Sedam svjetskih čuda – ideja za sljedeće putovanje

Veličanstveni inženjerski poduhvati, sedam svjetskih čuda, omogućuju putnicima da istraže neke od najfascinantnijih civilizacija svijeta.

Isklesani u kamenu u pustinji, izgrađeni duž tisuća kilometara ili podignuti na planinskim padinama, sedam svjetskih čuda nalazi se na listi želja mnogih putnika. Evo objašnjenja što su ona, gdje se nalaze i kada ih je najbolje posjetiti.

Sedam svjetskih čuda

Kada govorimo o sedam svjetskih čuda, možemo pomisliti na čuda antičkog ili modernog svijeta.

Grčki učenjaci su tijekom stoljeća sastavljali listu sedam čuda antičkog svijeta. Danas je samo jedno od njih dostupno posjetiteljima.

Od 2007. godine postoji nova lista koja obuhvaća sedam čuda modernog svijeta i sva su otvorena za turiste. Evo pregleda tih čuda, njihovih lokacija i najboljeg vremena za posjetu.

Sedam čuda antičkog svijeta

Vjeruje se da su povjesničar Herodot (484. pr. Kr. – oko 425. pr. Kr.), učenjak Kalimah (oko 305–240. pr. Kr.) i Filon iz Vizantije oko 200. godine prije nove ere doprinijeli stvaranju liste sedam čuda antičkog svijeta.

Riječ je o hramu Zeusa u Olimpiji, hramu Artemide u Efesu, mauzoleju u Halikarnasu, Kolosu s Rodosa, Visećim vrtovima Vavilona, Svjetioniku na Farosu u Aleksandriji i piramidama u Gizi.

Od njih, samo je Velika piramida u Gizi u Egiptu dostupna danas turistima. Poznata je i kao Kufuova (Keopsova) piramida. Izgrađena je kao grobnica faraona Kufua. Možete je posjetiti putujući u Kairo. Najbolje vrijeme za obilazak ovog starog lokaliteta, starog više od 4.000 godina, je između listopada i travnja, kada su temperature blaže. Također, preporučuje se da dođete rano ujutro ili kasno poslijepodne kako biste izbjegli gužvu.

Sumnja u njihovo postojanje

Ostalih šest čuda antičkog svijeta je uništeno, a oko nekih i dalje postoji debata da li su ikada postojala:

• Viseći vrtovi Vavilona, Irak – Ne postoje jasni arheološki dokazi o njihovom postojanju. Ipak, pretpostavlja se da su izgrađeni oko 600. godine pr. Kr. Ostaci su možda uništeni potresom ili se sada nalaze ispod rijeke Eufrat.
• Kip Zeusa u Olimpiji, Grčka – Uništena je u 5. ili 6. stoljeću nove ere, moguće u požaru, potresu ili od kršćanskih vladara koji su željeli iskorijeniti paganizam.
• Hram Artemide u Efesu, Turska – Više puta je srušen, a posljednji put 401. godine nove ere. Određeni ostaci se i danas mogu vidjeti u blizini grada Selčuka u Turskoj.
• Mauzolej u Halikarnasu, Turska – Neki ostaci i dalje postoje u Bodrumu, ali su potresi uništili lokalitet tijekom srednjeg vijeka.
• Kolos s Rodosa, Grčka – Pretpostavlja se da je bio visok kao Kip slobode u New Yorku, ali od njega danas nema značajnijih ostataka jer ga je potres uništio 226. godine pr. Kr.
• Svjetionik na Farosu u Aleksandriji, Egipat – Sagrađen u 3. stoljeću pr. Kr., ali je tijekom stoljeća pretrpio velika oštećenja uslijed više potresa. Neki njegovi podvodni ostaci su i dalje vidljivi.

Sedam čuda modernog svijeta

Sedam svjetskih čuda modernog svijeta proglasila je 2007. godine fondacija New7Wonders. Izabrana su zbog svoje veličine, inovativnosti i kulturnog značaja. Milijuni ljudi diljem svijeta glasali su kako bi odabrali ova čuda.

Sedam modernih čuda raspoređeno je na pet kontinenata, a uključuju: Kineski zid, Petru u Jordanu, kip Krista Spasitelja u Brazilu, Machu Picchu u Peruu, Chichen Itza u Meksiku, Koloseum u Rimu i indijski Taj Mahal,

Sličnosti i razlike između antičkih i modernih čuda

Sedam čuda antičkog i modernog svijeta slična su po tome što predstavljaju nevjerojatna inženjerska dostignuća. Na primjer, antička Piramida u Gizi i relativno moderni Taj Mahal svjedoče o vještini i ambicijama svojih graditelja.

