Europska direktiva: Nove zgrade morat će imati solarni standard, evo što to znači
Solarni potencijal krovova u EU je golem, oko 560 gigavata, navodi udruženje SolarPower Europe u analizi efekata Direktive o energetskim svojstvima zgrada koja je stupila na snagu 8. svibnja. Među ostalim, ona traži da nove zgrade moraju biti spremne za ugradnju solarnih panela, što bi moglo u nekoliko godina rezultirati postavljanjem solara snage od 150 do čak 200 gigavata na krovove
Europska Direktiva o energetskim svojstvima zgrada, koja je u srijedu 8. svibnja stupila na snagu, ima za cilj potpunu dekarbonizaciju zgrada do 2050. godine te će stoga donijeti i brži tempo renoviranja zgrada u EU, a mogla bi ujedno idućih godina potaknuti instaliranje od 150 do 200 gigavata solara na krovove.
Procjena o solarima dio je analize udruženja SolarPower Europe. U njoj se navodi također da je solarni potencijal krovova u EU golem, čak oko 560 gigavata, a ova direktiva traži da sve nove zgrade kroz nekoliko godina budu spremne za ugradnju solarnih panela, to jest da imaju tzv. solarni standard.
Od 2027. godine taj će se standard odnositi na sve nove nerezidencijalne i javne zgrade, potom na postojeće nerezidencijalne zgrade koje se renoviraju, a od 2030. godine na sve nove stambene zgrade te od 2031. godine na postojeće javne zgrade uz definiran niz iznimaka. Naravno, to onda podrazumijeva u idućoj fazi i ugradnju solarnih panela.
Solarni standard
Rječnikom Direktive: „Sve nove zgrade se projektiraju na način kojim se optimizira njihov potencijal za proizvodnju solarne energije na temelju sunčeva zračenja u krugu zgrade, čime se omogućuje kasnija troškovno učinkovita ugradnja solarnih tehnologija“.
Jan Osenberg, viši savjetnik u SolarPower Europe, napominje i da solarni paneli na krovovima trebaju postati put prema pametnoj elektrifikaciji te da će grijanje uz pomoć sunčeve energije, kao i korištenje električnih automobila koji će se puniti električnom energijom dobivenom od panela na zgradama, smanjiti troškove održivih domova.
Iznio je podatak da je na kraju prošle godine u Europi bilo postavljeno solarnih elektrana na krovovima snage 170 gigavata, a do kraja 2027. godine se očekuje da će to narasti na 355 gigavata. Naravno, i privatne će kuće sve više sudjelovati u tome budući da će se građani htjeti „zaštiti od volatilnosti cijena fosilne energije“.
Osenberg dodaje i da će javne vlasti te zgrade kojima one upravljaju, poput bolnica i škola, „posebno biti osnažene zbog uvođenja solarnog standarda jer će to stvoriti potencijal za rezanje računa za električnu energiju uz istodobno smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima“.
Čak 75 posto zgrada je energetski neučinkovito
Spomenimo da zgrade uzrokuju 40 posto potrošnje krajnje energije u EU i 36 posto emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom, a 75 posto zgrada u Uniji još je energetski neučinkovito, kako se navodi u Direktivi za čije uključivanje u domaće zakonodavstvo članice imaju rok od dvije godine.
Predviđa se inače da nove zgrade u vlasništvu javnih tijela imaju nultu stopu emisija od 2028. godine, a od 2030. godine sve nove zgrade. Što se tiče fonda postojećih zgrada, predviđa se plan smanjivanja potrošnje energije u fazama, a od 2050. godine bi nacionalni fond zgrada trebao postati fond s nultim emisijama.
Kako je objavilo Vijeće EU-a u objašnjenju Direktive, iznimke su povijesne zgrade, crkve, samostojeće zgrade manje od 50 četvornih metara, ljetne vikendice i stambene zgrade s ograničenim razdobljem uporabe te smanjenom potrošnjom energije, zgrade u vlasništvu oružanih snaga i one koje s eupotrebljavaju u obrambene svrhe te industrijska postrojenja, radionice i nestambene poljoprivrdne zgrade.
Što se hrvatskih planova tiče, u dodatku Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) s kraja prošle godine, predložene su investicije u iznosu 1,24 milijarde eura za energetsku i sveobuhvatnu obnovu zgrada do 2030. godine, a najavljuje se donošenje strategije zelene urbane obnove.
| Sadašnjim tempom obnove zgrada, proces bi trajao stoljećima Dvije trećine energije koja se koristi za grijanje i hlađenje zgrada u EU i dalje dolazi iz fosilnih goriva. „Kako bi se dekarbonizirao sektor zgrada, posebno je važno postupno ukinuti fosilna goriva u grijanju i hlađenju. Stoga bi države članice u svojim nacionalnim planovima obnove zgrada trebale navesti svoje nacionalne politike i mjere za postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju“, kaže se u uvodnom dijelu nove europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Njome se predviđa i postupno uklanjanje plinskih bojlera, a za početak bi od iduće godine države članice trebale prestati sa subvencijama za njihovu ugradnju (uz određene privremene iznimke). Konstatira se da je ponderirana godišnja stopa energetske obnove zgrada u EU niska i iznosi oko jedan posto: „Sadašnjim bi tempom dekarbonizacija sektora zgrada trajala stoljećima. Stoga je pokretanje i podupiranje obnove zgrada, uključujući prelazak na sustave grijanja bez emisija, ključni cilj ove Direktive.“ |
