Grad Šibenik na korak do golemog industrijskog projekta vrijednog 400 milijuna eura
Gradsko vijeće Šibenika prihvatilo je kupoprodajni ugovor za zemljište u zoni Podi gdje bi do 2028. godine trebala biti realizirana investicija od 400 milijuna eura za proizvodnju solarnih ćelija i modula, projekt tvrtke Vallis Solaris i njenog strateškog partnera, njemačkog Fraunhofer instituta. Savjetnik tvrtke Marko Lončarević za FORBES Hrvatska kaže da su rokovi vrlo izazovni, ali ostvarivi. Za nastavak ambicioznog projekta je zamišljeno još nekoliko razvojnih faza, pa bi vrijednost ukupno sezala preko milijardu eura
Devet mjeseci nakon potpisivanja Sporazuma o razvoju industrijskog projekta te šest mjeseci po raspisivanju natječaja, Gradsko vijeće Šibenika u srijedu 18. rujna je prihvatilo ponudu tvrtke Vallis Solaris za kupnju zemljišta u Gospodarskoj zoni Podi radi razvoja postrojenja fotonaponske industrije, a gradonačelnik Željko Burić je ovlašten potpisati kupoprodajni ugovor.
U pitanju je 64 hektara zemljišta za prvu fazu tog projekta, a za njega Vallis Solaris mora platiti 3,2 milijuna eura, odnosno pet eura po četvornom metru. Kako se pak kaže u odluci Gradskog vijeća, kupac je također dužan u roku 15 dana od primitka obavijesti o prihvaćanju ponude dostaviti Gradu Šibeniku zadužnicu do visine trostrukog iznosa kupoprodajne cijene, odnosno 9,6 milijuna eura.
Za početak 350 radnih mjesta
Prema investicijskom programu zagrebačkog Vallis Solarisa, iza kojeg kao strateški partner stoji ugledni njemački Fraunhofer instituta za solarne energetske sustave (Fraunhofer ISE), do 2028. godine bi investicija trebala dosegnuti 400 milijuna eura i sredinom te godine početi proizvodnja solarnih ćelija i modula s godišnjim kapacitetom od maksimalno 2,2 gigavata. To bi podrazumijevalo otvaranje barem 350 radnih mjesta.
Tako je to predviđeno i u samom nacrtu ugovora o kupoprodaji zemljišta, koji je objavljen na službenim gradskim stranicama.
U međuvremenu, radi stvaranja uvjeta za početak gradnje, trebat će izmijeniti Prostorni plan Grada Šibenika i Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Podi, kako bi se osigurala „mogućnost gradnje građevina na maksimalnom koeficijentu izgrađenosti 0,5 (KiG)“. To je, kaže se u nacrtu ugovora, u skladu s odredbama prostornog plana Šibensko-kninske županije, a sam postupak izmjene je u tijeku, pa oko toga vjerojatno ne bi trebalo biti problema i otezanja.
Kojim tempom će najavljena investicija napredovati bit će vrlo zanimljivo pratiti, tim više što je to zapravo tek prva faza kompleksnog i ambicioznog pothvata za stvaranje cjelovitog i vertikalno integriranog lanca vrijednosti fotonaponske industrije u Hrvatskoj.
Zamolili smo komentar Marka Lončarevića, savjetnika direktora Vallis Solarisa. On ocjenjuje da je prihvaćanje ugovora vrlo važan korak te da želi „potvrditi da je Vallis Solaris posvećen pripremama što brže i učinkovitije realizacije“. Rokovi definirani ugovorom vrlo su pak izazovni, napominje, ali su ostvarivi „uz adekvatnu suradnju na svim razinama, koja je i do sada bila neupitna“.
U konačnici trebaju 300-injak hektara
Podsjetimo, ovdje se zapravo radi o startanju projekta potencijalno vrijednog više od milijardu eura, a koji Vallis Solaris planira zajedno sa stručnjacima Fraunhofer instituta za solarne energetske sustave te drugim industrijskim i financijskim partnerima, o čemu je FORBES Hrvatska pisao u prosincu prošle godine. Tada je Lončarević tumačio da bi najprije na parceli od oko 60 hektara, a u konačnici na 300-injak, trebao nastati u Europi jedinstveni kompleks za proizvodnju svih komponenti za izradu solarnih panela, što bi s vremenom uključilo i postrojenja za proizvodnju solarnog stakla i polisilicija, a također i paralelni lanac za proizvodnju zelenog vodika kao osnovne sirovine za proizvodnju sintetičkog goriva.
