Vlahović: Hrvatska bi konačno trebala dobiti europskog povjerenika u resoru gospodarstva
Natko Vlahović, lobist pri Europskom parlamentu, za FORBES Hrvatska je izdvojio top-zakonodavne teme kojima će se baviti novoizabrani eurozastupnici, a smatra da je nastupio trenutak kada bi Hrvatska trebala u Europskoj komisiji dobiti jedan od važnih gospodarskih resora kao što je promet. Kao posebno važan projekte izdvaja nizinsku prugu Rijeka-Karlovac, o čijem modalitetu izgradnje i financiranju treba biti odlučeno vrlo skoro, a u kontekstu rata u Ukrajini njezina strateška važnost za Europu iznimno raste
Dok se još sliježu prvi dojmovi oko europskih izbora te političkih dobitnika i gubitnika, zanimalo nas je koja će važna pitanja za gospodarstvo čekati novi saziv Europskog parlamenta, odnosno čime će se u tom području baviti 12 hrvatskih zastupnika.
Kako nam odgovara Natko Vlahović, lobist pri Europskom parlamentu i predsjednik Zaklade Nova granica, to kojim će se pitanjima najviše baviti hrvatski eurozastupnici ovisi o tome u koje parlamentare odbore će ući, a to pak ovisi o snazi i lobiranju unutar političke skupine kojoj pripadaju.
Ekonomski važni odbori
U ekonomskom smislu, najvažniji odbori su za industriju, istraživanje i energiju (ITRE), okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) te unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO).
“Hrvatska je najviše zastupnika imala u odboru koji se bavi zaštitom okoliša, zdravstvom i sigurnošću hrane”, kaže Vlahović osvrćući se na zadnji saziv. Dodaje pritom da “sam položaj u odboru ne koincidira nužno s utjecajem”, budući da je on kombinacija nekoliko faktora, od utjecaja zastupnika unutar političke grupacije i vladajuće većine do njegovih vještina pregovaranja, ekspertiza i vidljivosti.
Komisija, nizinska pruga i NEK2
Što se pak tiče Europske komisije, smatra da je Hrvatska treba „konačno dobiti povjerenika u gospodarskom resoru Europske unije“. Za Hrvatsku je, izdvaja, strateški i dugoročno važan sektor prometa, odnosno prometna infrastruktura kojom se Hrvatska snažno integrira u ključne trgovinske i transportne pravce Europe.
„Posebno važna je nizinska pruga Rijeka – Karlovac o čijem modalitetu izgradnje i financiranju treba biti odlučeno vrlo skoro, a u kontekstu rata u Ukrajini njezina strateška važnost za Europu iznimno raste. Budući da su u posljednja tri mandata Komisije povjerenici za transport dolazili iz istočnih zemalja, u kojima EU i najviše ulaže u prometnu infrastrukturu, vjerujem da je idealan trenutak za Hrvatsku da preuzme takav resor. S obzirom na brojne projekte koji se provode u Hrvatskoj, to bi bila snažna poruka i državama zapadnog Balkana koje su u procesu pridruživanja Uniji“, kaže Vlahović.
Kao još jedan veliki i dalekosežno važan gospodarski projekt o kojem će se intenzivno raditi u ovom mandatu Europske komisije i Europskog parlamenta navodi izgradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (NEK 2). „Financijska konstrukcija, investitori i izvori financiranja bit će pod velikim utjecajem EU administracije“, napominje.
Općenito pak izdvaja četiri top-zakonodavna paketa koji će se naći pred novim sazivom Europskog parlamenta:
Pharma paket
Prvi je revizija osnovnog farmaceutskog zakonodavstva EU-a, uključujući lijekove za djecu i rijetke bolesti, tzv. Pharma Package. Napominje da je u pitanju najznačajnija revizija politike EU-a o lijekovima u više od dva desetljeća. “Želi se osigurati ravnopravan pristup sigurnim, učinkovitim i pristupačnim lijekovima za sve pacijente u EU-u. Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su 10. travnja 2024. godine Direktivu o lijekovima za ljudsku upotrebu i Uredbu o lijekovima za rijetke bolesti i pravila koja uređuju EMA kao dio Pharma paketa. Dosje će preuzeti novi saziv EP-a kasnije ove godine”, objašnjava Vlahović.
Napominje da je jedno od ključnih pitanja za farmaceutsku industriju koja proizvodi inovativne lijekove, koji su određeno vrijeme zaštićeni patentnim pravima, prijedlog skraćenja ekskluziviteta za patente za dodatne dvije godine.
Novi industrijski plan
Drugi paket se tiče novog industrijskog plana EU-a, odnosno jačanja kapaciteta za proizvodnju strateških tehnologija na konkurentan način za postizanje geopolitičkih i ekoloških ciljeva Unije.
“Ta tema ostaje na vrhu dnevnog reda EU-a i očekuje se da će biti kamen temeljac za sljedeću Komisiju”, kaže Vlahović. Važan dio toga je potreba kontinenta da smanji svoju ovisnost o trećim silama u vezi s kritičnim resursima i komponentama ključnih tehnologija, a to je posebno hitno u sektorima kao što su energija, nove tehnologije i obrana.
Otpad od tekstila i hrane
Treći paket se tiče revizija okvirne direktive EU o otpadu, vezanom za tekstil i hranu. “Cilj je smanjiti bacanje hrane kroz pravno obvezujuće ciljeve. Suzakonodavci trenutačno o tome raspravljaju i time bi se trebala baviti sljedeća Komisija”, napominje naš sugovornik. Što se tiče tekstila, direktiva o izmjenama i dopunama predlaže uvođenje obveznih i usklađenih programa proširene odgovornosti proizvođača (EPR) za tekstil, tekstilne proizvode i proizvode obuće u svim zemljama EU-a, uz eko-modulaciju naknada.
“Austrija, Finska, Francuska i Nizozemska pozvale su svoje kolege iz EU-a da podrže oštre mjere za suzbijanje rastrošnog trenda jeftine i jednokratne odjeće, omogućavajući vladama da nameću naknade tvrtkama čija marketinška strategija promiče konzumerizam ‘brze mode’. Zemlje pozivaju Europu da ‘zgrabi priliku’ reforme zakonodavstva EU-a o sprječavanju otpada i Uredbe o ekološkom dizajnu usvojene prošlog mjeseca kako bi se u zakone EU-a uvele konkretne mjere za borbu protiv komercijalne prakse ultrabrze mode”, kaže Vlahović.
Nove genomske tehnike
Četvrti top-paket je vezan uz biljke proizvedene određenim novim genomskim tehnikama (NGT Uredba), navodi. “Taj pojam se odnosi na nove procese genetskog inženjeringa kao što je CRISPR/Cas, koji se koriste za modificiranje genetskog sastava biljaka još dublje i brže nego što je to moguće s konvencionalnim uzgojem. Kako bi uskladila postojeće EU zakonodavstvo o GMO-u s ovim novim razvojem, Europska komisija je 5. srpnja 2023. podnijela prijedlog Uredbe o biljkama dobivenim NGT-om”, kaže Vlahović.
Dodaje da glavni problem u usvajanju ove Uredbe predstavljaju nedovoljno definirana pravila oko primjene patentnih prava, koja su vrlo različita za GMO usjeve i usjeve dobivene konvencionalnim tehnikama, “što u konačnici može završiti formiranjem snažnih monopola u proizvodnji sjemenskog materijala i kritične ovisnosti farmera o monopolistima”.
