Gdje je 30 tisuća stranih radnika koji nisu u evidenciji HZMO-a, a imaju važeće radne dozvole?

Na zadnji dan prošle godine bilo je 117 tisuća važećih dozvola za boravak i rad stranaca, kažu za FORBES Hrvatska u MUP-u. No, prema (neslužbenim) podacima kojima barata Ministarstvo rada, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje bilo ih je prijavljeno 90 tisuća. Kako je to moguće? 

Jedna od većih enigmi kad su u pitanju strani radnici  je – koliko je njih zapravo sada u Hrvatskoj? Sudeći prema odgovorima koje je FORBES Hrvatska dobio iz dviju državnih institucija koje bi to trebale znati, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), negdje između 90 tisuća i 117 tisuća.

Prvu je brojku iznio državni tajnik Ivan Vidiš iz Ministarstva rada na zadnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, a odnosi se na prijavljenje strane državljane u sustavu mirovinskog osiguranja sa zadnjim danom 2023. godine. To, doduše, u HZMO-u nazivaju “neslužbenim rezultatima obrade podataka iz više administrativnih izvora, prema metodologiji stanje na dan”. Kažu da oni ne vode službene statističke podatke o državljanstvu osiguranika (!) nego samo one koji su u skladu s pozitivnim propisima (odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, Pravilnika o vođenju matične evidencije te Jedinstvenim metodološkim načelima za vođenje matične evidencije), a u njima državljanstvo osiguranika nije relevantan podatak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. 

Možda bi bio red da se ti “pozitivni propisi” promijene, ali zasad, eto, HZMO kaže da je 90 tisuća prijavljenih stranih radnika na dan 31. prosinca 2023. godine neslužbeni rezultat obrade podataka. Kako njime barataju u Ministarstvu rada, a tu se evidenciju spominje i u analizi koju je o stranim radnicima nedavno objavila Hrvatska narodna banka (za 2022. godinu), zaključimo da je ipak vjerodostojan. 

Razlike u brojkama u MUP-u ne komentiraju

S druge strane, iz MUP-a su nam službeno odgovorili da je na isti dan u Hrvatskoj 117.549 državljana treće zemlje imalo važeću dozvolu za boravak i rad. Podatak o daleko manjem broju prijavljenih u HZMO-u nisu, međutim, komentirali.

Je li, dakle, moguće da skoro 30 tisuća ljudi koji imaju dozvolu za boravak i rad u Hrvatskoj naokolo šeće s  radnom dozvolom, ali je bez konkretnog radnog mjesta? Jesu li otišli u neku drugu zemlju Europske unije, ili nisu niti došli u Hrvatsku? Ili su ipak ovdje, ali rade neprijavljeni?

Vjerojatno je u pitanju kombinacija razloga, ali o detaljima se službeno očito ne može saznati ništa pouzdano. Ipak, oko jedne mogućnosti su iz MUP-a bili decidirani – na pitanje da li imaju podatak o tome koliko je stranih radnika s važećim hrvatskim radnim dozvolama lani zatečeno u drugim zemljama EU-a i koliko ih je potom vraćeno u Hrvatsku, odgovorili su da nije bilo takvih slučajeva. Ukratko, ako ih ima, nisu ih u drugim zemljama otkrili. 

Jedan stranac, više dozvola

Oko statistike vezane uz strane radnike općenito vlada prilična konfuzija, pa i nije čudno što više nitko ne zna na koji bi se broj pozvao niti što je realna situacija u praksi.

Primjerice, MUP kaže da je lani izdao 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, ali napominje da oni mogu mijenjati poslodavce “slijedom čega za jednog državljana može biti izdano više dozvola za boravak i rad tijekom godine”. Zato se, kažu u odgovoru za FORBES Hrvatska, razlikuje broj izdanih dozvola i broj državljana koji su na zadnji dan prošle godine imali važeću dozvolu. Po tome bi proizlazilo da je 54.950 dozvola izdano više od realnog broja stranih radnika, odnosno, prilično često su mijenjali poslodavce. O razlozima možemo samo nagađati, ali pretpostavka je, kako se može čuti na tržištu, da kad jednom dođu u Hrvatsku, dio njih nađe za sebe bolje prilike, radna mjesta s većim plaćama ili povoljnijim uvjetima. No, dio ih niti ne dođe do Hrvatske, ili dođe i ubrzo ode dalje,  pa poslodavci moraju tražiti poništenje njihovih dozvola.

Kad se pak gledaju podaci samo za deficitarna zanimanja – to su ona navedena na podužoj listi HZZ-a za koje se uopće i ne mora provoditi test tržišta rada – MUP-ova statistika kaže da je zahtjev podnijelo 13.602 poslodavca za 115.193 dozvola, a od toga je ukinuto njih čak 43.824. Dakle, 38 posto izdanih dozvola za deficitarna zanimanja je bilo ukinuto. Što se tu točno i kako zbiva na terenu, nema tumačenja, osim opet novog niza brojki o formalnim razlozima ukidanja tih dozvola vezano uz odredbe Zakona o strancima.

Deficitarna zanimanja – 34 tisuće ukinutih dozvola

Uvjerljivo najveći dio dozvola se ukida na prijedlog samih poslodavaca ili državljana trećih zemalja, a lani je podnijeto MUP-u 33.692 takvih prijedloga. Razlozi nisu navedeni. Za 6845 dozvola su “prestali postojati uvjeti na temelju kojih je izdana”, a za 3032 “ispunjeni su uvjeti iz članka 87. Zakona o strancima”. Koji uvjeti, to MUP ne kaže. U tom je članku navedeno, naime, osam uvjeta za ukidanje odobrenja privremenog boravka, a jedan od njih je ako stranac u roku 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka ili dugotrajne vize ne prijavi svoje boravište policijskoj upravi ili postaji. Također, ako sam odjavi svoje boravište, ili ako boravi u godinu dana u inozemstvu dulje od određenog u Zakonu itd.

Dozvole su također bile ukinute u 196 slučajeva kada je državljanin treće zemlje obavljao poslove za koje mu nije izdana dozvola, a samo u šest slučajeva poslodavac više nije ispunjavao zakonske uvjete.

Zanimljivo je, međutim, koliko je dozvola bilo ukinuto jer je poslodavac sankcioniran zbog neprijavljenog rada i/ili nezakonitog zapošljavanja – samo 19, a isti broj je ukinut i zato što strani radnik ili poslodavac nisu poštovali propise o radu, obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te druge propise u skladu s kojim se djelatnost mora obavljati. Vjerojatno se tu radi o rijetkim postupcima koji su uslijedili kao rezultat inspekcija, a oni pokazuju i da je za samo 12 poslodavaca u 2023. godini utvrđeno (provjerom u Poreznoj upravi ili u Središnjem registru osiguranika) da nisu isplaćivali plaću i/ili doprinose. Samo tri strana radnika su, prema ovoj MUP-ovoj evidenciji za ukinute dozvole za deficitarna zanimanja, radilo za poslodavca za kojeg mu niej bial izdana dozvola za boravak i rad.