Javni dug RH pada prema 60 posto BDP-a
Na godišnjoj razini javni dug pao je za gotovo 6 postotnih bodova – sa 72,4 posto, koliko je iznosio krajem lipnja prošle godine, na već spomenutih 66,5 posto. U odnosu na prethodno tromjesečje, dug je smanjen za 2,6 postotna boda.
Stanje u javnim financijama se već neko vrijeme značajno poboljšava, što pokazuju i najnoviji statistički podaci. Hrvatska narodna banka ovoga je tjedna objavila informaciju da je javni dug krajem lipnja ove godine pao na 66,5 posto BDP-a, što je razina na kojoj nije bio jako dugo vremena – više od desetljeća.
Ono što je posebno pozitivno jest da je javni dug već dulje vrijeme u padu, još od 2015. godine, uz naravno, prekid u vrijeme pandemije Covida, kada je došlo do njegovog snažnog skoka, jer se država snažno zadužila kako bi isplaćivala razne potpore za ublažavanje posljedica zatvaranja jednog dijela ekonomije, što je rezultiralo i padom prihoda državnog proračuna.
No, javni dug ponovno je u silaznoj putanji. Na godišnjoj razini pao je za gotovo 6 postotnih bodova – sa 72,4 posto, koliko je iznosio krajem lipnja prošle godine, na već spomenutih 66,5 posto. U odnosu na prethodno tromjesečje, dug je smanjen za 2,6 postotna boda.
Hoće li Moody’s podići rejting
Za ovakvo kretanje javnog duga najzaslužniji je – za hrvatske prilike – prilično snažan rast BDP-a. Naime, nakon pandemijske 2020. godine, BDP je već sljedeće, 2021. godine porastao za 13,8 posto., Solidan rast nastavio se i prošle godine, kada je hrvatsko gospodarstvo poraslo za 6,3 posto.
Na pad javnog duga reagirali su i rejting agencije. Kod Fitcha i Standard & Poor’sa Hrvatska ima ocjenu Hrvatska ima ocjenu BBB+ s pozitivnim izgledima, što znači da je moguće daljnje podizanje ocjene.
Što se tiče Moody’sa, kod njih je ocjena za stupanj niža, Baa2 sa stabilnim izgledima. Moody’s bi, prema kalendaru, tijekom studenog trebao ponovno objaviti ocjenu za Hrvatsku i s obzirom na trendove, ne bi bilo iznenađenje da odluče podići ocjenu i tako se izjednače s preostale dvije agencije iz “velike trojke”.
Što se tiče strukture javnog duga, oko dvije trećine odnosni se, naravno, na obveznice, dok su ostatak dugoročni krediti. Što se tiče budućeg zaduživanja, Vlada će se tijekom sljedeće godine vjerojatno ponovno okrenuti građanima, odnosno ponuditi im neku vrstu dužničkog vrijednosnog papira ohrabrena uspjehom izdanja iz prvog kvartala ove godine, kada su građani pokazali vrlo veliki interes.
