Analitičar upozorava: Financijsko planiranje u vrijeme nestabilnosti važnije je nego ikada prije

Mario Kurtović, financijski analitičar, nezavisni stručnjak i vlasnik tvrtke Credit Analyst u svojoj analizi koju je pripremio za FORBES Hrvatska upozorava na problem s kojim se, kako sam kaže, začuđujuće često susreće u svojoj praksi: mnoge tvrtke u Hrvatskoj još uvijek ne percipiraju važnost financijskog planiranja

Brojni izvori ističu izostanak financijskog planiranja štetnim za zdravlje i dugovječnost pojedinca, a u poslovnom svijetu je to jedan od razloga zašto poduzeća propadaju. Na primjer, klasična greška koju mnoga poduzeća naprave je da rastu prebrzo, ne znajući koliko im novca treba za financiranje rasta. A upravo takve odgovore nam daje financijsko planiranje.

Zašto onda veliki broj poduzeća ne radi financijske planove?

U praksi vidim da su najčešći razlozi za neplaniranje izostanak jasnih ciljeva u poslovanju, slabo razvijena svijest o potrebi i važnosti planiranja te nedostatak resursa u vidu ljudi i potrebnih znanja. No resursi su danas dostupniji nego ikad pa najveći problemi ostaju nedovoljno razvijena svijest i izostanak ciljeva. „Go with the flow“, reklo bi se. No, možemo li na taj način ozbiljno voditi kompanije u ovim volatilnim vremenima?

Financijsko planiranje je u uvjetima nestabilnosti i nesigurnosti važnije nego ikada prije. Međutim, ono što se u većini poduzeća treba promijeniti je proces planiranja, jer klasični proces planiranja nije u skladu s trenutnim vremenima koja se najbolje mogu opisati akronimom VUCA (V kao volatility, U kao uncertainty, C kao complexity, A kao ambiguity). Nije oportuno trošiti mjesece na planiranje veličina koje će već po završetku izrade plana biti zastarjeli. Novi zahtjevi potrošača, novi konkurenti, porast cijena sirovina, promjene tečaja, geopolitički izazovi, propast velikog kupca, itd., su sve primjeri kriznih situacije koji se događaju sve češće i nepredvidljivom frekvencijom, a to planove vrlo brzo čini zastarjelom podlogom za donošenje relevantnih odluka.

Analiza svim mogućih scenarija

Kako financijski planovi brzo zastarijevaju, sve više poduzeća se okreće tzv. rolling forecastima i analizama scenarija. Rolling forecast podrazumijeva periodično ažuriranje inicijalnog plana i prilagodbu zadanih ciljeva najnovijim okolnostima. Najčešće ih se primjenjuje na periodičnoj osnovi – mjesečno, kvartalno ili polugodišnje. S druge strane, analiza scenarija predstavlja izradu financijskih projekcija na osnovi raspona ključnih parametara, što nam onda daje neograničen broj planova. Uostalom, menadžeri se svakodnevno susreću s pitanjima poput: Što ako nam poraste cijena repromaterijala za 30 posto, a mi samo pola tog porasta možemo prevaliti na kupce? Što ako nam masa plaća poraste za 10 posto, što će se dogoditi s našom maržom ako ne povećamo cijene? Što ako nam prihodi padnu za 30 posto, što možemo napraviti da sačuvamo biznis, koliko trebamo rezati i gdje? Često se dogodi da je kombinacija nekoliko ili svih ovih pitanja aktualna jer upravo to karakterizira današnje VUCA okruženje. Upravo to je prednost analize scenarija, jer je moguće dobiti odgovore na sva ova pitanja istovremeno i vidjeti kakav bi bio financijski položaj poduzeća ako se svi ovi događaji materijaliziraju.

Kako konkretno poduzeća mogu napraviti financijski plan? Što je potrebno napraviti?

Ono na čemu većina poduzeća može poraditi je operativno pojednostavljivanje procesa planiranja kako bi se skratilo vrijeme za dobivanje smislenih rezultata. Dovoljno bi bilo napraviti:

• Povezani financijski model s tri temeljna izvještaja – račun dobiti i gubitka, bilanca, novčani tok. Financijski model je dovoljno razraditi do razine koja pokriva ključne drivere poslovanja poduzeća kako bi se s modelom bilo lakše „igrati“.
• Prikaz najvažnijih financijskih pokazatelja za poduzeće – profitabilnost, likvidnost, zaduženost, kapitalna struktura, radni kapital, itd., kako bi menadžment znao kako stoji, kuda ide i kako izgledaju ključne brojke ako se određeni scenarij materijalizira.
• Razrada nekoliko ključnih scenarija – bilo da se radi o recesijskom scenariju, scenariju velikog rasta ili scenariju velikog pada aktivnosti. Model mora funkcionirati na način da se uz „igranje“ ključnim inputima mogu dobiti odgovori na sva ključna pitanja vrlo brzo.

I to je to. Često prevladava stav da su potrebni specijalizirani softveri i alati kako bi se proces planiranja adekvatno proveo. No nisu presudni alati koje imamo na raspolaganju, već što napravimo s njima.

Ne smijemo zaboraviti da je financijsko planiranje više strateški proces, a manje operativni. Nažalost, u praksi je situacija često upravo obrnuta. Svrha financijskog plana je da menadžmentu pruži odgovore na ključna pitanja i ukaže na smjer u kojem poduzeće ide i/ili treba ići. Cilj više nije imati jedan zacrtan plan već imati spreman odgovor na različite događaje i scenarije. Ako nas je pandemija išta trebala naučiti, onda je to da je fleksibilnost – bilo da je riječ o strateškoj, operativnoj ili financijskoj fleksibilnosti – ključ financijske održivosti.