Što bi to Musk radio za Trumpovu vladu i treba li se u njih ugledati Hrvatska? Analizira politolog
Izabrani američki predsjednik Donald Trump je objavio da će izvršni direktor Tesle, vlasnik SpaceX-a i platforme X (bivši Twitter) Elon Musk voditi svojevrsni ured za efikasnost javne uprave (kratica: DOGE). O tome smo razgovarali s profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Kristijanom Kotarskim
Kad bi američki milijarder Elon Musk, koji je sada vrlo blizak suradnik američkog izabranog predsjednika Donalda Trumpa, doista uspio detektirati i srezati više od 2000 milijardi dolara javne potrošnje u SAD-u, kako najavljuje, to bi izazvalo recesiju, komentira za FORBES Hrvatska zagrebački politolog Kristijan Kotarski, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti.
„Musk je menadžer, a menadžeri vole postaviti visoke ciljeve jer to onda stvara pritisak na ljude da se što više od postavljenog cilja i ostvari“, dodaje, ne vjerujući da bi se tako golemo rezanje potrošnje moglo ostvariti. Musk je izjavio i da Amerika ima 488 saveznih agencija te da bi ih 99 bilo dovoljno.
Nije jasno kako bi to funkcioniralo
Naravno, postavlja se pitanje koje će biti Muskove ovlasti te kako će ljudi koji su formalno u sustavu vlasti izvršavati ono što bi im rekao. „Nije zasad jasno kako bi funkcionirao taj hijerarhijski lanac“, napominje naš sugovornik.
Podsjetimo, Trump je objavio da će izvršni direktor Tesle, vlasnik SpaceX-a i platforme X (bivši Twitter) Elon Musk i poduzetnik Vivek Ramaswamy voditi svojevrsni ured za efikasnost javne uprave (kratica: DOGE). Opisao ga je kao nastojanje da se “smanje suvišni propisi, smanje rasipni troškovi i restrukturiraju savezne agencije”, kako ga citira CBS News. Trump je također najavio da će rad Muska i Ramaswamyja “završiti najkasnije do 4. srpnja 2026.”, ili do 250. godišnjice Deklaracije o neovisnosti. S druge strane, treba znati da DOGE nije realno vladin ured ili ministratsvo jer bi trebao proći autorizaciju Kongresa. Također, savezni proračun, odnosno porošnja, izglasava se u Kongresu te svaki prijedlog o smanjenju mora proći kroz oba kongresna doma.
“Vaš se novac se baca, a ured za učinkovitost vlade će to riješiti”, poručio je Musk u vrijeme Trumpove predizborne kampanje.
Srezao bi trećinu saveznog proračuna
Iznos koji je spomenuo je, međutim, skoro trećina godišnje savezne javne potrošnje teške 6700 milijardi dolara i doista se čini kao nemoguća misija da se tako dramatično smanji – velik dio te potrošnje je obaveza, poput programa Social Security i Medicare, ili su u pitanju izdaci za obranu. Vjerojatno bi pak, kaže Kotarski, Musk vrlo brzo naletio i na interesne skupine, među njima i republikanske birače, koji bi se pobunili, a tko zna koliko će dugo trajati i njegovi dobri odnosi s Trumpom.
„Generalno, ideja smanjenja potrošnje države nije loša. SAD živi iznad svojih mogućnosti i sigurno je da ima prostora za uštede, da se neki programi i ugovori smanje. Proračunski deficit od oko šest posto, kakav je sada, nije normalan u situaciji kad nije kriza“, komentira Kotarski.
No, je li baš normalno da državnu potrošnju, dakle što je potrebno, a što ne i koliko je novca potrebno, procjenjuju poduzetnici bez ikakvog dosadašnjeg iskustva u upravljanju državom, k tome i potencijalno u sukobu interesa?
Majstori optimizacije, ali tu je i sukob interesa
„Oni su majstori optimizacije, a dobro je da se proračun stavi pod kontrolu. Ako Musk i Ramaswamy imaju savjetničku ulogu u tome, to nije problematično, ali ako bi imali neku egzekutivnu ulogu, to bi bilo problematično. Ne zna se još kako je to točno zamišljeno, no nije mi odiozna ideja da se pozovu afirmirani poduzetnici, ali ne smije pritom biti previše prostora za sukob interesa. Musk, s druge strane, ima dosta poslova s državom“, odgovara Kotarski.
Dodaje također da Musk možda misli da može ponoviti ono što je izveo s Twitterom kad ga je preuzeo (sada X). „Ovo je daleko veći zalogaj, daleko veći sustav i bit će puno otpora. Osim toga, on tu nije u ulozi poduzetnika“, napominje, „pa će to biti rocky road.“
U Hrvatskoj se može ovih dana čuti da neki priželjkuju da postoji domaći pandan Musku koji bi rezao hrvatsku javnu potrošnju. Da li bismo baš trebali željeti nešto slično, pitamo Kotarskog, da se angažira poduzetnike bez obzira na to imaju li sposobnosti za upravljanje javnim sustavom?
„A kakva je sposbnost političara? Pa neki hrvatski ministri nemaju baš sposobnosti za to što rade“, odgovara on, a uštede su, smatra, potrebne. „Udio javne potrošnje u BDP-u je kod nas visok, a država previše uzima kroz poreze u odnosu na ono što mi kao građani od toga dobivamo. Upitna je učinkovitost, pa je jasno da preplaćujemo usluge“, poručuje.
Etički upitno, zar ne?
Unatoč tome, i vjerojatno velikoj sposobnosti poduzetnika da provode optimizaciju poslovnih procesa, valja u ovom slučaju imati na umu sljedeće: dužnosnici moraju prijaviti svoju imovinsku karticu te se prati da li se u svom poslu nalaze u sukobu interesa. No, kod poduzetnika koji bi na način Elona Muska neformalno ušli na političku pozornicu, nastavili voditi svoje biznise i pritom imali mogućnost utjecati na važne odluke u javnim politikama i financijama, kontrole ne bi bilo.
To je u njamanju ruku etički kontroverzno, pa je i pitanje koliko je dobrodošlo.
| Praksa Ronalda Reagana U SAD-u su poduzetnici već bili angažirani u pitanjima reforme i rezanja javne uprave. Tako je 1982. godine predsjednik Ronald Reagan osnovao Graceovu komisiju, podsjeća CBS News, koju je vodio bogati biznismen J. Peter Grace, izvršni direktor kemijske tvrtke W. R. Grace & Company. Oko 150 poslovnih ljudi dobrovoljno se prijavilo za tu komisiju, koja je preporučila 2500 reformi. Većina preporuka, osobito onih koje zahtijevaju zakonodavstvo Kongresa, nikada nisu provedene. |
