatstvu
Svijest o tome da bi trebalo podržati proizvođače u drvnoj industriji pokazao je i župan Komadina. Kazao je u razgovoru za FORBES Hrvatska kako je ovaj požar prilika da se svi osvrnu na ruralne krajeve koji ovise o drvnom bogatstvu, kao što je Gorski Kotar, te da se ponovno propita politika Hrvatskih šuma i svih onih s nacionalne razine koji su, prema njegovu sudu, pogrešno usmjerili odnos prema nacionalnom drvnom bogatstvu.
“Imamo dvije drvne industrije, ruralnu kojoj se ne dopušta da se izdigne iz razine temeljne obrade drva, i onu koja profitira na ruralnim krajevima – umjesto da se prerađivačka industrija veže uz ruralne krajeve.”, rekao je Komadina.
Ipak, zasad nije bilo nikakve konkretne pomoći proizvođačima.