Vladari su ih gradili kako bi pokazali moć, a često su imala i simbolički, kulturni ili vjerski značaj. Na primjer, antički hram Artemide i moderni kip Krista Spasitelja nosili su duboku duhovnu i religijsku simboliku.

Ključna razlika je u tome što sedam antičkih čuda odražava mediteranski i bliskoistočni fokus grčkih povjesničara. S druge strane, sedam modernih čuda predstavlja globalniju perspektivu, jer su raspoređena širom više kontinenata.

1. Kineski zid, Kina

Kineski zid izgrađen je kako bi zaštitio zemlju od invazija i proteže se impresivnih više od 20.000 kilometara od pustinje Gobi na zapadu do oceana na istoku. Ono što je počelo u 3. stoljeću pr. Kr. kao obrambena mjera protiv ratobornih nomada, kasnije je postalo i simbol jedinstva Kine.

UNESCO ga je 1987. godine proglasio svjetskom baštinom, a iako NASA opovrgava tvrdnju, mnogi i dalje vjeruju da je Kineski zid jedina građevina koju je moguće vidjeti iz svemira.

Kineski zid pruža jedinstven uvid u kinesku povijest i kulturu. Njegova ogromna veličina je zadivljujuća – izgradnja je trajala više od 2.000 godina, a zid nije samo barijera, već uključuje stražarske kule, utvrđenja, kasarne i garnizone.

Najbolje vrijeme za posjetu je proljeće (travanj–svibanj) ili jesen (rujan–listopad), kada su temperature ugodne, a pejzaži najljepši.

2. Petra, Jordan

„Ružičastocrveni grad“ u južnom Jordanu najposjećenija je turistička atrakcija u zemlji, sa milijun posjetitelja godišnje. Ova arheološka lokacija datira iz 300. godine pr. Kr. i bila je prijestolnica Nabatejskog kraljevstva. Petra je postala zaštićeno područje 1993. godine, a dodatnu popularnost stekla je kao mjesto snimanja filma Indiana Jones i posljednji križarski pohod, gdje je prikazana kao lokacija Svetog grala.

Najbolje vrijeme za posjetu je proljeće (ožujak–svibanj) ili jesen (rujan–studeni), kada su temperature blage. Ljeti može biti izuzetno vruće. Također, preporučuje se dolazak rano ujutro kako biste izbjegli gužve i uživali u jutarnjem svjetlu koje dodatno naglašava predivne ružičaste nijanse Petre.

3. Krist Spasitelj, Brazil

Uzdižući se iznad Rio de Žaneira na jugoistoku Brazila, Krist Spasitelj je statua Isusa, koju je dizajnirao francusko-poljski vajar Pol Landovski, a podignuta je 1931. godine.

Visoka je 30 metara i napravljena od armiranog betona, obložena tisućama pločica od sapunskog kamena. Može se vidjeti iz bilo kojeg dijela Rija, a svake godine je posjeti više od dva milijuna ljudi.

Statua se nalazi na planini Korkovado u Riju, do koje posjetitelji mogu doći vlakom, kombijem ili pješačkim stazama. Pre nego što su 2002. godine dodane pokretne stepenice i liftovi, posjetitelji su morali da se popnu 200 stepenica do vrha.

Najbolje je posjetiti tokom proljeća (rujan–studeni) ili jeseni (ožujak–svibanj) kada je nebo vedro, a temperature ugodne.

4. Machu Picchu, Peru

Smješten visoko u peruanskim Andama, gdje se spaja s Amazonskim slivom,Machu Picchu je grad Inka izgrađen u 15. stoljeću na nadmorskoj visini od 2.430 metara. To je citadela koja se sastoji od 200 građevina na planinskim padinama ispresijecanim kamenim terasama.

Andsko planinsko selo Kusko je početna točka za jednu od dvije pješačke rute koje traju oko četiri dana. Posjetitelji mogu steći mnoga kulturna saznanja iz Machu Picchua, prije svega o umijeću civilizacije koja je uspjela izgraditi takav arhitektonski biser visoko u Andama, okružen bogatom florom i faunom.

