Što sve blokira ulagače u energetici u Hrvatskoj? Za Forbes govori direktor tvrtke RP Global
Za FORBES Hrvatska govori Bojan Reščec, dugogodišnji direktor austrijsko-španjolskog developera i investitora u obnovljive izvore energije RP Global Hrvatska. Nakon osam godina prisilne pauze zbog domaćeg regulatorno-birokratskog labirinta, uskoro otvaraju gradilište solarne elektrane na Pagu. Reščec tumači što sve u Hrvatskoj blokira ulagače, od odluka HERA-e do Ministarstva gospodarstva, zbog čega neki i odlaze. RP Global, kaže, ima u planu portfelj od oko 1000 megavata solarnih i vjetroelektrana te baterija
Austrijsko-španjolski developer i investitor u obnovljive izvore energije RP Global nedavno je s francuskim mirovinskim fondom Mirova dogovorio golemu transakciju od 480 milijuna eura i tako osigurao financiranje projekata u sedam europskih zemalja. Među njima je i Hrvatska gdje su do sada izgradili dvije vjetroelektrane, VE Danilo 2014. godine kod Šibenika i VE Rudine 2016. godine kod Dubrovnika, ukupne snage 78 megavata. U Novalji će, kako se očekuje, u prosincu krenuti s gradnjom svoje prve solarne elektrane.
Zvuči pomalo nevjerojatno: Pag će za RP Global biti lokacija prvog novog hrvatskog gradilišta nakon čak osam godina prisilne pauze u koju ih je, kao i niz drugih developera, uvukao kompleksan regulatorno-birokratski labirint, pa je pripremanje i mijenjanje dokumentacije te čekanje na razne dozvole, natječaje i odluke postalo praktički glavna aktivnost tvrtke u Hrvatskoj. U međuvremenu su, doduše, svoje dvije vjetroelektrane 2021. godine prodali tvrtki Professio Energia – burzovnoj kompaniji u vlasništvu hrvatskih mirovinskih društava – a nastavili su s poslom njihova održavanja.
Projekti čekaju HERA-u
Iza velikog jesenskog deala RP Globala s francuskim fondom Mirova cilj je izgradnje 2500 megavata solarnih i vjetroelektrana te baterija koje planiraju pustiti u pogon u idućih pet godina, a na Hrvatsku otpada značajan dio. O tom planu, kao i o uvjetima koji vladaju na domaćem tržištu obnovljivih izvora energije (OIE), za FORBES Hrvatska govori Bojan Reščec koji je više od 20 godina menadžer RP Globala za Hrvatsku, a ujedno je član HGK-ova Vijeća Udruženja za obnovljive izvore energije HGK i voditelj Grupacije za energiju vjetra.
FORBES: Na domaćem tržištu OIE opet vlada svojevrsni zastoj, a odlazak norveške državne energetske kompanije Statkraft, prije toga i francuske Neoen – obje s velikim portfeljima projekata u razvoju – vijest je koja je zaintrigirala javnost. Kako vi to komentirate? Uostalom i sami godinama niste uspjeli početi graditi u Hrvatskoj.
REŠČEC: Mi ne odlazimo, ali moram priznati da se divim stranim privatnim tvrtkama koje su, kao i RP Global, došle u Hrvatsku i ustrajale s ulaganjima, pa makar dugo čekale. Bili smo ovdje pionir razvoja obnovljivih izvora energije, stekli smo iskustvo i sada imamo znanje o doing business u Hrvatskoj. Istina je da od 2016. godine nismo gradili, ali očekujemo da ćemo uskoro nastaviti, sa solarnim i vjetroelektranama. Imamo portfelj od deset projekata ukupne snage 250-300 megavata koji imaju ishođena energetska odobrenja, a još je 20-ak projekata u početnim fazama, sve zajedno oko 1000 megavata.
Mi ne odlazimo iz Hrvatske, ali moram priznati da se divim stranim privatnim tvrtkama koje su, kao i RP Global, došle i ustrajale s ulaganjima, pa makar dugo čekale.
