Virtualne svinjske polovice: Krešimir Kuterovac digitalnim tokenima pokušava spasiti hrvatsku poljoprivredu
Početkom rujna ove godine javnosti je predstavljena platforma Go Agro, koja bi, ako zaista zaživi, mogla prerasti u svojevrsnu robnu burzu baziranu na blockchain tehnologiji
Ideja koja stoji Go Agro platforme jest da svakome omogući da sudjeluje u proizvodnji hrane. S jedne strane imamo potrošače, koji kupnjom tokena financiraju poljoprivrednu proizvodnju, a s druge strane imamo poljoprivrednike, kojima platforma omogućuje da na jednostavan i jeftin način osiguraju financiranje.
Krešimir Kuterovac, pokretač ove platforme, na kojoj se trenutno mogu kupiti tokeni za ulaganje u svinjogojstvo – PIG NFT, za FORBES Hrvatska detaljno je pojasnio kako cijela stvar funkcionira.
Svaki token predstavlja dvije svinjske polovice od 100 kilograma
“Svaki token predstavlja dvije polovice svinja težine 100 kilograma. Token se može zamijeniti za svinjske polovice ili paket mesa ili mesnih prerađevina 900 dana nakon kupnje. Druga opcija jest da se tokeni prodaju putem Go Agro platforme, a također i Izdavatelj tokena ih je obvezan otkupiti nakon isteka 900 dana”, pojašnjava Kuterovac.
Cijena prilikom kupnje određuje se na temelju burzovne cijene svinjetine na robnoj burzi u Njemačkoj, a sva razlika u cijeni koja nastane zbog eventualno rasta cijena hrane predstavlja zaradu ulagača.
Osim potencijalne zarade Kuterovac kaže da postoje i druge prednosti ulaganja u ove tokene. “Jamči se da će svinje biti uzgajane bez primjene antibiotika, hranjene bez GMO komponenti, kao i to da će standardi dobrobiti životinja biti na najvišoj razini prema EU pravilima. Također, ove farme ne proizvode otpad, energetski su neovisne i učinkovite, imaju zatvoreni ciklus prerade gnojovke i proizvode organsko gnojivo za ratarstvo”, kaže Kuterovac.
Usprkos financijskim poticajima za poljoprivredu iz europskih fondova, ona je već godinama u padu. Što se tiče svinjogojske proizvodnje, ona je također u višegodišnjoj krizi. Podaci koje je objavila Europska komisija, odnosno DG AGRI, pokazuje da je u proteklih pet godina Hrvatska izgubila 35 posto krmača i nazimica, a svakako u prilog opstanku ove proizvodnje ne ide ni pojava svinjske kuge.
Kuterovac kaže da je u posljednjih deset godina, odnosno od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 2013. godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za gotovo 9 posto. Istovremeno su potpore poljoprivredi tri puta veće nego prije.
Također, hrvatska svinjogojska proizvodnja pokriva tek 55 posto potrošnje, dok je na razini EU situacija potpuno drugačija. Europska unije – ukupno gledano – proizvodi 20 posto više svinjskog mesa od svojih potreba.
“Svinjogojstvu je potrebna revolucija”
Kuterovac smatra da bi “tokenizacija” financiranja poljoprivrede mogla pripomoći njenoj obnovi. “Svinjogojstvu je potrebna revolucija i vjerujem da je ovo jedan od načina da unesemo novu i iznimno potrebnu energiju u daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede”, kaže.
Osim Kuterovčeve tvrtke Agroporc, koja izdaje ove tokene, te u Petrinji ima farmu s oko 500 krmača i 500 nazimica, u projekt GO Agro uključena je i IT tvrtka Beyondi koja se u 15 godina rada specijalizirala za blockchain projekte, kao i fintech tvrtka Blok Be koja se bavi elektroničkim plaćanjima.
Go Agro je napravio i hipotetski izračun moguće zarade, prema uvjetima pod kojima se izdaju PIG NFT tokeni.
Ako, na primjer, digitalna svinja, odnosno polovica od 100 kilograma na referentnoj burzi u Njemačkoj košta 250 eura i prilikom prve kupnje ulagač u tokene dobije popust od 5 posto, platit će je 237,50 eura, odnosno 2,375 eura po kilogramu. Svinja ima godišnji prirast od 3 posto te će za tri godine težiti 109,27 kilograma.
Prema prognozama COPA COGECA, najvećeg udruženja poljoprivrednih proizvođača u Europskoj uniji, cijena svinjetine će do 2025. porasti za 50 posto. Ako se ta prognoza obistini, to bi bilo 3,75 eura po kilogramu.
Svinja koja nakon tri godine ima oko 109 kilograma, po toj, prognoziranoj cijeni od 3,75 eura po kilogramu, košta 410 eura. Ako uzmemo u obzir da je početno ulaganje, s popustom od 5 posto, iznosilo 237,5 eura, ulagač je zaradio 172,5 eura, što je prinos od preko 70 posto. Naravno, radi se o izračunu baziranom na prognozi snažnog rasta cijene, koji se može, ali i ne mora ostvariti.
