EIB Hrvatskoj 2024. godine odobrio nova sredstva od rekordnih 1,24 milijarde eura
Grupe EIB-a u Hrvatskoj prošle su se godine s 464 milijuna eura u 2023. popela na 1,24 milijarde eura. Težište u 2024. godini bilo je na hrvatskim željeznicama, gradovima i poduzećima. Za djelovanje u području klime Hrvatska je lani dobila potporu vrijednu 721 milijun eura.
Nova sredstva koja je Grupa Europske investicijske banke lani odobrila Hrvatskoj dosegnula su rekordan iznos od 1,24 milijarde eura, pri čemu je potpora većinom bila okrenuta ozelenjivanju prometa, gradova i poduzeća. Ukupna izdvajanja u 2024. obuhvaćala su 937 milijuna eura koliko je odobrio EIB i 303,2 milijuna eura koliko je pristiglo iz Europskog investicijskog fonda, čije je težište na malim i srednjim poduzećima te srednje kapitaliziranim tvrtkama s prostora Europe.
Sredstva koja je Grupa EIB-a lani odobrila Hrvatskoj iznosila su 1,4 posto njezina bruto domaćeg proizvoda, od čega je trećina izdvojena za potporu hrvatskim malim i srednjim poduzećima i srednje kapitaliziranim poduzećima posredstvom domaćih banaka. Razina potpore porasla je za 167 posto u odnosu na 464 milijuna eura koliko je odobreno 2023.
Najveći zajam za željezničku infrastrukturu
Među prošlogodišnjim zajmovima EIB-a, najveći se odnosio na financiranje u iznosu od 400 milijuna eura koliko je odobreno hrvatskoj Vladi radi modernizacije i proširenja željezničke infrastrukture i usluga u svim dijelovima zemlje, što je tek dio 900 milijuna eura vrijednog ugovora koji predstavlja dosad najveći financijski posao EIB-a u Hrvatskoj. Među ostale ključne inicijative ubrajaju se EIB-ovi zajmovi u iznosu od 207 milijuna eura koliko je odobreno Gradu Zagrebu radi promicanja obnovljivih izvora energije, 200 milijuna eura koliko je Hrvatska banka za obnovu i razvitak dobila radi širenja zelenog i inog financiranja cijelog niza poduzeća te 30 milijuna eura koliko je odobreno radi povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u sklopu projekta Kiepach / Go Green, koji provodi HEP.
„Rekordna ulaganja koja smo u Hrvatskoj izvršili tijekom 2024. svjedoče o našoj nepokolebljivoj predanosti njezinu održivom rastu”, izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska. „Intenziviramo svoj rad, poduzećima na raspolaganje stavljamo nova sredstva, moderniziramo ključnu infrastrukturu i promičemo inovacije. U tijesnoj suradnji s državnim i lokalnim vlastima, baš kao i s partnerima iz privatnog sektora, pridonosimo izgradnji zelenije, konkurentnije i otpornije Hrvatske.”
Zahvaljujući lanjskim ostvarenjima, ukupna sredstva koja je Grupa EIB-a u proteklih pet godina odobrila Hrvatskoj dosežu gotovo 3,1 milijardu eura. Računajući od 2020., godišnji prosjek tih izdvajanja iznosi 613 milijuna eura.
Zeleni pomaci, socijalna podrška i financiranje tvrtki
Grupa EIB-a lani je za projekte kojima se u Hrvatskoj promiču djelovanje u području klime i okolišna održivost odobrila potporu vrijednu ukupno 721 milijun eura.
Zajam u iznosu od 400 milijuna eura odobren je hrvatskoj Vladi radi poboljšanja putovanja željeznicom za 22 milijuna korisnika godišnje, ubrzanja regionalnog razvoja, poticanja na odmak od cestovnog prijevoza i smanjivanja emisija koje izazivaju klimatske promjene.
U 207 milijuna eura vrijednom zajmu u korist Grada Zagreba ogleda se podrška koju Grupa EIB-a pruža hrvatskim gradovima u promicanju čišće energije, gradske mobilnosti te ključne kulturne i socijalne infrastrukture poput škola, vrtića i priuštivog stanovanja. To financiranje gradovima pomaže i u bržem iskorištavanju bespovratnih sredstava Europske unije.
Kao odgovor na sve veću potrebu za priuštivim stambenim prostorom, EIB se lani obvezao i na pružanje savjetodavnih usluga za potrebe pet velikih hrvatskih gradova: Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Varaždina. Cilj je pružiti im pomoć u širenju socijalnog stanovanja i promicanju uključivog urbanog razvoja.
Kad je riječ o financiranju tvrtki, zajam HBOR-u u iznosu od 200 milijuna eura dio je izdvajanja vrijednog 500 milijuna eura koliko je odobreno radi pomoći hrvatskim poduzećima u smanjivanju njihova ugljičnog otiska i povećanju održivosti. HBOR-u i drugim ključnim financijskim institucijama u Hrvatskoj EIB isto tako pruža savjete o jačanju njihovih kapaciteta za zeleno financiranje.
EIF-ova ulaganja
EIF je udružio snage s EIB-om kako bi Privrednoj banci Zagreb odobrio 169 milijuna, a Erste banci 160 milijuna eura za širenje financiranja u korist poduzeća. EIF je dodatno ojačao hrvatski inovacijski ekosustav svojim ulaganjima u fondove rizičnog kapitala posredstvom Hrvatske inicijative za Venture Capital 2 (CVCi 2) i Hrvatskog programa ulaganja u rast II (CROGIP II), što je donijelo korist stotinama start-up tvrtki i brzorastućih poduzeća.
Među EIF-ova ulaganja u domaće fondove rizičnog kapitala ubraja se i jedno od njegovih prvih izdvajanja za neki od infrastrukturnih fondova sa sjedištem na prostoru srednje i istočne Europe, a tu je i 40 milijuna eura koliko je uložio u Vesna Deep Tech Venture Fund, prvi hrvatski fond okrenut prijenosu tehnologija, koji ujedno predstavlja i prekograničnu inicijativu pokrenutu sa Slovenijom radi promicanja inovacija i suradnje akademskih i poslovnih krugova.
Sveukupno gledano, EIF je u Hrvatskoj zabilježio rekordnu godinu kad su posrijedi ulaganja u fondove kojima upravljaju domaći timovi, a koji sada pokrivaju cijeli niz strateških područja počevši od rizičnog kapitala za tvrtke u ranoj fazi razvoja, preko prijenosa tehnologija, pa sve do ulaganja u rast, ulaganja s društvenim utjecajem te ulaganja u infrastrukturne projekte.