Što se tiče stanja na tržištu, mnogo je novih projekata u solarima u raznim fazama, ali ne mogu svi ishoditi energetsko odobrenje, što je zapravo svojevrsna registracija lokacije za izgradnju i od koje sve počinje, prema Zakonu o tržištu električne energije iz 2021. godine. Broj dostupnih lokacija u prostornim planovima je ograničen, pogotovo u priobalju, pa je lako moguće da je za investitore koji su došli na tržište zadnjih par godina, a nisu u portfelju imali starije projekte, to postao problem. Ne znam koji su sve razlozi utjecali na povlačenje Statkrafta i Neoena, ali razumijem da se takva odluka donese ako nakon godinu-dvije nema vidljivih rezultata.
Problem je, općenito, što ne funkcionira proces izdavanja novih energetskih odobrenja preko natječaja, što provodi Ministarstvo gospodarstva. Mi smo se, primjerice, lani u rujnu prijavili za nove projekte po članku 17. Zakona o tržištu električne energije uz čitav niz projekata drugih developera, a niti jedan od njih još uvijek nije dobio odobrenje. U zastoju su i oni projekti koji čekaju na odluku Hrvatske energetske regulatorne agencije o tome koliko će im iznositi naknada za priključenje na mrežu. Među njima je i naš projekt za drugu fazu vjetroelektrane kod Dubrovnika, VE Rudine II. Tu je odluku regulator trebao donijeti još prije dvije godine, ali nije.
FORBES: Koja je pozadina oko te naknade? Zbog toga je navodno u zastoju 45 projekata, a procjenjuje se da su time blokirane investicije od ukupno 2,5 milijarde eura.
REŠČEC: Poznato je da trošak izgradnje do točke priključenja elektrane na elektroenergetsku mrežu snosi investitor, ali nužno je pritom da i sama ta mreža bude sposobna za priključenje određenog kapaciteta. Zato se za svaki projekat posebno izračunavalo koliko iznosi i taj dio – stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, pa su neki projekti prolazili s par eura troška, a neki su projekti dobijali obvezu izgradnje značajnih dionica 400 kV dalekovoda te značajne višemilijunske euro iznose, zbog čega nikada nisu izgrađeni. Taj iznos je ovisio o procjeni utjecaja nekog projekta na mrežu, odnosno njenog opterećenja.
Da bi se praksa unificirala, donijeta je bila odluka da će HEP-ODS i HOPS izraditi plan razvoja mreže u skladu s apetitima investitora i developera, taj plan će potom pretočiti u troškove i podijeliti s projektima, a iz toga će se izračunati jedinstvena naknada. I to je ono što čekamo već dvije godine. To blokira novije i neke starije projekte. Ne možemo potpisati ugovor o priključenju dok HERA ne donese odluku, a bez toga nema ni spremnosti projekata za financiranje i gradnju. Iznos naknade, naravno, utječe i na iznos investicije.
Svaki dodatni trošak utječe na cijenu struje
FORBES: U čemu je problem, imate li ideju o tome zašto HERA ne donosi odluku?
REŠČEC: Vjerujem da to ima veze i s kadrovskom strukturom u HERA-i, koja je već dvije godine nema predsjednika Upravnog vijeća. HOPS, HEP-ODS i Ministarstvo gospodarstva su dali svoje zamisli o toj naknadi, ali HERA je regulator. I inače su krivi za mnogo toga što je zapinjalo, a s njima baš nemamo puno komunikacije. Već nekoliko mjeseci kolaju glasine da bi naknada na kraju mogla biti nula eura, a hoće li biti tako ili ne, ne znamo.
Ne funkcionira proces izdavanja novih energetskih odobrenja. U zastoju su i oni projekti koji čekaju na odluku Hrvatske energetske regulatorne agencije o tome koliko će im iznositi naknada za priključenje na mrežu
FORBES: Nije li ta naknada zamišljena kao način sudjelovanja investitora u izgradnji same mreže? Ako bi iznosila nula eura, to bi značilo da će sve financirati država, odnosno HOPS i HEP-ODS?
