Za Plenkovića Vujčić ima velike šanse da ostane guverner, a iz oporbe stiže oštra kritika
Prema dostupnim informacijama, Boris Vujčić se može nadati podršci HDZ-a i partnera za novih šest godina na čelu Hrvatske narodne banke, a Peđa Grbin (SDP) kaže da ne zaslužuje njihovo povjerenje. Vrlo kritična je i Sandra Benčić iz Možemo, a obje stranke ističu nezadovoljstvo ponašanjem HNB-a prema “utjerivačima dugova”
Iako prosječan građanin vjerojatno ne bi mogao objasniti što točno radi guverner Hrvatske narodne banke, što je to monetarna politika i kako se ona vodi unutar eurozone, za guvernera Boris Vujčića je po svoj prilici čuo, barem u vrijeme kad je Hrvatska uvodila euro. To je, rekli bismo, bio i vrhunac njegove dugogodišnje karijere u središnjoj banci, a upravo mu se smiješi i jedan rekord: mogući treći guvernerski mandat u trajanju od šest godina.
Prema dostupnim informacijama, protukandidata nema, a i premijer Andrej Plenković je u ponedjeljak 1. srpnja izjavio da su mu “šanse da ostane velike”. Mandat mu istječe 13. srpnja.
Neovisnost i politika
Hrvatska narodna banka kao institucija ne bi smjela biti podložna politici, a njena neovisnost je, kako ističu na svojoj internetskoj stranici, preduvjet za uspješno i vjerodostojno provođenje monetarne politike, a time i za ostvarivanje osnovnog cilja središnje banke – stabilnosti cijena. Neovisnost je, napominju, i u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji. Također, sam guverner nije član nijedne stranke, ali odluka o njegovu izboru donosi se u Saboru, a tamo je većina u rukama HDZ-a i njegovih partnera.
Oporbene stranke tako uopće i nisu predložile druge kandidate saborskom Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove, a oko kandidata za novog guvernera tek se čeka mišljenje Odbora za financije i državni proračun. Njegov predsjednik, Boris Lalovac, zasad je suzdržan, a napominje da za očekivanja od mogućeg trećeg mandata treba najprije čuti program, odnosno što će guverner poduzimati na razini Europske središnje banke gdje sjedi u Upravnom vijeću.
Kako o ECB-u govori austrijski guverner
Jedno od zanimljivih pitanja je, primjerice, kako će se postaviti prema dijelu monetarne politike koji se odnosi na referentnu kamatnu stopu na depozite komercijalnih banaka kod središnjih banaka eurozone, na konto čega ostvaruju izdašne prihode. Za prestanak takvog subvencioniranja poslovnih banaka ovog se proljeća, recimo, založio guverner austrijske središnje banke Robert Holzmann i o tome govorio u intervjuu za Reuters, zalažući se da se poveća postotak rezervi na koje banke ne mogu dobivati spomenutu kamatu.
Upitan o vjerojatnoj Vujčićevoj kandidaturi na konferenciji za novinare u utorak 2. srpnja, predsjednik SDP-a Peđa Grbin je pak rekao da „Vujčić i ostali“ (jer se bira i zamjenik guvernera te viceguverneri) ne zaslužuju njihovo povjerenje. Kao jedan od razloga nezadovoljstva istakao je odnos HNB-a prema „utjerivačima dugova“ i zaštiti interesa građana, te spomenuo i najnovija odobrenja za rad agencijama za naplatu potraživanja. To je trn u oku i stranci Možemo, čija koordinatorica Sandra Benčić smatra da je vrijeme da „cijela garnitura iz HNB-a ide ća“. No, svog kandidata za središnju banku ni Možemo nije istaknuo jer, kaže, znaju da ne bi bio izabran, budući da se o guverneru odlučuje običnom većinom. „Ne možete ljude s odgovarajućim CV-em tako razvlačiti“, kaže, uz napomenu da nije bilo javnog poziva za kandidate.
Grijeh prema potrošačima
Što se HNB-a i zaštite potrošača tiče, naglašava da maltretiranje građana preko agencija za naplatu potraživanja traje godinama, a u HNB-u „to gledaju i ništa ne čine“. Također, ističe kao neprihvatljivo da je „viceguverner HNB-a, zadužen za nadzor, kupio kuću preko agencije za naplatu potraživanja“. U međuvremenu je ta agencija, prema novom zakonu, dobila odobrenje od HNB-a, dodaje. Smatra i da je središnja banka zakazala jer nije na vrijeme dala preporuke vezano za moguće sinergijske efekte inflacije zbog prelaska na euro i općih inflacijskih pritisaka.
Boris Vujčić (60) radi u HNB-u od 1996. godine, najprije kao direktor Direkcije za istraživanja, potom kao zamjenik guvernera da bi 2012. godine postao guverner, a 2018. godine dobio i drugi mandat. Diplomirao je i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.