Guverner HNB-a Boris Vujčić o ekonomskim očekivanjima za 2024. godinu i razmišlja li o svom novom mandatu
Na godišnjem brifingu za novinare guverner je iznio da za 2024. očekuje rast BDP-a od 3 posto, a inflaciju od 4 posto, dok na pitanje o tome čemu se osobno nada – očekuje li novi mandat na čelu Hrvatske narodne banke – odgovara kako se ne nada ničemu nego radi, a drugi će ga ocjenjivati
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je na godišnjem brifingu za novinare u utorak iznio malo sniženu procjenu kretanja BDP-a u ovoj godini (2,6 posto, umjesto ranije očekivanih 2,9 posto), ali zato optimističniju za 2024. godinu (rast od 3 posto, umjesto 2,6 posto), a na pitanje FORBES Hrvatska čemu se u idućoj godini nada što se njegove funkcije tiče – budući da mu mandat istječe početkom srpnja – odgovorio je tek: „Ne nadam se, radim. Drugi ocjenjuju moj rad“.
Vujčić je na poziciji guvernera već dva šestogodišnja mandata, a budući da nije poznat datum parlamentarnih izbora, nije jasno hoće li odluku o njegovu trećem mandatu, ili nekom novom imenu na čelu HNB-a, donositi sadašnji ili novi saziv Sabora, odnosno tko će voditi Vladu i kakve će preferencije imati.
Prema onome što je iznio Vujčić pred novinarima, on je postignutim zadovoljan, pogotovo efektima ulaska Hrvatske u eurozonu.
“Ništa ne bih napravio drukčije”
Odgovarajući pak na pitanje kakav će poslovni rezultat imati sam HNB – nakon što zbog politike Europske središnje banke domaćim poslovnim bankama isplati 478 milijuna eura kamata na njihove „viškove likvidnosti“ deponirane na računima kod središnje banke – rekao je samo da „rezultat neće biti negativan“. Drugim riječima, neće biti u gubitku, a napomenuo je da su i druge središnje banke u eurozoni plaćale visoke iznose na ime kamate po referentnoj stopi za prekonoćni depozit (sada iznosi 4 posto). „Da nismo ušli u eurozonu možda bi to bilo i više“, dodao je, navodeći primjer Češke.
Prelazak na euro je općenito ocijenio „jako dobrom pričom“, uz opasku da ni sada ništa u njoj ne bi napravio drukčije, te da su ekonomski efekti u skladu s očekivanjima. Također, istaknuo je da je kumulativni porast inflacije (od lipnja 2021. do listopada 2023. godine) bio veći u zemljama središnje i istočne Europe nego u Hrvatskoj. Kod nas je inflacija kumulativno 22,9 posto (prosjek eurozone je 15,6 posto). Inače, HNB u 2023. očekuje da će godišnja inflacija biti 8,4 posto, a u 2024. godini 4 posto.
Na novinarsku opasku da se, sudeći prema rastu dobiti banaka u Hrvatskoj, one najveći dobitnici ulaska u eurozonu, odgovorio je da se radi o kratkoročnom efektu. Kako napominje, zaoštravanje moneterane politike se sve sporije prenosi na kamatne stope na kredite, a „ubrzava se rast kamatnih stopa na depozite“.
Kamate na oročenje HPB-a, i ostalih
Trenutno je prosječna kamatna stopa na oročene depozite stanovništva malo iznad dva posto, no jedino banka u većinski državnom vlasništvu, HPB, nudi relativno visoku kamatu od tri posto na oročenje od godinu dana (i time praktički podiže prosjek, dok su ostale banke uglavnom daleko ispod te ponude).
Inače, upravo su se u utorak oglasili iz HPB-a priopćenjem u kojem kažu da su u razdoblju od niti tri mjeseca (od listopada 2023. do 19. prosinca), sa svojom ponudom prikupili čak milijardu eura štednih depozita građana.
„Kao proizvod s najatraktivnijim kamatnim stopama na bankarskom tržištu koje dosežu 3,00 posto na oročenja od godinu dana, HPB SUPER ŠTEDNJA privukla je iznimni interes građana te se pokazala kao apsolutni hit na tržištu sa 30 tisuća sklopljenih ugovora o depozitu“, poručili su. Priljevi novih depozita čine, kažu, preko 60 posto volumena tog proizvoda, a „minimiziran je odljev sredstava u vrijeme upisa trezorskih zapisa“. Dodaju i da su time dali „nezanemariv doprinos borbi protiv inflacije u Hrvatskoj“.
Inače, guverner Vujčić je u razgovoru s novinarima spomenuo da je svojedobno 2/3 depozita bilo oročeno, a tek 1/3 neoročena – budući da su kamatne stope bile građanima privlačne – ali na pitanje kada bi se to moglo vratiti, kaže da ne rade takve projekcije.
Preciznije, stanovništvo je, primjerice, 2010. godine držalo 80 posto depozita oročeno, a sada je to palo na 25 posto. „U listopadu i studenome primjećuje se po prvi puta rast oročenih depozita građana“, napominje. Poduzeća su pak 2010. godine 50 posto depozita držala pod oročenjem, što je u jednom trenutku palo na 10 posto, a već neko vrijeme se primjećuje rast i sada je to 30 posto. Ovdje vrijedi napomenuti da su kamatne stope na oročene depozite poduzeća ove godine rasle brže od onih za građane.
Tržište nekretnina se „ohladilo“
„U eurozoni ciklus na tržištu nekretnina ide jasno prema dolje, što se tiče volumena i cijena. Hrvatska je na repu tog ciklusa“, ocijenio je guverner HNB-a, odgovarajući na novinarsko pitanje o kretanjima u tom važnom sektoru. „Pao je broj transakcija, manji je i interes stranaca, ali još nismo vidjeli pad cijena kao u drugim zemljama“, rekao je. Ocjenjuje, međutim, da se „ciklus na tržištu nekretnina već značajno ohladio.“
