Hrvatska završila među zemljama čiji se građani boje da neće imati gdje živjeti
Visoke najamnine, izbacivanje iz stana, inflacija, udarci na gospodarstvo, cijene energenata, male plaće, skupi građevinski radovi, visoka cijena kvadrata, rat. Sve su to razlozi zbog kojih raste osjećaj stambene nesigurnosti u svijetu, a prema novom izvješću, nesigurno se osjeća 12 posto Hrvata. Prije četiri godine, ta brojka je bila 8 posto.
Novo izvješće Prindexa, globalne inicijative koja mjeri koliko se ljudi osjećaju sigurno kad je u pitanju stanovanje i time pomaže vladama da donesu pakete mjera i zakone, donosi brojke koje pokazuju da su ljudi sve više nesigurni u to hoće li sutra imati krov nad glavom.
Istraživanje je provedeno u 108 zemalja, što je jednako 4.9 milijardi stanovnika, koji predstavljaju 87 posto punoljetnih ljudi u svijetu. Prema izvješću za 2024. godinu, otprilike 1,1 milijarda odraslih osoba diljem svijeta, dakle 23 posto globalne populacije, osjeća nesigurnost kad su u pitanju prava na imovinu ili zemljište.
Ovaj osjećaj nesigurnosti značajno je porastao u posljednje četiri godine. Najgore je U Turskoj, gdje se čak 37 posto odraslih boji da će ostati bez doma. No to nije novi podatak, četiri godine prije, Turska je bila na vrhu s 31 posto. U Grčkoj je to 35 posto, u Ukrajini u kojoj bijesni rat 33 posto, a na Cipru 25. Slijede Albanija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Latvija i Kosovo.
Hrvatska se našla u društvu Crne Gore i Mađarske gdje je 12 posto odraslog stanovništva zabrinuto. Srbija je ispod Hrvatske s 11 posto stanovništva koje strahuje oko krova nad glavom. Zanimljivo, puno više ljudi u Srbiji strahuje da će ih najmodavac izbaciti iz stana, nego u Hrvatskoj, a tu je i strah od toga da će im država zaplijeniti nekretninu. Najniže percepcije nesigurnosti zabilježene su u Litvi gdje je 6 posto stanovnika nesigurno, zatim u Bugarskoj i Moldaviji, koje imaju indeks od 7 posto.
Grčka nikako da se oporavi
Ukrajina je zabilježila najveći porast nesigurnosti vlasništva ne samo u Europi, već i globalno, s porastom s 10 posto iz 2020. na 33 posto u 2024. Oštar porast pripisuje se razornim posljedicama ruske invazije, koja je dovela do široke destrukcije stambenih objekata, kontaminacije zemljišta i raseljavanja milijuna ljudi. U Grčkoj je pak porast s 16 posto na 35 posto u četiri godine. Anna Locke, viša suradnica za istraživanja pri Global Risks and Resilience Programme je za Euronews objasnila da nagli porast nesigurnosti vlasništva u Grčkoj u posljednja dva desetljeća odražava kombinaciju sustavnih problema. “Od 2000. godine, Grčka se suočava s trajnim financijskim krizama, što je povećalo jaz u prihodima i narušilo stabilnost kućanstava. Nedavne vladine politike koje promoviraju oštre ovrhe na hipoteke vjerojatno su pogoršale strahove od deložacije, osobito među vlasnicima nekretnina koji ne mogu podmiriti hipotekarne obveze”, napomenula je Locke i dodala da ti čimbenici stvaraju nesigurnosti za iznajmljivače i vlasnike.
Hrvati se najviše boje izbacivanja
Najveći razlozi za stambenu nesigurnost koju osjećaju ispitanici su financijski problemi i oružani sukobi. Odnosno, osim u Ukrajini gdje je glavni razlog rat, ispitanici navode da se boje da možda neće moći platiti najam, hipoteku ili druge troškove. U Europi i Središnjoj Aziji, dva glavna razloga nesigurnosti vlasništva su: “Vlasnik ili iznajmljivač može vas zamoliti da napustite” (10 posto)i “nedostatak novca ili drugih resursa potrebnih za život u ovoj nekretnini” (9 posto).
