Tko će u idućem mandatu kontrolirati javne nabave u Hrvatskoj: 35 kandidata pozvano na razgovor
Od sredine srpnja prošle godine na funkciji predsjednika i zamjenika predsjednika Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave su vršiteljice dužnosti, Maja Kuhar i Danijela Antolković, a tko bi mogli biti Vladini kandidati za čelnike i članove te komisije na novi mandat od pet godina, koje imenuje Sabor, još uvijek se ne zna.
Ministarstvo gospodarstva je ovih dana objavilo poziv na razgovor za kandidate čije su kandidature prispjele i zadovoljile formalno-pravne uvjete za mjesto predsednika, zamjenika predsjednika i članove Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Hoće li dosadašnje čelnice nakon tog pretresanja, kao i mišljenja Vlade, o(p)stati na svojim funkcijama, nepoznanica je.
Javni poziv je objavljen 16. srpnja prošle godine (za predsjednika, dva zamjenika predsjednika i četiri člana). Ukupno 35 kandidata je pak pozvano na razgovor u Ministarstvo gospodarstva 22., 23. i 24. siječnja, a predviđeno je da će svaki razgovor, koji provodi posebno tročlano povjerenstvo, trajati po 15 minuta. Imena kandidata nisu objavljena, samo inicijali, a od svih kandidata samo ih je četvero poželjelo funkciju predsjednika (M.K., M.L., S.B.R. i S.P.)
Alarmantni izvještaj Komisije
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave „samostalno je i neovisno tijelo osnovano 2003. godine kao prvostupanjsko tijelo pravne zaštite u postupcima javne nabave, dodjele koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva“, kako se kaže u uvodu najnovijeg godišnjeg izvještaja o radu, za 2023. godinu. Ukratko, ima specifičnu funkciju da – ali isključivo kroz žalbene postupke – štiti od nepravilnosti i nezakonitosti u javnim nabavama, odnosno da spriječi sklapanje ugovora na temelju korupcije.
Međutim, ta komisija iz godine u godinu može obavljati svoj posao u sve manjem broju slučajeva, a na to su i upozorili.
Spomenuti godišnji izvještaj objavljen i upućen u Sabor sredinom 2024. godine, koji je potpisala v.d. predsjednica Maja Kuhar, izazvao je u medijima dosta pažnje jer je, kako je tada pisao i FORBES Hrvatska, posebno ukazao na problematiku jednostavne nabave koja je jedno od područja „u osobitom riziku od korupcije“. Primjetno je, naime, kontinuirano povećavanje vrijednosti ugovora koji se godišnje dodjeljuju kroz jednostavnu nabavu koja je „bez ikakve efektivne kontrole“.
Vrijednost jednostavnih nabava raste, a one su “bez efektivne kontrole”
Vrijednost jednostavne nabave u 2022. bila je oko 1,6 milijarde eura, a pod tim terminom podrazumijevaju se postupci čija je procijenjena vrijednost manja od 26.540 eura za robe i usluge te 66.360 eura za radove.
„U tim postupcima nije moguće koristiti pravnu zaštitu u obliku žalbe pred Državnom komisijom, pa na taj način iznimno velike ukupne vrijednosti ugovora koji se sklope u postupcima javne nabave ostaju izvan područja kontrole tijela u sustavu pravne zaštite, a što predstavlja široko područje pogodno za različite oblike koruptivnog djelovanja“, navedeno je. (Preporuka je Državne komisije da se, radi veće transparentnosti, uvede obaveza objava poziva za dostavu ponuda za postupke jednostavne nabave na centraliziranoj platformi kao što je Elektronički oglasnik javne nabave. Tada bi se javilo i više ponuditelja, naravno.)
Uz to, spominje se i da je općenito iz godine u godinu sve manji broj postupaka koji dospiju pod kontrolu Državne komisije jer je sve manje žalbi, a vjerojatni razlog je što su značajno povećane naknade za pokretanje žalbenog postupka. Kad se pak tome doda da je vrlo mali obim postupaka javne nabave u Hrvatskoj i predmet upravnog nadzora (između 200 i 300 upravnih nadzora godišnje), što provodi Uprava za politiku javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva, izvještaj Komisije je bio prilično alarmantan.
Zašto DORH i Ministarstvo gospodarstva ne podnose žalbe?
Naime, postalo je jasno da je tek 3,58 posto od ukupnog broja postupaka javne nabave objavljenih u 2023. godini u Elektroničkom oglasniku javne nabave bilo predmet kontrole pred Državnom komisijom. Prije koju godinu, nadzirali su 7,23 posto.
Inače, u svom izvještaju Državna komisija je (opetovano) ukazala i na to da, uz ovlast Ministarstva gospodarstva, postoji i ovlast DORH-a da pokrene žalbeni postupak ukoliko smatraju da je u pojedinim postupcima potrebno. No, u posljednjih 10 godina te ovlasti Ministarstvo i DORH nisu koristili iako bi to „pridonijelo smanjenju rizika od korupcije u onim postupcima javne nabave u kojima zbog određenih razloga gospodarski subjekti nisu zainteresirani za ulaganje žalbe ili si, primjerice, radi visokih žalbenih naknada ne mogu priuštiti izjavljivanje žalbe u postupcima iznimno visoke procijenjene vrijednosti nabave“.
