Školnik: I kumice na placu prešle su na euro. Nema razloga da i dalje imamo dvojne cijene

Sa Slobodanom Školnikom, direktorom trgovačkog lanca Mömax, porazgovarali smo o tome jesu li se građani navikli na euro, o novom ministru gospodarstva i o tome kako se troši javni novac

S Novom godinom kuna definitivno odlazi u povijest, jer završava prijelazno razdoblje u kojem smo imali dvojno iskazivanje cijena. Dio potrošačkih udruga tvrdi da se građani još uvijek nisu, u potpunosti, navikli na novu valutu, pa da bi dvojno iskazivanje cijena trebalo produljiti. Smatraju da je to pogotovo potrebno zbog visoke inflacije, konstantnog rasta cijena. 

Slobodan Školnik, direktor trgovačkog lanca Mömax smatra da za produljenje dvojnog iskazivanja cijena nema potrebe, pa daje primjer tržnica.

“Odite na bilo koju tržnicu i vidjet ćete da prodavači imaju cijene samo u eurima. A znamo da su tržnice najživotniji dio trgovine. S obzirom na to jasno je da više nema potrebe za dvojnim iskazivanjem cijena ”, smatra Školnik.

Habijan naslijedio portal za cijene

Dvojno iskazivanje cijena pod ingerencijom je Ministarstva financija, no bivši ministar gospodarstva Davor Filipović, ostavio je za sobom više odluka koje se odnose na trgovinu. 

Na njegovo mjesto, kao novi ministar gospodarstva dolazi Damir Habijan, kojeg se u javnosti uglavnom percipira kao “prijelazno rješenje” s obzirom na to da će se izbori najvjerojatnije održati u sljedećih nekoliko mjeseci. Iako bi se Ministarstvo gospodarstva trebalo baviti daleko ozbiljnijim stvarima, Habijan je naslijedilo odluka i projekata koje su izazvale prilično kontroverzne reakcije javnosti. 

Rashodi proračuna su 33 milijarde eura, što znači oko 8400 eura po stanovniku. To je novac koji porezni obveznici moraju prikupiti i predati ‘ekipi’ na upravljanje. Znamo da imaju problema s korupcijom i neracionalnim trošenjem. Konzervativna procjena je da od te 33 milijarde šest milijardi potroši neracionalno. Koliko bi s tih šest milijardi mogli povećati plaće ljudima u javnom sektoru. Na primjer, u zdravstvu.

Slobodan Školnik

Na primjer, Ministarstvo gospodarstva još se uvijek bavi praćenjem cijena proizvoda široke potrošnje, u trgovinama, za što su pokrenuli i internetsku stranicu “Kretanje cijena” koju vjerojatno nitko ne posjećuje.

Upitali smo Školnika što misli o tome, na što nam je odgovorio “Zar se toga još netko i sjeća? Vjerojatno ni Habijan ne zna da to postoji.”, kaže.

Osim toga, na snazi je i ograničenje cijena 30 proizvoda. Vlada je tim potezom namjeravala smanjiti pritisak na kućne budžete građana. No, s obzirom na to da se inflacija smiruje, veliko je pitanje ima li smisla nastaviti s tom mjerom. 

“Novi ministar neće imati nikakav utjecaj. Samo da ne radi štetu”

Kao i dobar dio javnosti i Školnik smatra da novi ministar neće imati utjecaja na politiku Vlade. “Nikakav utjecaj on neće imati, kao ni svi ministri do sada. Može jedino nekakvu štetu napraviti. Ne mogu se sjetiti ministra čije djelovanje je imalo nekakakv pozitivan utjecaji – ali za štetu su svi uvijek spremni”, kaže.

Dotaknuo se i javnih financija, odnosno državnog proračuna. Rashodi proračuna za sljedeću godinu planirani su na oko 33 milijarde kuna, no zabrinjava ga kako se taj novac troši. S obzirom na brojne korupcijske afere, jasno je da dobar dio državne potrošnje završi, blago rečeno, tamo gdje ne bi trebao.

“Rashodi su 33 milijarde eura, što znači oko 8400 eura po stanovniku. To je novac koji porezni obveznici moraju prikupiti i predati ‘ekipi’ na upravljanje. Znamo da imaju problema s korupcijom i neracionalnim trošenjem. Konzervativna procjena je da od te 33 milijarde šest milijardi potroši neracionalno”, kaže Školnik i dodaje:

“Koliko bi s tih šest milijardi mogli povećati plaće ljudima u javnom sektoru. Na primjer, u zdravstvu, a opet bi taj novac završio u potrošnji, a znamo koliko država prihoduje od poreza na dodanu vrijednost”.