U Hrvatskoj gotovo pola onih koji se osjećaju nesigurno kažu da je to zbog mogućnosti da će ih najmodavac ili vlasnik nekretnine izbaciti. Slijedi opcija da neće imati dovoljno novca da bi platili troškove, nesuglasice s obitelji za one koji žive u obiteljskim nekretninama i smrt člana obitelji koji je vlasnik nekretnine. Nijedan ispitani kao uzrok nesigurnosti nije naveo da bi mu država mogla zaplijeniti nekretninu, a najmanje je onih koji se boje da bi im to mogla napraviti banka ili neka kreditorska tvrtka.
No to su još blagi rezultati naspram Turske. Tamo je čak 31 posto ispitanih izjavilo da su zabrinuti da bi ih vlasnik ili iznajmljivač mogao zamoliti da izađu iz nekretnine. Glavni razlog tome je krovni zakon o najmu koji je ograničio najamninu na 25 posto između sredine 2022. i 2024. godine, u kombinaciji s rastućom inflacijom i cijenama na tržištu. U nekim slučajevima je to dovelo do nasilnih sporova između vlasnika i najmoprimca, pa čak i do ozljeda i smrti. Turska također prednjači u zabrinutostima zbog “nedostatka novca”, s 25 posto ispitanika koji su izrazili ovu zabrinutost, dok Grčka slijedi s 20 posto.
Apel za bolje stambene politike
Izvješće upozorava da se svijet sve više udaljava od osiguravanja jednakih prava na zemljište i stanovanje za sve do 2030. godine,unatoč tome što je to jedan od Ciljeva održivog razvoja UN-a. “Ovi nalazi su poziv na buđenje za donositelje politika širom svijeta. Sigurnost vlasništva nije samo problem za zemlje s niskim prihodima – financijska nestabilnost, prijetnje deložacijom i sukobi čine prava na imovinu manje sigurnima za milijune ljudi, uključujući one u najrazvijenijim zemljama”, rekao je Malcolm Childress, glavni autor izvješća. Izvješće zagovara fokusirane, specifične strategije za svaku zemlju, no glavne strategije su primjenjive posvuda.
Predlažu tako financijske sigurnosne mreže i politike socijalne zaštite za podršku najmoprimcima i vlasnicima hipotekarnih kredita koji se suočavaju s financijskim poteškoćama. Tu je i standardni prijedlog za proširenje programa pristupačnih stambenih objekata, uključujući socijalno stanovanje i zajedničke zemljišne trustove. Prema podacima izvješća, treba se doskočiti i rodnim razlikama jer su žene u većoj opasnosti da će ostati bez krova nad glavom i prava na imovinu, gdje 48 posto žena izražava zabrinutost, naspram 40 posto muškaraca. Još jedna od preporuka je da se urede rashodi kućanstava koji idu na stanovanje, vodu, struju, plin i drugim gorivima. Odnosno, da je situacija u kojoj neki daju i do 70 posto svoje plaće za stanovanje, neodrživa. Euronews Business također je izvijestio da udio prihoda od minimalne plaće koji se troši na najam varira diljem Europe, od 35% u Francuskoj do 56% u Nizozemskoj.
Što radi hrvatska Vlada?
Pri predstavljanju stambene strategije u lipnju, ministar Branko Bačić izjavio je da je procjena različitih institucija da Hrvatskoj nedostaje od 232.000 do 286.000 stanova. Hrvatska je pri vrhu napučenosti u stanovima u Europi, a osim toga mladi napuštaju dom s prosječno 33,4 godine. Kad je u pitanju indeks priuštivosti, podaci variraju od grada do grada. Primjerice, u Dubrovniku se s godišnjom plaćom može kupiti 3,2 kvadrata stana, u Zagrebu 6,7 kvadrata, a u Vukovaru 21,8 kvadrata.
Ministar Bačić je na predstavljanju svoje strategije rješavanja stambenih pitanja najavio da će se aktivirati dio stanova u državnom vlasništvu. Dio strategije je trebao biti i porez na nekretnine, no stručnjaci upozoravaju da neće imati jako značajan utjecaj na tržište nekretnina osim što će dijelu vlasnika trošak biti veći nego što je bio do sad. Gradonačelnici Zagreba, Splita, Rijeke, Varaždina i Osijeka su se aktivirali u svojim lokalnim jedinicama pa su 20. listopada u Zagrebu potpisali Potvrdno pismo s Europskom investicijskom bankom koja će savjetovati na projektima priuštivog stanovanja za ranjive skupine i skupine s niskim do srednjim dohotkom.
