Novo istraživanje: Raste broj smrti od srčanih bolesti, pretilosti ili dijabetesa zbog onečišćenja zraka
Globalne stope smrti izazvane srčanim bolestima, pretilošću i dijabetesom zbog onečišćenja zraka dramatično su porasle u posljednjih deset godina, pokazuje izvješće o globalnom zdravlju za 2024. godinu, a situaciju su pogoršale emisije plinova izazvane klimatskim promjenama.
Broj smrti izazvanih srčanim bolestima, a koje se pripisuju onečišćenju zraka, porasle su za čak do 27 posto u nekim dijelovima svijeta između 2010. i 2019. godine, a gotovo 70 posto od 4,2 milijuna smrti povezanih s onečišćenjem zraka 2019. godine izazvano je srčanim bolestima, pokazuje izvješće koje je u subotu objavila Svjetska kardiološka federacija.
U 2019. godini zabilježeno je 900.000 smrti od udara povezanih s onečišćenjem zraka, a gotovo 2 milijuna ljudi umrlo je od srčanih bolesti povezanih s onečišćenjem zraka – to je povećanje od između 20 i 27 posto u usporedbi s 2010. u svim regijama Svjetske zdravstvene organizacije osim na američkim kontinentima (porast od 2,4 posto) i Europi (pad od 19,2 posto).
Globalne koncentracije čestica koje mogu biti štetne za zdravlje ako uđu u organizam – pale su za 1 posto godišnje u tom istom periodu, no još uvijek su bile šest puta više od količina koje preporučuje Svjetske zdravstvena organizacija.
Samo 14 posto zemalja je zabilježilo veliki pad tih čestica u periodu između 2010. i 2019. godine. Najveći pad bilježe europske zemlje (između 25 i 35 posto), dok su najveći porast zabilježile Angola, Zelenortski otoci, Liberija, Palau i Sierra Leone.
Ranija istraživanja pokazala su kako onečišćenje zraka pogoršava stanja poput pretilosti ili dijabetesa, a – budući da mnogi ljudi koji pate od tih stanja također imaju problema sa srcem – negativne posljedice onečišćenja zraka na te skupine mogu neizravno izazivati veliko povećanje smrtnosti, stoji u izvješću.
Onečišćeni zrak sastoji se od opasnih materijala iz prirodnih, ali i izvora nastalih ljudskim djelovanjem. Onečišćenje izaziva nekoliko faktora, uključujući emisije plinova iz vozila, pare od kemijske proizvodnje, plina za grijanje prostora i nusproizvoda industrije, pokazuju podaci američkog Nacionalnog instituta za zdravlje. Opasne supstance iz prirodnih izvora dolaze od šumskih požara, pepela iz vulkana i plinova poput metana koji se oslobađaju raspadanjem organskih tvari u zemlji.
Klimatske promjene i onečišćenje zraka povezani su jer se međusobno pogoršavaju, stoji u izvješću. Vremenske promjene izazvane klimatskom krizom izazivaju povećanje čestica i prizemnog ozona, štetnog plina i glavnog sastojka smoga. Klimatske promjene također mogu izazvati veću učestalost ekstremnih vremenskih fenomena poput divljih požara ili oluja prašine, povećavajući oslobađanje opasnih čestica i pogoršavajući zdravlje, kaže Agencija za zaštitu okoliša. To povećanje onečišćenosti zraka na otvorenom može pogoršati i kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, budući da te čestice mogu ulaziti u domove kroz ventilaciju ili otvorena vrata i prozore.
Onečišćenje zraka u domovima pridonijelo je između 2010. i 2019. godine čak 3,2 milijuna smrti u svijetu, a sličan broj smrti pripisuje se i onečišćenju zraka na otvorenom, stoji u izvješću. Siromašnije zemlje i zemlje u razvoju bilježe najveći broj tih smrti, zbog nedostatnog pristupa električnoj energiji i kuhanju na plin. Gotovo 2 milijarde ljudi diljem svijeta još uvijek se za svakodnevno preživljavanje oslanja na onečišćivače poput ugljena, drva ili drvenog ugljena.
Autor originalnog članka: Arianna Johnson, Forbes
Link: World Heart Report: Air Pollution-Related Deaths From Heart Conditions, Obesity, Diabetes Are Growing – And Climate Change Partially To Blame
(Prevela: Nataša Belančić)
