Oni su uspjeli opstati i rasti na hirovitoj hrvatskoj arhitektonskoj sceni 30 godina (video)

Jedan od hrvatskih najpoznatijih i najutjecajnijih arhitektonskih ureda, 3LHD, krajem prošle godine je proslavio 30 godina. Bio je to povod za razgovor s jednim od partnera, Markom Dabrovićem, o počecima, o planovima za budućnost, ali i o tome što se i kako gradi

“Počeci su bili na fakultetu, ekipa studenata na četvrtoj godina, kolegica Tanja nas je pozvala na jedan natječaj za hotel M koji se nažalost nikad nije realizirao, ali smo za prijavu morali registrirati tvrtku. Tvrtka je nadživjela više kriza, mi smo ostali prijatelji i partneri. Konstantno su neke promjene, počeli smo u nekom sustavu kapitalizma sa duboko ukorijenjenim socijalizmom, uspjeli smo sve preživjeti, prva smo tvrtka nakon rata koja je angažirala profesionalni menadžment. Pokušali smo odgovoriti na ekonomski kontekst.”, opisuje početke tvrtke koja je danas jedna od najjačih na hrvatskoj sceni arhitekture, 3LHD, Marko Dabrović.

Iza imena tvrtke krije se i zanimljiva priča.

“Tražili smo zajedničke karakteristike, prezimena roditelja nisu dolazila u obzir da ih ne osramotimo ako sve propadne. Shvatili smo da su trojica ljevoruka, a ja sam sve snimao na računalo pa je ime zapravo tri ljevoruka i hard disk.”, otkriva tajnu imena koja i danas mnoge zbunjuje svojom “kriptičnošću”.

3LHD stavlja naglasak na timski rad

Naglašava kako su u prošlosti arhitekti bili uvijek isticani kao pojedinci, a smatra da su upravo oni naglasak oduvijek stavljali na timski rad što im je pomoglo da danas dođu ovdje gdje su sada. Perspektiva prema arhitektima se mijenja, naglašava.

“Danas je normalno da vam klijenti plaćaju, u početku to nije bilo tako. Danas većinom svi znaju da je arhitektura investicija, a ne trošak.”, otkriva promjenu perspektive Dabrović.

Najdraži su mu projekti koji tek dolaze, ali u 30 godina stalo ih je mnogo.

“Uspjeli smo izaći iz hrvatskog konteksta upravo zahvaljujući hrvatskim referencama. Ljudi su prepoznali kvalitetu rada. Morate imati jako dobre odnose sa investitorima i izvođačima.”, kaže Dabrović.

Održivost je pojam koji utječe naravno i na arhitekturu, održivost nije isključivo sađenje biljaka, pokušava se uključiti društvo u projekt što puno znači za ovu branšu.

“Danas imamo dobre konzultante koji donose ogromno znanje i iskustvo, danas su to najčešće strani konzultanti.”, objašnjava.

Smatra da projekte u koje ne vjeruje, arhitekti ne bi trebali ni prihvaćati iako osobno takvu situaciju nije imao.

Rade samo projekte u koje vjeruju

“Nama se nikad nije dogodilo da radimo na projektu u kojeg ne vjerujemo. Investitor je najvažnija karika, ali on nema znanje i treba mu reći ne kako bi mu se pomoglo. Empatija je danas jako bitna, arhitekti moraju razumjeti investiture i korisnike. Imate investitora koji su na većem nivou, a imate i javne investiture koji nemaju svoje predstavnike što je za arhitekta teže.”, odgovara na pitanje o komunikaciji između arhitekata i onih koji ulažu, onih koji imaju novaca za izgradnju.

U Zagrebu, naglašava, najveći je problem nedostatak vizije.

“Ljudi razvijaju projekte po vlasničkim česticama i takav je razvoj izuzetno društveno nepovoljan jer se grad širi, imate veliku površinu, a mali broj stanovnika. Takav grad je skup, tramvaj kod nas nije učinkovit, od Španskog do Dubrave treba vam više sati i odmah vidite da razvoj ide u krivom smjeru. Grad se razvija po periferiji što ima višestroku štetu, stanovnici misle da su jeftino kupili zemlju, ali ne vide kolika je cijena takvog načina života.”, komentira urbanističku sliku glavnog grada u kojem se i dalje najviše gradi.

Cijene stanova divljaju, ali postoji način da se doskoči i tom problemu.

“Grad i država raspolažu sa oko 2 milijuna kvadrata u području šireg centra. Prostori koji se ne koriste, a mogli bi se iskoristiti da ispušu ovaj nekretninski balon koji se stvorio. Izdvojio bih Gredelj, kad bi ga stavili na tržište cijene stana bi mogle biti jeftinije, mogli bi se početi graditi stanovi za iznajmljivanje sa nižom cijenom najma.”, kaže Dabrović.

Tvrtka 3LHD trenutno ima pet otvorenih gradilišta, hotel Argentina, hotel Marjan, hotel Amauris, Žabica u Rijeci i riva u Trstu, a Marko Dabrović kaže da će sigurno biti “još zanimljivih projekata.”

Pogledajte cijeli razgovor s Markom Dabrovićem objavljen u Forbes Magazinu: