E-automobili neće dominirati cestama ostanu li EU proizvođači fokusirani na preskupe zvijeri
Europske vlade donijele su odredbu da će do 2035. godine svi prodani novi sedani i SUV-ovi morati biti isključivo električni, a unutar pet godina prodaja električnih vozila činiti 80 posto ukupne. Činjenice govore da će to biti teško realizirati
Pobjeda električnih vozila zahtijeva stvaranje masovnog tržišta za jeftine male gradske automobile, no europski proizvođači nisu skloni njihovoj proizvodnji. Takva pristupačna vozila, poput kineskog Wuling Binga ili BYD Seagulla, koštala bi samo oko 10.000 eura. Istovremeno, Europska unija pokušava ograničiti izvoz električnih vozila iz Kine.
Vlade EU-a i Velike Britanije zahtijevaju da oko 80 posto novih sedana i SUV-ova koji će biti prodani do 2030. budu električni, no prognoze se kreću od tek 40 do možda 60 posto. Usprkos tome, iz nove britanske vlade rečeno je kako će europski cilj od 100-postotne prodaje do 2035. pomaknuti na 2030. godinu. Taj ogroman jaz znači da će političari, ali i proizvođači i potrošači biti u velikom problemu koji se može riješiti jedino dolaskom jeftinih automobila za masovno tržište.
Trebaju maleni, gradski e-automobili
Njemački proizvođači bune se protiv kvota, a protiv bilo kakvog ublažavanja pravila pobunit će se oni koji kažu da će takav potez potkopati vodstvo Europe po pitanju održivosti i borbu protiv klimatskih promjena.
Rast prodaje električnih vozila u Europi je zastao nakon što je stao entuzijazam ranih obožavatelja i korporativnih kupaca. Ako žele da električna revolucija uspije, proizvođači moraju prestati bacati milijarde na proizvodnju preskupih električnih zvijeri i koncentrirati se na malene gradske automobile.
Čini se kako su europski proizvođači odlučni proizvoditi električne automobile čije performanse bi bile usporedive s tradicionalnim sedanima i SUV-ovima. Zakoni fizike – barem uz trenutnu tehnologiju – to čine nemogućim.
Iz investicijske banke UBS kažu kako će Europljani između 2024. i 2030. godine kupiti gotovo devet milijuna električnih vozila manje nego se ranije očekivalo. UBS je smanjio prognoze za prodaju električnih vozila u Europi na 8,3 milijuna za 2030. godinu, dok tvrtka za istraživanje investicija Jefferies očekuje da će 2030. biti prodano 6,8 milijuna automobila, što je tržišni udio od 50 posto. Europska prodaja električnih automobila trenutno stoji na godišnjoj stopi od tek nešto preko 2 milijuna (20 posto tržišta). U Velikoj Britaniji, vladina kvota za prodaju električnih vozila ove godine iznosi 22 posto, no prodaja je zapela na oko 17 posto.
Ciljevi neće biti ispunjeni
Will Roberts, čelnik odjela automobilskog istraživanja u RHO Motionu, očekuje da će do 2030. godine udio električnih vozila na tržištu iznositi 51 posto.
“Naši trenutni bazni scenariji znače da ukupni ciljevi EU-a neće biti ispunjeni 2030. godine, a u Britaniji ni do tada. Ipak, u ovom trenutku još moramo uzeti u obzir fleksibilnost tih politika,” rekao je Roberts. “Što se tiče mete od 100 posto do 2035. godine, trenutno ne predviđamo da će ona biti ispunjena ni u Europskoj uniji ni u Ujedinjenom Kraljevstvu.”
Prije nego je EU implementirao program kojim su željeli pritisnuti vozače da kupuju električne automobile i odustanu od tradicionalnih, početna vozila bila su dostupna po cijeni blizu 10.000 eura, što je nova vozila učinilo dostupnima Europljanima s prosječnim primanjima. Roberts kaže kako europski proizvođači trenutno ne žele ući u ovaj neprofitabilni dio tržišta.
