EU bi mogao ublažiti stroga pravila za električna vozila i omogućiti predah hibridima
Europska unija i Velika Britanija planiraju zabraniti prodaju novih automobila s unutrašnjim izgaranjem i zamijeniti ih električnima, ali taj potez nailazi na prepreke, a neki stručnjaci vjeruju kako bi razumno rješenje bilo ublažiti naredbu davanjem slobode hibridima.
Ako europske vlade ovo ne učine, autoindustrija – koja trenutno gubi novac proizvodnjom krivih vrsta električnih automobila – će biti preplavljena kineskim električnim vozilima. Bilo kakvom pokušaju EU-a da omete kinesku prodaju električnih vozila uvođenjem tarifa vjerojatno će se suprotstaviti Njemačka, budući da proizvođači poput Volkswagena, Mercedesa i BMW-a u Kini ostvaruju veliki profit.
Europa je zabranila prodaju novih vozila s unutrašnjim izgaranjem nakon 2035. godine, pokušavajući prisiliti svoje građane da kupuju električna vozila. Problem je u tome što trenutno dostupna električna vozila nisu spremna za takvu promjenu, kako po pitanju tehnologije, tako i cijene. Ipak, očekuje se kako će prodaja električnih vozila porasti gotovo peterostruko do 2030. godine – na 2 milijuna vozila. U Britaniji prodaja električnih vozila mora činiti 22 posto ukupne prodaje proizvođača za ovu godinu, rasti na 25 posto 2025., na 33 posto 2026., 38 posto 2027., 52 posto 2028., 66 posto 2029., 80 posto 2030. i napokon 100 posto 2035. godine. Rokovi u EU su slični, a žestoke kazne čekaju one proizvođače koji ne ispune mete.
Ovakav rigidan scenarij sada se propitkuje. U izvješću od utorka, HSBC Global Research kaže kako usvajanje električnih vozila slabi, dodajući da je vjerojatno da će se rok za zabranu do 2035. pomaknuti.
I europski proizvođači zagovaraju promjenu, predvođeni BMW-om, Volkswagenom i Renaultom. Europska unija obećala je reviziju rokova sljedeće godine.
Nedavno izvješće Boston Consulting Groupa pokazuje kako većina proizvođača gubi oko 6.000 dolara za svako električno vozilo koje prodaju za 50.000 dolara. Iako se ove brojke odnose na američko tržište, vjerojatno će zadati velike glavobolje i u Europi.
‘Europljani mogu samo kolutati očima’
Nakon ogromnog uzleta početkom 2020-ih, prodaja električnih vozila naglo je usporila, a proizvođači poput GM-a i Forda u SAD-u i Volkswagena u Europi sada povlače ranije ambiciozne planove. Ranu prodaju predvodili su bogati pojedinci i poslovni kupci.
Sljedeći krug prodaje trebat će jači zamah. Nažalost, cijena električnih vozila daleko je previsoka da bi se razvilo masovno tržište. Ozbiljna prodaja na trenutnom tržištu počinje na oko 30.000 eura, a industrija cijene planira približiti 20.000 eura u sljedećih nekoliko godina, što nazivaju “pristupačnom cijenom”.
Europljani s prosječnim primanjima na to mogu samo zakolutati očima. Istinski pristupačne cijene na masovnom tržištu morale bi biti bliže 10.000 eura. Kina, koja je najmanje pet godina ispred Europe i do 30 posto efikasnija, ima gomile jeftinih vozila kao što su Wuling Bingo ili BYD Seagull. Zasad nema objavljenih planova za izvoz u Europu.
“BYD Seagull je pristupačan električni automobil. Bez jeftinijih električnih automobila, Zapad je osuđen na propast, a trenutne regulacije u Europi veća su prilika za Kinu nego za bilo koga drugog,” kaže Felipe Munoz, globalni analitičar tvrtke JATO Dynamic.
Trenutna ponuda električnih vozila na europskom tržištu nije samo preskupa, već i loša: zbog tehnoloških ograničenja, domet pri visokim brzinama slab je u usporedbi s automobilima na unutrašnje izgaranje. Europski električni automobili u stvarnosti nisu ništa drugo nego preskupa gradska vozila. Bingo i Seagull s druge strane na najbolji način iskorištavaju tehnologiju: nisu pretenciozni, već jasno komuniciraju svoju efikasnost za svakodnevna putovanja i shopping, i ne tvrde da imaju dugi domet. Europski proizvođači nisu željeli ispuniti ovaj prostor na tržištu zbog slabe profitabilnosti, no brendovi poput Volkswagena i Renaulta trenutno žele zajedničkim snagama doseći ova kineska vozila.
‘Sve što omogućava smanjenje emisija CO2 trebalo bi biti dobrodošlo’
Munoz kaže kako Europa, da bi ispunila nove regulacije, mora povećati proizvodnju električnih vozila, a rokovi zabrane automobila na unutrašnje izgaranje moraju biti ublaženi.
“Moraju se u obzir uzeti i alternativna rješenja električnim automobilima: hibridi, plug-in hibridi, gorivne ćelije, čak i efikasniji motori s unutrašnjim izgaranjem mogu biti tranzicijsko rješenje za narednih 10 godina. Sve što industriji omogućava smanjenje emisija ugljičnog dioksida trebalo bi biti dobrodošlo,” kaže Munoz.
Profesor David Bailey iz poslovne škole u Birminghamu slaže se kako su problem cijene i dodaje da vladini poticaji prekratko traju. Ipak, on dodaje kako će poboljšanja u tehnologiji vrlo brzo riješiti problem cijene i ponudidi privlačne razloge za kupnju.
“Infrastruktura za punjenje ne gradi se dovoljno brzo. Cijene baterija i električnih vozila padaju, ali još uvijek su više od cijena automobila s unutrašnjim izgaranjem,” kaže Bailey. “Ipak, nakon 2025.-2027., cijene baterija past će dovoljno da će električna vozila biti konkurentnija od onih s unutrašnjim izgaranjem.”
Suradnja s Kinom?
Munoz vjeruje kako bi tarife EU-a mogle prisiliti Kineze da otvore tvornice u Europi.
BYD je već najavio kako će otvoriti postrojenje u Mađarskoj, a očekuje se da će se Stellantis udružiti s kineskim Leapmotorom i proizvoditi električna vozila u svojoj tvornici u Poljskoj.
“Proizvođači moraju pronaći načine za suradnju s Kinezima. Oni su jedni drugima potrebni. Primjeri poput suradnje Stellantisa i Leapmotora trebali bi biti samo početak. Naravno, to ovisi o tome kako će se razvijati geopolitička situacija između Kine i Zapada,” kaže Munoz.
Iz EU-a zasad ne dolaze nikakvi znakovi da planiraju ublažiti svoje zahtjeve za potpunom dominacijom električnih vozila nakon 2035. godine, ali to bi sve mogli promjeniti europski izbori ovog lipnja, budući da se već krenulo u velike debate o problemima dekarbonizacije i budućnosti pristupačne kupnje automobila.
Autor originalnog članka: Neil Winton, viši suradnik Forbesa
Link: EU May Water Down Harsh 2035 EV Mandate And Reprieve Hybrids
(Prevela: Nataša Belančić)