REŠČEC: Bilo je zamišljeno da svaki projekt u tome sudjeluje jednako, ovisno o snazi. Bude li naknada nula, to je za investitore bolje samo ako će mreža doista biti razvijena. Svakako je napredak da svi imaju jednak tretman i trošak, dapače smatram da je neophodno uvesti naknade za stjecanje prava (poput plaćanja zauzeća prostora kroz instituciju energetskog odobrenja). No, treba shvatiti da svaki dodatni trošak, koji nije direktno vezan za izgradnju, utječe na konačnu cijenu proizvodnje, a time i na cijenu električne energije. Dakle, mrežu će trebati prilagođavati za prihvat novih kapaciteta, pogotovo u priobalju, to je značajan trošak i netko će to morati pokriti.
FORBES: Javnosti se čini da kod nas samo niču nove solarne i vjetroelektrane, a stranim investitorima da je to skoro pa nemoguća misija.
REŠČEC: Pa neki strani investitori kažu da se u Hrvatskoj ne može graditi, da se tu samo mulja. Mislim da griješe. Ishođenje dozvola dulje traje nego u drugim zemljama, ali pravni okvir postoji. On je manjkav i nije baš dosljedan, ali RP Global je strpljivo radio u tom istom pravnom okviru, izbjegavajući bilo kakve „prečace“ i uspio je izgraditi dvije vjetroelektrane. No, treba imati strpljenja. Naših oko 1000 megavata u srednjoročnom planu su okvirni ciljevi, pri čemu je 250-300 megavata već u razvoju i većina bi trebala krenuti u gradnju do kraja 2025. godine.
Razgovaramo s mirovinskim fondovima u Hrvatskoj jer smatramo da oni ovdje nemaju baš mnogo ovako kvalitetnih prilika za ulaganja, a obnovljivi izvori bi za njih bili idealni jer su to dugoročna i stabilna ulaganja.
FORBES: Kako Hrvatska stoji s izgrađenošću obnovljivih izvora energije u odnosu na druge europske zemlje, ili prosjek EU-a? Bila je godinama u velikom zaostatku što se tiče vjetroelektrana i, pogotovo, sunčanih.
REŠČEC: Ne bih se previše uspoređivao s drugim europskim zemljama jer su naši djedovi prepoznali potencijal energije vodotokova i izgradili veliki broj hidroelektrana, što kada se zbroji s novim kapacitetima obnovljivih izvora energije, doprinosi ostvarenju zadanih ciljeva. No, volio bih da se konačno prepozna ogroman potencijal vjetra, sunca i drugih izvora kojima Hrvatska obiluje i da se omogući izgradnja brojnih novih kapaciteta, pogotovo dok Hrvatska uvozi značajne udjele za pokriće potreba, najčešće skupe energije.
| S mirovinskim fondovima moguća investicija preko100 milijuna eura FORBES: Objavili ste suradnju na novim projektima s tvrtkom Professio Energia u vlasništvu hrvatskih mirovinskih fondova. Možete li to malo objasniti? I o kojim se iznosima radi? REŠČEC: RP Global je općenito počeo razgovarati s mirovinskim fondovima u Hrvatskoj jer smatramo da oni nemaju ovdje baš mnogo ovako kvalitetnih prilika za ulaganja, a obnovljivi izvori bi za njih bili idealni jer su to dugoročna i stabilna ulaganja. Kad RP Global izgradi elektranu, onda tu više nema puno rizika – mi ju održavamo, a mirovinski fondovi ih mogu preuzeti i njima upravljati. Konkretno, sada se radi o tome da se na područjima dviju vjetroelektrana koje je od nas kupio Professio Energia, mogu graditi solarne elektrane. Već smo počeli na VE Rudine razvijati dva manja projekta solarnih elektrana, Rudine I i Rudine II, snage 40 megavata, a gradnja bi mogla početi iduće godine. Ukupno bi se na terenu dviju vjetroelektrana koje smo izgradili na šibenskom i dubrovačkom području moglo ići do 280 megavata solara, ali zasad ostatak nije uvršten u prostorni plan. Professio Energia i RP Global će sve što bude uvršteno u prostorne planove razvijati zajednički u partnerskom odnosu vlasništva 50:50. Ovdje govorimo o ukupnoj investiciji od preko 100 milijuna eura zajedničkog ulaganja, dodatno na investicije koje obje tvrtke ulažu zasebno. |
