Hrvatska bi do kraja godine mogla dobiti A razinu kreditnog rejtinga
Stanje u hrvatskim javnim financijama značajno se popravilo u posljednjih nekoliko godina, te u doglednom roku, prema mišljenju analitičara Hrvatske udruge poslodavaca, možemo očekivati podizanje kreditnog rejtinga na A razinu.
Izdanjem narodne obveznice od 1,05 milijardi eura u ožujku a potom i euroobveznice od 1,5 milijardi eura, Hrvatska je pokrila 29 posto ovogodišnjih potreba za financiranjem. Bruto potrebe za financiranjem države su u 2024. stabilne na 10,5 posto BDP-a, što je najniža razina od 2009., a Ministarstvo financija ima proračunsku rezervu od čak 12 posto BDP-a. To efektivno spušta neto javni dug znatno ispod maastriške granice od 60 posto BDP-a, navodi se u najnovijem izdanju makroekonomskih prognoza pod naslovom HUP Horizonti, koje je izradio Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
U drugoj polovini ove godine možemo očekivati i poboljšanje kreditnog rejtinga
U analizi se podsjeća da je Hrvatska tijekom tri godine primila 2,9 milijardi eura grantova iz EU fondova, a ove godine u planu je povlačenje još dvije tranše vrijedne 1,1 milijardi – ne podižu ni deficit ni javni dug – i po prvi puta kreditni instrument iz EU fondova od EUR 1,2 milijardi u 2024.
“Iako pogoršanje uvjeta veleprodajnog financiranja nosi malu neizvjesnost po pitanju uvjeta (re)financiranja oko 3,9 milijardi dospijeća u idućih šest mjeseci, smatramo da članstvo u eurozoni, jači srednjoročni izgledi rasta produktivnosti i BDP-a, bolja no očekivana fiskalna slika i snažna domaća baza investitora pozitivno utječu na kretanje spreadova (prinosa op.a.) na hrvatske obveznice. Stoga u drugoj polovini ove godine možemo očekivati i poboljšanje kreditnog rejtinga na razinu ‘A-’.”, navodi se u analizi.
Navodi se i da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja CEE regije s konzistentnim pozitivnim trendovima u javnim financijama te samo jedna od tri kojima zbog deficita iznad 3 posto BDP-a lani ne prijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita. U slučaju kolebljivosti tržišta, Hrvatska može računati na snažnu bazu domaćih investitora. Tu se misli na mirovinske fondove i stanovništvo te na instrument za obuzdavanje fragmentacije spreadova članica europodručja Europske središnje banke.
Padaju prinosi na hrvatske obveznice
Koristeći kreditnu komponentu iz EU fondova nove generacije za investicije u energetsku tranziciju, umjesto zaduživanja na tržištu, Hrvatska može sidriti dugoročne prinose ka trošku EU fundinga. Spreadovi na hrvatske euroobveznice tijekom prvog kvartala ove godine bilježe solidno smanjenje za dodatnih 20 baznih bodova, zahvaljujući poboljšanju apetita prema obveznicama članica euro područja s nižim kreditnim rejtingom a kandidatima za poboljšanje rejtinga.
“Značajno usporavanje smanjenja FED-ove bilance te predanost ESB-a u pogledu labavljenja monetarne politike također je pomogla. U sadašnje spreadove nije još potpuno uračunat ‘A’ rejting, što daje prostor za nastavak pada spreadova za 30-ak baznih bodova, do 80 baznih bodova potkraj ove godine, uz izostanak potresa na tržištima. Uglavnom zbog manje likvidnosti, hrvatski spreadovi kreću se 40-50 baznih bodova iznad portugalskih, iako Hrvatska ima bolje kreditne fundamente kroz urednije javne financije, viši potencijalni rast BDP-a i veću fleksibilnost”, zaključuje se u analizi.