“Cjenovno pristupačna vozila koja čine tu prodaju još ne dolaze na tržište električnih automobila, pogotovo ne od europskih proizvođača koji odugovlače predstavljanje pristupačnih električnih automobila što je više moguće, budući da je profitabilnost tih vozila trenutno ograničena ili uopće ne postoji,” objašnjava Roberts.
Profesor poslovne škole u Cardiffu, Peter Wells, slaže se da europska industrija proizvodi krivu vrstu električnih automobila, kao i da će neispunjavanje zadanih ciljeva u opasnost dovesti strategiju borbe protiv klimatskih promjena.
“Važno je gledati dalje od političara, geopolitike, industrije i potrošača i sjetiti se da nam se klimatska kriza sve više približava. Industrija za ove odgode mora preuzeti najveći dio krivnje, kao i za proizvodnju velikih, moćnih električnih automobila koji troše mnogo resursa i zapravo pogoršavaju umjesto da rješavaju veliki dio postojećih problema,” rekao je Wells.
Wells dodaje kako u teoriji još uvijek postoji nekoliko mogućnosti, no dodaje kako nijedna od njih ne djeluje dobro za europsku industriju:
| 1. Odustajanje od tržišne zaštite i dopustiti ulazak jeftinijih, no često zaista i boljih, kineskih automobila na tržište. 2. Prihvaćanje da će zaštićeno tržište biti mnogo manje od trenutnih prognoza ako proizvođači ne budu imali dovoljno električnih vozila da zamijene tradicionalna. 3. Dopuštanje proizvođačima da plaćaju kazne za zaostajanje u utrci u razvoju i istraživanju. |
“Najbolja opcija je vjerojatno ova prva, pod pretpostavkom da mnogi europski proizvođači imaju izravne ili neizravne koristi od odnosa s Kinom,” kaže Wells. “Električna vozila poput BYD Seagulla upravo su ono što želimo vidjeti u Europi, ali proizvođači ne žele da im padne dobit. Bez tih vozila je veliki dio baze kupaca potpuno izoliran. Imaju pravo biti uzrujako ako shvate da im se oduzima prilika da kupuju jeftina, malena, ali kvalitetna kineska vozila.”
Dodaje kako industrija “još uvijek pokušava dizajnirati električna vozila kao da se radi o potpuno razvijenim dizelašima. Ne dizajniraju vozila koja u potpunosti koriste tehnologiju baterija.
Wells također upozorava da ublažavanje meta emisija ugljičnog dioksida u opasnost stavlja i ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena.
Pedro Pacheco, viši direktor za istraživanja u Gartner Grupi, kaže kako će neispunjavanje ciljeva pokazati da u Europi ne postoji dostatna motivacija za ispunjavanje ciljeva borbe protiv klimatskih promjena, a EU bi time također izgubio svoju poziciju svjetskog lidera u održivosti.
“Gotovo 100-postotna elektrifikacija u Europu će stići prije ili kasnije. Možda to neće biti 2035. godine, ali tradicionalni automobili neće imati nikakve šanse kada električna vozila postanu kompetetivnija po pitanju cijene, a to je samo pitanje vremena. Ipak, europska automobilska industrija mogla bit pretrpjeti ogromne gubitke ako se u potpunosti ne posveti električnim vozilima i njihovim softverima,” kaže Pacheco.
Wells zaključuje kako postoji ogroman prostor za zajedničke pothvate s kineskim proizvođačima koji bi u Europu donijeli mala električna vozila. Bilo bi bolje s njima razviti odnose umjesto da im se zatvaraju vrata. Na kraju krajeva, Kina je postala lider globalne automobilske industrije kada je riječ i tehnologiji i inovaciji.
“Ispunjavamo potrebe elita i zapostavili smo masovno tržište, a upravo ono vam je potrebno ako želite da se ova tranzicija dogodi,” kaže Wells.
Autor originalnog članka: Neil Winton, viši suradnik Forbesa
Link: Europe Decrees Total new EV Sales Victory, Public May Have Other Ideas
(Prevela: Nataša Belančić)