| Što se planira izgraditi u prvoj fazi Sam prostor zone Podi je, kako se napominje u Idejnom projektu Vallis Soalrisa, izdvojen i udaljen od naseljenih prostora i poljoprivrednih površina te postojećih i planiranih turističkih zona. Na zemljištu koje kupuje Vallis Solaris, u prvoj projektnoj fazi (1A) predviđene su četiri zgrade – za proizvodnju fotonaponskih ćelija, modula i tehnoloških plinova, kao i poslovna zgrada, a u idućoj fazi (1B) podigle bi se zgrade za proizvodnju ingota i wafera (za proizvodnju fotonaponskih ćelija) te za proizvodnju zelenog vodika i sintetičkih goriva, kao i još jedna poslovna zgrada. |
Prema nacrtu kupoprodajnog ugovora za 64 hektara zemljišta, tvrtka ima 18 mjeseci za ishođenje građevinske dozvole i tri godine da završi gradnju, pribavi uporabnu dozvolu i zaposli 350 radnika. Pritom, Vallis Solaris nije ovlašten kupljeno zemljište ili njegov dio prodati ili opteretiti bilo kojim pravnim poslom od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora do isteka pet godina. Ne bude li pak u roku od 18 mjeseci pribavio lokacijsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta za gradnju ili započeo gradnju sukladno idejnom projektu, „prestaje mu pravo vlasništva nad predmetnim nekretninama“.
Važno je napomena da rokovi počinju teći od dana stupanja na snagu najavljenih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone Podi (a sam ugovor o kupoprodaji zemljišta se može raskinuti ukoliko u roku od jedne godine od potpisa ne stupe na snagu te izmjene i dopune plana).
Koji su idući potezi investitora, pitali smo Lončarevića.
„U sljedećem koraku s naše strane predstoji formalni proces odobravanja konačnog teksta ugovora od strane glavne skupštine društva i ključnih investitora, pri čemu će nam najveći izazov biti obrazložiti načine upravljanja svim postojećim i potencijalnim rizicima, u odnosu na obveze koje ugovorom prihvaćamo. Taj proces je već u tijeku i u ovom trenutku ne očekujemo značajnije probleme“, odgovara. Dodaje da, pored realizacije prve faze, koja je zapravo ograničena maksimalno raspoloživom površinom zemljišta, ulažu i napore u operativne pripreme realizacije svih sljedećih faza „za koje računamo da će nam dodatne površine biti osigurane u najkraćem mogućem roku“.
Rizici, striktni rokovi, ugovorne kazne
Spomenimo ovdje da je u vlasničkoj strukturi Vallis Solarisa i matično društvo Fraunhofer instituta, a to je Fraunhofer-Gesellschaft sa sjedištem u Münchenu. Ta minhenska tvrtka obuhvaća 76 specijaliziranih instituta u Njemačkoj, s ukupno 32 tisuće zaposlenih koji ostvaruju ukupan godišnji prihod od 3,4 milijarde eura, kako se navodi u Investicijskom programu Vallis Solarisa.
Grad Šibenik se po svemu odlučio za vrlo kontrolirani pristup razvoju ove investicije, uz nametanje striktnih obveza investitorima te za njih predviđa i stroge ugovorne kazne, uz ograničavanje prava vlasništva do završetka realizacije ulaganja. Što se samog Vallis Solarisa tiče, tek treba vidjeti kako će se nositi s rizicima te biti u mogućnosti ispoštivati rokove na koje i nema direktan utjecaj tijekom cijelog procesa, kao što je, primjerice, izdavanje lokacijske i građevinske dozvole.
U nacrtu ugovora postoji, doduše, i odredba po kojoj Vallis Solaris može tražiti produženje rokova, a Grad kao prodavatelj će pri odlučivanju o opravdanosti „posebno uvažiti činjenice“ da se radi o velikoj vrijednosti investicije, izgradnji objekata od 136 tisuća četvornih metara bruto razvijene površine, te kratkim propisanim rokovima za realizaciju složenog projekta koji je od značaja za Šibenik i Hrvatsku.
| Zeleni vodik, CO2 i CGO Bikarac Kad je u pitanju lanac vrijednosti zelenog vodika, što je također zamišljeno kao dio projekta Vallis Soalrisa u zoni Podi, jedan od osnovnih preduvjeta je dostupnost dovoljnih količina CO2, nužnih za sintezu sa zelenom vodikom te u konačnici proizvodnju sintetičkih goriva. “U tom segmentu također smo na području Grada Šibenika i zone Podi prepoznali izvanredne sinergijske potencijale s planiranim energetskim postrojenjima, pri čemu posebno mislimo na postrojenje za energetsku obradu otpada koje Grad Šibenik planira razviti u neposrednoj blizini, CGO Bikarac, od kojih će biti moguće direktno preuzeti cjelokupne emisije CO2”, navodi Marko Lončarević, savjetnik u Vallis Solarisu. |
