Petrokemiji za opstanak trebaju milijuni eura, država napokon mora odlučiti što hoće u Kutini
Iz Uprave kutinske kompanije, koja je od lani u većinskom vlasništvu turske Yildirim grupe, pozvali su na hitnu dokapitalizaciju od najmanje 70 do najviše 140 milijuna eura. Država kao suvlasnik ustrajno šuti. Iz Fonda za financiranje razgradnje NEK, koji je jedan od manjinskih dioničara, za FORBES Hrvatska kažu da su upoznati s time da je dokapitalizacija Petrokemije nužna za daljnje poslovanje, pogotovo iz aspekta okolišnih dozvola
Uprava kutinske Petrokemije je za idući tjedan sazvala Glavnu skupštinu dioničara i na dnevni red stavila odluku o dokapitalizaciji povećanjem temeljnog kapitala ulozima u novcu, a u pozivu je predsjednik Uprave Ali Odabaş poručio kako je to sada nužno jer bi u suprotnom kompanija „mogla biti u opasnosti od tehničkog bankrota u nadolazećem periodu uslijed vrlo teškog okruženja“.
Većinski vlasnik Petrokemije je od proljeća prošle godine turska Yildirim grupa preko tvrtke Terra mineralna gnojiva, koja drži 54,52 posto dionica i operativno upravlja kompanijom, a ostalo je u vlasništvu države (CERP, Fond za financiranje razgradnje NEK, Janaf i Plinacro). Kako će se oko budućnosti kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva postaviti dioničari iz redova države, zasad, međutim, nije poznato, još se vijeća. Pogoni pak uglavnom opet stoje, u tijeku je remont.
Iz Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), koji drži 17,9 posto dionica Petrokemije, glasnogovornica Tajana Hrvojević Matković je kratko odgovorila da će CERP svoj stav iznijeti neposredno na sjednici Skupštine. Kako nam objašnjava, tek se treba održati i sjednica Upravnog vijeća CERP-a, kojim sada predsjeda ministar financija Marko Primorac, gdje će i to pitanje biti razmotreno.
Članovi su Branko Bačić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, i Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, a uz njih su tu i Sonja Žerjav, predstavnica Ureda predsjednika Vlade, Mladen Novosel, predstavnik reprezentativnih udruga sindikata više razine i Mirko Habijanec, predstavnik HUP-a.
Uvjeti za dokapitalizaciju
Što je na stolu? Yildirim predlaže da se nove dionice ponude na prodaju po cijeni od 1,0272 eura („imajući u vidu poslovne rezultate, zaduženost i neadekvatnost kapitala društva“), a povećanje temeljnog kapitala bi se provelo uplatom u novcu izdavanjem najmanje 70 milijuna do najviše 140 milijuna novih redovnih dionica nominalne pojedinačne vrijednosti jedan euro. Tako bi temeljni kapital kompanije bio na koncu povećan na iznos od najmanje 125 milijuna eura, odnosno najviše 195 milijuna eura. Prema prijedlogu odluke, u dokapitalizaciji mogu sudjelovati dioničari koji imaju više od pet posto udjela, proporcionalno broju dionica koje posjeduju.
„Fond za financiranje razgradnje NEK pozorno prati situaciju u Petrokemiji te je upoznat sa činjenicom da je dokapitalizacija nužna za daljnje poslovanje, pogotovo iz aspekta okolišnih dozvola“, odgovorila je za FORBES Hrvatska Andrea Talian, suradnica za odnose s javnošću Fonda NEK. „Odluku o dokapitalizaciji odnosno prodaji udjela donijet ćemo u dogovoru sa ostalim državnim suvlasnicima (CERP, Janaf i Plinacro)“, dodala je. Fond NEK je vlasnik 12,73 posto dionica kutinske kompanije.
Ni u Plinacrou, koji je u 100-postotnom vlasništvu države, nisu bili konkretniji po pitanju dokapitalizacije. Kažu diplomatski da oni prvenstveno djeluju u interesu vlasnika te će kao takvi postupati „i prilikom donošenja odluke o dokapitalizaciji Petrokemije imajući u vidu sve vlasnike društva Petrokemija d.d., a u cilju dugoročnog, stabilnog i održivog poslovanja Petrokemije“.
Računica Plinacroa, šutnja Janafa i problemi Petrokemije
Kakva im je pritom računica? Odgovaraju da će tek po objavi konačnih rezultata poslovanja Petrokemije u 2023. godini provesti analizu poduzeća i procjenu vrijednosti svog udjela. U zadnjem godišnjem izvještaju Plinacroa, onom za 2022. godinu, stoji da imaju tri milijuna dionica Petrokemije, odnosno 5,45 posto udjela, te se pod dugotrajnom financijskom imovinom navodi da je u Petrokemiji u pitanju vrijednost udjela od 30 milijuna kuna uz vrijednosno usklađenje tih dionica u iznosu od 10,2 milijuna eura na dan 31. prosinca 2022. godine. Ukupno su svoj udjel, dakle, tada procijenili na 40,17 milijuna kuna (5,4 milijuna eura).
Iz Janafa, koji drži 9,09 posto dionica Petrokemije, nisu odgovorili na upit o dokapitalizaciji ili prodaji dionica u kutinskoj tvornici.
