Ovo je deset najvećih svjetskih poslovnih rizika u 2024. godini
Nedostatak kvalificirane radne snage globalno se nalazi tek na desetom mjestu poslovnih rizika, dok je u Hrvatskoj on dospio na visoko treće mjesto.
Cyber incidenti predvode globalni popis najvećih poslovnih rizika kojima bi tvrtke diljem svijeta mogle biti izložene u 2024. godini, dok hrvatski popis predvode prirodne katastrofe.
Globalne i nacionalne popise poslovnih rizika na temelju analize mišljenja 3069 stručnjaka za upravljanje rizikom iz 92 države i ove godine je objavila osiguravajuća tvrtka Allianz (PDF).
Osim na globalnoj listi, cyber incidenti vodeći su na ljestvicama poslovnih rizika u 17 država poput SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Australije i Japana. Iako se iz podataka koje objavljuju MUP I SOA može vidjeti kako su različiti oblici cyber criminala prisutni i među hrvatskim tvrtkama, na ljestvici za Hrvatsku on je zauzeo tek četvrto mjesto poslovnih rizika.
59 posto ispitanika Allianzova barometra rizika najviše je zabrinuta povredom podataka (data breach). dok je njih 53 posto zabrinuto napadima na kritičnu infrastrukturu i fizičku imovinu. Treće mjesto zauzima porast broja napada ucjenjivačkim softverom s 53 posto. Aktivnost odštetnih zahtjeva porasla za više od 50 posto u usporedbi s 2022.
„Cyber kriminalci istražuju načine korištenja novom tehnologijom poput generativne umjetne inteligencije za automatiziranje i ubrzavanje napada, stvaranje učinkovitijeg zlonamjernog softvera i krađu identiteta. Očekuje se da će rastući broj incidenata uzrokovanih lošom cyber sigurnošću, posebno mobilnih uređaja, manjkom milijuna stručnjaka za cyber sigurnost i prijetnjama s kojima se suočavaju manje tvrtke zbog njihova oslanjanja na IT eksternalizaciju također potaknuti cyber aktivnost u 2024.“, objašnjava Scott Sayce, globalni voditelj Odjela za cyber sigurnost, Allianz Commercial.
Na drugom mjestu globalne ljestvice nalazi se rizik od prekida poslovanja, koji odražava međusobnu povezanost u sve nestabilnijem globalnom poslovnom okruženju, kao i čvrsto oslanjanje na opskrbne lance za ključne proizvode ili usluge. Na trećem mjestu su prirodne katastrofe poput poput oluja, poplava i drugih vremenskih nepogoda.
Prirodne katastofe najveća prijetnja Hrvatskoj i Sloveniji
Dok su se globalno popele sa šestog na treće mjesto, prirodne katastrofe predstavljaju u 2024. godini vodeći rizik u Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj i još šest država. U Grčkoj je šumski požar u blizini grada Alexandroupolisa u kolovozu bio dosad najveći zabilježen u EU-u, a teške poplave u Sloveniji odrazile su se na kašnjenja u proizvodnji i nestašicu dijelova za europske proizvođače automobila.
Drugo mjesto na ljestvici poslovnih rizika u Hrvatskoj zauzima makroekonomski razvoj u koji se ubrajaju inflacija, monetarna politika, mjere štednje i slično. Na trećem mjestu nalazi se manjak kvalificirane radne snage koji se u Hrvatskoj ove godine popeo sa šestog na treće mjesto. Poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi, UK-u i Australiji svrstavaju ga u pet najvećih poslovnih rizika. Budući da je u mnogim zemljama diljem svijeta i dalje rekordno niska nezaposlenost, poduzeća žele popuniti više radnih mjesta nego što ima ljudi koji bi ih mogli popuniti. Smatra se da je IT stručnjake ili podatkovne stručnjake najteže pronaći, što ovo pitanje čini ključnim aspektom u borbi protiv cyber kriminala.
Velike korporacije, srednja i manja poduzeća ujedinjuje ista zabrinutost zbog rizika – svi su uglavnom zabrinuti zbog kibernetičke sigurnosti, prekida poslovanja i prirodnih katastrofa. Međutim, povećava se razlika u otpornosti velikih i manjih poduzeća jer je svijest o riziku među većim organizacijama porasla od pandemije uz primjetne napore za povećanje otpornosti, navodi se u izvješću. Suprotno tomu, manjim poduzećima često nedostaje vremena i resursa za prepoznavanje i učinkovitu pripremu za širi raspon scenarija rizika pa im zbog toga treba više vremena da ponovno pokrenu poslovanje nakon neočekivanog incidenta.
