Zbog nove regulative Kinezi se povlače s natječaja u EU. Danas vjerojatno ne bi gradili Pelješki most
U srpnju prošle godine počela se primjenjivati Uredba o stranim subvencijama, koja je Europskoj komisiji omogućila da zaštiti unutarnje tržište Europske unije, gdje je tržišno natjecanje bilo narušeno zbog pojave snažno subvencioniranih kompanija iz “trećih zemalja”. Prije svega se tu misli na Kinu, čije kompanije se javljaju na javne natječaje, na kojima zbog niskih cijena dobivaju poslove i koja nema potpisane trgovinske sporazume s EU. Niske cijene mogu nuditi zbog subvencija koje primaju u matičnoj zemlji, čime europske kompanije dolaze u neravnopravan položaj.
Otkada je na snazi Uredba o stranim subvencijama ili FSR – Foreign Subsidies Regulation, temeljem koje Europska komisija može pokrenuti istragu protiv kompanija za koje smatra da narušavaju tržišno natjecanje, kineski ponuđači počeli su se povlačiti s natječaja.
Kako ta regulativa funkcionira, u razgovoru za FORBES Hrvatska, pojašnjava dr.sc. Marko Turudić, izvanredni profesor na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
“FSR je stupila na snagu u prosincu 2022., i glavni joj je cilj osigurati stvarno tržišno natjecanje u postupcima javne nabave širom EU. Naime, sve smo više svjesni kako gospodarski subjekti iz trećih zemalja podnose značajno konkurentnije ponude upravo zbog netransparentnih subvencija svojih matičnih država, koje ih čine značajno konkurentnijim neovisno o njihovoj tržišnoj uspješnosti”, kaže Turudić.
Ciljaju se natječaji vrijedniji od 250 milijuna eura
Posebno poglavlje Uredbe posvećeno je javnoj nabavi te su definirani kriteriji prema kojima ponuditelj na natječaju mora prijaviti subvenciju. Prvi kriterij je da je javna nabava vrjednija od 250 milijuna eura. Drugi kriterij jest da je iznos subvencija tijekom prethodne tri godine jednak ili veći od četiri milijuna eura.
“Ukoliko su navedeni uvjeti kumulativno ispunjeni, gospodarski subjekt iz treće zemlje koji sudjeluje u postupku javne nabave unutar EU dužan postojanje subvencije prijaviti naručitelju, a naručitelj je takvu prijavu dužan bez odgode proslijediti Europskoj komisiji (EK). Nakon toga EK provodi preliminarno istraživanje u roku od maksimalno 30 radnih dana na temelju kojega će odlučiti hoće li pokrenuti postupak. Temeljni ispitni postupak mora završiti u roku od maksimalno 130 dana od primitka potpune prijave”, pojašnjava Turudić.
Nakon što se postupak provede i utvrdi postojanje narušavanja tržišnog natjecanja, kompanija koja se javila na natječaj može preuzeti obveze kojima će ukloniti narušavanje unutarnjeg tržišta i tako ostati u postupku nabave. U slučaju da kompanija te obveze ne prihvati, EK donosi akt kojim se zabranjuje dodjela ugovora i time ga se izbacuje iz igre.
Kinezi se u Bugarskoj povukli s natječaja za vlakove
Turudić daje i konkretne primjere natječaja na kojima su se kineski ponuditelji povukli nakon što je pokrenuta istraga.
“Prvi postupak na temelju FSR-a pokrenut je u veljači ove godine. Riječ je o bugarskom postupku javne nabave vlakova vrijednosti 610 milijuna EUR, a predmet postupka je kineski ponuditelj CRRC Qingdao Sifang Locomotive Co. Ltd. Preliminarno istraživanje pokazalo je potrebu za otvaranjem postupka, koji je onda pokrenut 16. veljače 2024.
Već nakon mjesec dana, EK objavljuje kako se kineski ponuditelj – povukao iz postupka, te je na taj način istraga završena. Odustanak od postupka javne nabave vrijednosti 610 milijuna EUR kako bi se istraga zatvorila – puno govori”, kaže Turudić.
Još dvije istrage pokrenute su početkom travnja ove godine. Radi se o, također, kineskim kompanijama.
“Riječ je o rumunjskom postupku javne nabave, a predmet nabave je projektiranje, gradnja i upravljanje fotonaponskim parkom. Prije nekoliko dana Komisija je također objavila kako su kineski ponuditelji – odustali i od ovog postupka javne nabave i na taj način je zatvorena istraga o nedopuštenim stranim subvencijama”, kaže.
Ipak, Turudić ne očekuje veliki broj ovakvih postupaka, prije svega zbog visokog praga, od 250 milijuna eura i smatra da će oni u najvećoj mjeri biti usmjereni protiv kineskih ponuditelja, koji će se, nevjerojatnije, nastaviti povlačiti s natječaja, kako bi izbjegli dublje istrage subvencija.
“Kineska gospodarska komora pri EU nekoliko puta je objavila nediplomatske izjave o postupcima vođenim na temelju FSR-a, optužujući EU za protekcionizam i protutržišno postupanje. Ipak, važno je napomenuti kako je kinesko pravo javne nabave (dva temeljna zakona) puno odredbi kojima se kineske naručitelje obvezuje da – kupuju od kineskih ponuditelja ili da kupuju isključivo robu proizvedenu u Kini”, kaže Turudić.
“Teško je za vjerovati da bi danas kineski ponuditelj dobio ugovor za Pelješki most”
Kineske kompanije dobivaju poslove i u Hrvatskoj. Turudić podsjeća na natječaj za izgradnju Pelješkog mosta, koji je dobila China Road and Bridge Corporation.
“Vrijednost radova izgradnje Pelješkog mosta bila preko 250 milijuna eura, i da je u vrijeme provođenja tog postupka javne nabave FSR bila na snazi – teško je za vjerovati da bi kineski ponuditelj dobio ugovor”, smatra.
Kaže i da se pred Sudom Europske unije trenutno vode dva postupka o dopustivosti potpunog isključivanja gospodarskih subjekata iz trećih zemalja iz svih javnonabavnih postupaka unutar EU neovisno o njihovoj vrijednosti.
“Presuda još uvijek nema, ali objavljena su mišljenja nezavisnih odvjetnika. Oba nezavisna odvjetnika smatraju kako su takva isključenja dopuštena i nužna. Kako SEU u najvećoj mjeri u presudama prati mišljenja nezavisnih odvjetnika, za očekivati je da će svim gospodarskim subjektima iz trećih zemalja biti zabranjen pristup svim javnonabavnim postupcima unutar EU – neovisno o vrijednosti postupka. Naravno, dovoljno je da treća zemlja poput Kine potpiše trgovinski sporazum sa EU da bi sva ta ograničenja – prestala”, zaključuje Turudić.