Guverneri eurozone pretresat će zelenu politiku i strategiju ECB-a u resortu u Kilkennyju
Nakon dvije godine visoke inflacije i zaoštravanja monetarne politike, očekuje se skori zaokret, a čelnici Europske središnje banke koju vodi Christine Lagarde će se prije te odluke sastati u irskom resortu. Na stolu će biti i zelena politika ECB-a te nova strategija monetarne politike
Čelnici Eurpske središnje banke (ECB) uskoro će na dnevnom redu imati raspravu o zelenoj monetarnoj politici, a na istom sastanku koji se najavljuje za sredinu idućeg mjeseca u elitnom resortu u Irskoj, očekuje se da će postaviti teren – prvi put nakon dvije godine – za smanjenje referentnih kamatnih stopa koje će se vjerojatno dogoditi u lipnju, kako je objavila agencija Reuters.
Posljednje dvije godine obilježila je borba protiv visoke inflacije u eurozoni i dizanje referentnih kamatnih stopa (u tom ciklusu zaoštravanja monetarne politike od srpnja 2022. do rujna 2023. podigli su ih za 4,5 postotnih bodova), a cilj je spustiti inflaciju na dva posto.
Guverneri središnjih banaka eurozone, među kojima i hrvatski Boris Vujčić, sastat će se u svibnju u resortu Mount Juliet Estate u okrugu Kilkenny, kako doznaje agencija, a na dnevnom redu je i načelna rasprava o strategiji ECB-ove monetarne politike koaj se sprema iduće godine. Iz ECB-a to nisu htjeli komentirati.
Svakako, šefica ECB-a Christine Lagarde i guvereneri središnjih banaka eurozone imat će poticajno okruženje za brainstorming u irskom resortu s pet zvjezdica okruženi bujnim zelenilom i golf terenom.
Slična okupljanja u resortima su postala praksa, piše Reuters, s dolaskom Lagarde 2019. godine, s idejom da „vrate harmoniju u podijeljeni Upravni odbor koji je naslijedila od svog prethodnika Maria Draghija“. Atmosfera se doista generalno popravila pod Lagarde, smatraju guverneri središnjih banaka, za koju kažu više sluša svoje kolege iz 20 zealja članica nego što je to bio slučaj s Draghijem.
Podsjetimo, na sastanku Upravnog odbora u četvrtak ECB je zadržao kamatne stope u eurozoni na važećim razinama, što znači da je ona za refinanciranje banaka na 4,5 posto, a kamatnu stopa na prekonoćne depozite banaka na 4,0 posto. Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 4,75 posto.
Kako su istakli u priopćenju, većina pokazatelja signalizira slabljenje temeljne inflacije. Rast plaća postupno usporava, a kompanije pokrivaju dio većih troškova rada na račun dobiti, navodi se. Protuteža blažem rastu plaća kontinuirano je snažno poskupljenje usluga u uvjetima “otporne potražnje”, istaknuli su. Kako navodi Hina, ECB je rast plaća izdvojio među glavnim pokazateljima koje namjerava pratiti pri odlučivanju o kamatnim stopama.
ECB je na sjednici u ožujku snizio procjenu inflacije u eurozoni u ovoj godini za 0,4 postotnih bodova, na 2,3 posto, zbog pada cijena energije. U 2025. trebala bi se spustiti na ciljanih 2,0 posto.