Machu Picchu je moguće posjetiti tijekom cijele godine, ali idealni mjeseci su svibanj i rujan, kada ima manje gužve i obično manje padalina.

5. Chichen Itza , Meksiko

Chichen Itza je kompleks svetih ruševina Maja, uključujući ogromnu stepenastu piramidu na poluotoku Yucatán u Meksiku. Bila je dio drevnog grada koji je cvjetao između 600. i 1200. godine nove ere. Piramida je poznata kao El Castillo ili Hram Kukulkana.

Smještena na poluotoku Yucatán, Chichen Itza je lako dostupna automobilom, autobusom ili organiziranim turama iz Cancúna, Tuluma ili Meride.

Posjetitelji mogu steći mnoga kulturna saznanja iz,Chichen Itze prije svega zbog toga što prikazuje genijalnost civilizacije Maja i njihove građevinske tehnike. Također, mogu saznati više o vjerovanjima Maja, značaju ljudskih žrtava u njihovim ritualima i načinu na koji je piramida izgrađena da odražava majanski kalendar – piramida ima 365 stepenica do vrha.

Najbolje je posjetiti tijekom suhe sezone (studeni-travanj) kako biste izbjegli vlagu i kišu.

6. Koloseum, Italija

Koloseum je vječni simbol Rima, poznat po velikom amfiteatru i gladijatorskim igrama. Ovo arhitektonsko remek-djelo nudi uvid u grandioznost i kompleksnost rimske civilizacije i njezinog arhitektonskog umijeća.

Smješten u centru Rima, dostupan je putem metroa, autobusa ili pješice. Najbliža metro stanica je Colosseo.

To je simbol rimskog inženjeringa, arhitekture i kulture. Mjesto gdje su Rimljani gledali gladijatorske borbe, gdje su carevi iskazivali imperijalnu moć i gdje su ljudi dolazili vidjeti i biti viđeni.

Najbolje je posjetiti ga u proljeće (ožujak-svibanj) ili jesen (rujan-studeni) zbog blaže klime i nešto manjih gužvi.

7. Taj Mahal, Indija

Taj Mahal je veličanstveni mauzolej od bijelog mramora, izgrađen kao simbol ljubavi cara Šaha Džahana prema njegovoj omiljenoj supruzi Mumtaz Mahal, što u prijevodu znači “Izabrana u palači”.

Mumtaz je preminula pri porodu 1631. godine, a legenda kaže da je car na njenoj samrtnoj postelji obećao da će joj izgraditi najljepšu grobnicu.

Smješten u Agri, Taj Mahal je dostupan vlakom, automobilom ili zrakoplovom od obližnjih zračnih luka.

Posjetitelji mogu steći mnoga kulturna saznanja iz Taj Mahala. Nacionalna geografija ga opisuje kao „trajan spomenik ljubavi“, ali on je i dokaz kako je moćno carstvo moglo pokazati svoju umjetničku i znanstvenu veličinu. Na njegovoj izgradnji je između 1631. i 1648. godine radilo 20.000 kamenorezaca i umjetnika.

Najbolje je posjetiti ga tijekom zime (listopad-ožujak) zbog ugodnije klime i jasnijih pogleda. Pošto može doći do velikih gužvi, neki posjetitelji biraju da dođu u zoru.

Posjet svih sedam svjetskih čuda modernog doba

Sedam svjetskih čuda modernog doba raspoređeno je širom svijeta, pa će njihova posjeta vjerojatno zahtijevati mnogo vremena i novca u usporedbi s prosječnim putovanjem. Postoje ture koje nude obilazak svih sedam čuda u jednom putovanju, koje često traje do mjesec dana i košta više od 10.000 dolara. Neke ture uključuju i jedino preostalo čudo starog svijeta – Piramidu u Gizi.

Bez obzira na to hoćete li posjetiti svih sedam ili samo jedno od svjetskih čuda, ništa ne može nadmašiti osjećaj kada stignete na mjesto koje, bez obzira na broj drugih posjetitelja, u vama budi divljenje prema ljudskoj povijesti. Kako su kroz stoljeća narodi uspijevali izgraditi nevjerojatna inženjerska dostignuća, često u najnepristupačnijim okruženjima, kao dokaz svoje kulture i vjerovanja. I osjećaj zahvalnosti koji možemo imati kao posjetitelji, što smo makar na kratko dio te povijesti, prije nego se vratimo svojim svakodnevnim životima.

Alex Ledsom, suradnica Forbesa