Predsjednik Uprave Petrokemije Ali Odabaş (koji inače vodi i cijeli biznis proizvodnje mineralnih gnojiva u Yildirim grupi) u pozivu na Glavnu skupštinu kaže da se provodi proces retrukturiranja i dokapitalizacije radi modernizacije postrojenja, osiguranja izvora financiranja stalnih obrtnih sredstava, aktivnijeg nastupa i strateškog pozicioniranja na tržištu RH, regije i svijeta te podizanja razine učinkovitosti održavanja logističkih i ostalih uslužnih procesa društva. Podsjeća da Petrokemija 16 mjeseci nije proizvodila, a da je povratak na tržište (pogoni su bili pokrenuti prošlog ljeta) bio iznimno bitan, ali da na tržištu postoje ozbiljne poteškoće.
„Cijene gnojiva i plina vrlo su nestabilne, postoji velika zabrinutost zbog geopolitičkih sukoba na Bliskom istoku i postoji izniman jaz između proizvodnih i prodajnih aktivnosti koje zahtijevaju financijsku snagu“, piše u pozivu na skupštinu, te smatra da je stoga potreban što hitniji dovršetak procesa dokapitalizacije.
Tri opcije na stolu
Kako pak piše Poslovni dnevnik, Yildirim je u rujnu prošle godine uputio Ministarstvu gospodarstva i Vladi prijedlog s tri moguća rješenja – da država proda svoje dionice Yildirimu ili da se dogovore o dokapitalizaciji u kojoj bi sudjelovali zajedno ili bi država dopustila da to odradi sam turski većinski vlasnik. Čini se da iz države još uvijek nisu dobili odgovor. Jasno je da, ukoliko dioničari iz redova države neće sudjelovati u dokapitalizaciji, udjel Yildirima će biti dominantan, a ako se odluče na prodaju, pitanje je kako će se pogoditi oko cijene.
Inače, vlasnik i direktor Yildirim grupe, Robert Yüksel Yildirim, je još ujesen 2022. godine, uoči preuzimanja Terra mineralna gnojiva (kompanije tada u vlasništvu Ine i PPD-a), rekao u intervjuu da je zainteresiran i za kupnju državnog dijela dionica, a ako im država to ne želi prodati, onda mora biti spremna na ulaganja.
Podsjetimo, Petrokemija je nekoliko mjeseci prije toga povučena sa Zagrebačke burze. Kada je o tome odlučivano na Glavnoj skupštini, nije se pojavio predstavnik CERP-a (niti kompanija u državnom vlasništvu) i stoga državni predstavnici nisu niti glasali, a mogli su se usprotiviti i zatražiti da im kao manjinskim dioničarima bude isplaćena pravična naknada. Udruga za razvoj transparentnosti i zaštitu zviždača “Razvoj” podnijela je zbog toga kaznenu prijavu protiv ravnatelja CERP-a, zbog sumnje da je državu u Petrokemiji oštetio za čak 333 milijuna kuna (44 milijuna eura), na koliko je procijenjena moguća naknada, ali nije poznato ima li oko te prijave ikakvog pomaka. Kako je pak u srpnju prošle godine pisao N1, CERP je bio krenuo u novu procjenu vrijednosti manjinskog paketa dionica koje drži u kutinskom proizvođaču mineralnih gnojiva.
Uhićenje Horvata, izlazak s Burze
Inače, CERP i Ministarstvo graditeljstva i državne imovine pravdali su svoj nedolazak na ondašnju Glavnu skupštinu činjenicom da je u veljači 2022. godine bio uhićen ministar Darko Horvat, tada predsjednik Upravnog vijeća CERP-a, pa se nije moglo odlučiti kako će vijeće glasati o Petrokemiji.
Izlazak Petrokemije s Burze bilo je pak dio priprema za prodaju 54,52 posto dionica, o čemu su Ina i PPD dugo pregovarali s Yildirimom, a transakcija je realizirana u travnju prošle godine.
Prema onome što uoči prodaje objavili Ina i PPD, u razdoblju 2019. do 2022. godine u tvornicu su uložili 293 milijuna kuna, ali nisu precizirali konkretno u što. Prema ugovoru o dokapitalizaciji i restrukturiranju iz 2018. godine, sklopljenom s državom, bilo je predviđeno da ulaganja u roku deset godina dosegnu 600 milijuna kuna, što bi značilo značajne investicije u dizanje okolišnih standarda, a formalno je nužno i zbog postojećih okolišnih dozvola. Preuzimanjem Petrokemije, Turci su preuzeli i obveze iz tog ugovora.
Povećanje plaća za 19,5 posto U Petrokemiji su završili dvomjesečni pregovori sindikata i Uprave oko novog kolektivnog ugovora koji će biti na snazi tri godine, rekao nam je predstavnik sindikata Davor Rakić. Stari je ugovor istekao, naime, zadnjim danom prošle godine. Trenutno je u kutinskoj tvornici oko 1150 radnika, a novim se ugovorom, kaže Rakić, povećavaju plaće u prosjeku za 19,5 posto te ostala materijalna prava. Potpisivanje novog kolektivnog ugovora zakazana je za danas, utorak 30. siječnja. |