Grad Zagreb odlučio kupcu Name u centru onemogućiti prenamjenu prostora: Tu ostaje robna kuća
Grad Zagreb donio je dvije velike odluke vezane za zgradu Name na Ilici – zaštitio ju je kao pojedinačno kulturno dobro te budućem investitoru onemogućio da prostor koristi u neku drugu svrhu
Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada u petak je objavio rješenje kojim se robna kuća Nama u zagrebačkoj Ilici i u Radićevoj, u iduće četiri godine zaštićuje kao pojedinačno kulturno dobro. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, tim će postupkom preventivno zaštititi građevinu do donošenja trajnog rješenja.
“Grad Zagreb donio je ovakvo rješenje kako bi svi mogući kupci Name zadržali njenu trgovačku namjenu, odnosno kako bi Zagreb nastavio imati robnu kuću na povijesnoj lokaciji na kojoj se ona nalazi već preko 100 godina. Mjere zaštite znače da je u cilju očuvanja i obnove vrijednosti i osobitosti koje predmetna građevina posjeduje, kao i očuvanja specifične ambijentalnosti i tradicije korištenja prostora u funkciji robne kuće, potrebno zadržati specifičnu namjenu kao i ulična pročelja, gabarite i katnost volumena, te očuvane izvorne dijelove interijera”, navodi se u priopćenju.
Reakcija je to Grada Zagreba na pritiske javnosti i medija koji nisu dobro prihvatili odluku Trgovačkog suda kako se do rujna ove godine trebaju prodati zgrade Name u Ilici i na Kvaternikovom trgu kako bi se podmirila dugovanja. Investitora za te zgrade na elitnim lokacijama ima, a postojale su i različite ideje u što bi se ti prostori mogli prenamijeniti. Govorilo se o tome kako bi umjesto robne kuće s dugom povijesti u centru grada mogao osvanuti hotel.
Takvom se scenariju usprotivila i Marina Pavković, stručnjakinja za urbani razvoj i prostorni branding, koja je u komentaru za Forbes Hrvatska napisala:
“No, javila se i druga strana – Zagrepčani – koje bi itekako trebalo pitati što napraviti s dvjema robnim kućama koje žive u svijesti i praksi triju generacija građana Zagreba. Žele li oni da se u Ilici umjesto robne kuće otvori još jedan zagrebački hotel? Je li razumno i oportuno prostor javno komercijalne namjene, koji ponudom i svrhom zadovoljava potrebe građana, mijenjati hotelskom djelatnošću od koje stanovnici Zagreba nemaju izravne koristi? U Ilici još uvijek ne posluju trgovački brandovi više platežne razine. Čini se da za njih još nije sazrelo vrijeme. To je pokazatelj smjera kojim Nama, ako preživi, treba ići. Povećati doseg kupaca i atraktivnost ponude, zadržavajući širinu ponude, izravan kontakt i stručnost.”
Ipak, Grad je donio odluku očuvati trgovačku djelatnost u zgradi u Ilici te proglasiti zgradu pojedinačnim zaštićenim kulturnim dobrom.
Pravo prvokupa
Za Forbes Hrvatska iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode prije donošenja ovog najnovijeg rješenja pojasnili su kako su obje Namine zgrade u obuhvatu kulturnog dobra Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH.
Na njih se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, što znači kako se radove na kulturnom dobru i unutar prostornih međa kulturnog dobra mogu provoditi samo uz odgovarajuće odobrenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika, kulture i prirode. Tom prilikom pitali smo Grad Zagreb postoji li interes da oni kupe ili na neki drugi način podupru Namu.
“Budući da zgrade nisu pojedinačno zaštićena kulturna dobra, na prodaju predmetnih zgrada ne primjenjuje se pravo prvokupa iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara”, pojasnili su tada. Pravo prvokupa znači kako se prije stavljanja na tržište nekretnina istodobno mora ponuditi Republici Hrvatskoj, županiji i gradu ili općini u kojoj se nekretnina nalazi.
“Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada donio je rješenje kojim se robna kuća Nama u Zagrebu, Ilica 4-6 i Radićeva 1, preventivno zaštićuje kao pojedinačno kulturno dobro do donošenja trajnog rješenja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Rješenje je doneseno na rok od četiri godine”, navodi se u priopćenju iz Grada.
Tim bi se rješenjem mogle otvoriti i mogućnosti da kupac bude iz redova lokalnih ili državnih vlasti. No postoje li realno takve opcije tek treba ispitati.
Za zgradu Name na Kvaternikovom trgu 5 novim se rješenjem ništa nije promijenilo. Ona se nalazi u zoni ‘B’ – Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture gdje se dozvoljavaju intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama. No to se mora izvesti “bez bitnih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura”.
U svakom slučaju, neovisno o tome kakvi radovi će se izvoditi, Gradski zavod za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara sudjeluje u postupku ishođenja odobrenja za zahvate na zgradama u obuhvatu kulturnog dobra, a tijekom izvođenja radova obavlja konzervatorski nadzor.
Kraj Name
Nama je u stečaju od 23. lipnja 2000. godine. Prošle je godine ostvarila bruto promet od oko 18,5 milijuna eura i zapošljavala oko 300 ljudi.
Dug stečajnim vjerovnicima trećeg višeg isplatnog reda nešto je viši od 13 milijuna eura, a prema založnim vjerovnicima koji imaju upisane hipoteke na nekretnini, robnoj kući Ilica, iznose oko deset milijuna eura – 1,2 milijuna eura dug je Croatia osiguranju i nešto manje od 9 milijuna eura prema Ministarstvu gospodarstva, rekao je za Forbes Hrvatska stečajni upravitelj Name Damir Mikić.
Pojasnio je kako su stečajni vjerovnici pri otvaranju stečaja donijeli odluku kako se neće ići u restrukturiranje, odnosno izradu stečajnog plana, već u unovčenje imovine i namirenje vjerovnika.“Tako da će s prodajom preostale imovine prestati i poslovanje te će i Nama okončanjem stečajnog postupka vjerojatno prestati postojati. O sudbini poslovanja nakon prodaje preostalih robnih kuća kao i o sudbini radnika odlučni će biti uvjeti prodaje te odluka budućeg vlasnika”, zaključio je stečajni upravitelj.
