Hoće li udio u Telekomu Srbije pasti u ruke bivšeg Trumpovog savjetnika?

Aktualno Forbes Srbija 7. velj 2024. 07:30
featured image

7. velj 2024. 07:30


Ukoliko je potpredsjednica oporbene stranke Stranke slobode i pravde Marinika Tepić ispravno navela ime potencijalnog kupca ili savjetnika u prodaji 20 posto udjela Telekoma Srbija, državni telekomunikacijski operater surađivat će s investicijskim fondom bogate i zanimljive povijesti, a još intrigantniju biografiju ima njegov osnivač, piše FORBES Srbija

Oporbena političarka Marinka Tepić je na društvenoj mreži X napisala: “Režim u tajnosti sa Cerberus fondom sprema prodaju 20 posto udjela državnog Telekoma?”. Otvoreno pitanje je što u ovoj konstrukciji označava “sa”, jer se spomenuti fond u velikoj mjeri bavi kupovinom udjela u tvrtkama, ali ima i konzultantski dio poslovanja pa možda može biti i savjetnik države u prodaji nekoj trećoj tvrtki.

Ipak, američki mediji kao specijalnost ovog fonda navode upravo kupovinu tvrtki koje se nalaze u poslovnim problemima, koje potom restrukturira i prodaje, ostvarujući dobit za one koji su uložili novac, što je i osnova poslovanja ovakvih fondova. I to može biti dobra vijest za Telekom.

Ukoliko je točna informacija koju je iznijela Tepić, da se radi na prodaji 20 posto udjela u Telekomu, bio bi to ulazak jednog velikog igrača u tvrtku.

Tvrtka Cerberus (nazvana po troglavom mitološkom biću koje čuva vrata podzemnog svijeta) osnovana je 1992. Za sebe navode da su pioniri alternativnog investiranja.

Alternativno investiranje u praksi znači da tvrtke koje se bave takvom vrstom ulaganja najčešće ne ulažu na klasičan način, u kupovinu udjela na burzi, obveznice ili u novac. Sfera interesa ovakvih fondova je “opipljiva” imovina kao što su objekti, udjeli u tvrtkama, sirovine, zemljište i sl.

Upravljaju imovinom od 60 milijardi dolara Cerberus ima vrlo diversificiran pristup. Pored ulaganja u udjele tvrtki, prisutan je i na tržištu nekretnina, otkupljuje teško naplative dugove, daje pozajmice tvrtkama i sl.

Imovina od 60 milijardi dolara

Kako navode, upravljaju imovinom vrijednom oko 60 milijardi dolara. Prema izvješćima američkih medija, taj novac u fond ulažu mirovinski fondovi, osiguravajuće kuće, fondacije i drugi institucionalni investitori.

Lista kompanija u koje su investirali pokazuje da su prisutni u velikom broju sektora – financijske usluge, zdravstvo, maloprodaja, proizvodnja i distribucija, telekomunikacije, energetika, transport i drugi.

Iako je osnovana početkom devedesetih, pod reflektore javnosti najviše je došla sredinom prve desetljeća ovog stoljeća. Cerberus je 2006. kupio većinski udio u General Motors Acceptance korporaciji, dijelu automobilskog proizvođača General Motorsa.

Potom su 2007. za 7,4 milijarde dolara kupili većinski udio od 80 posto u drugom velikom američkom proizvođaču automobila – Chrysleru – koji je također bio u poslovnim problemima. Ono što je za Cerberus predstavljalo izazov bilo je izbijanje svjetske ekonomske krize.

Među poznatim imenima u koje su investirali je i kanadski nacionalni avioprijevoznik Air Canada (također, bili su zainteresirani za kupovinu Air Italy), veliki trgovački lanac Albertsons, a vjerojatno je najpoznatije ulaganje u Dyn Corp, kompaniju koja je radila za američku vojsku.

Također, Cerberus je investirao i u banke. Najpoznatije su njemački divovi Commerce banka gdje je držao 5 posto udjela i Deutsche banka (3 posto). Mediji su opširno pisali o Cerberusovim slabim uspjesima u nastojanjima da utječe na strateški smjer poslovanja ovih banaka i izbor menadžmenta. Od banke HSBC početkom ove godine kupili su njezino poslovanje u Francuskoj odnosno banku CCF. Cerberus je ranije bio i vlasnik japanske Aozora banke.

Brojne kontroverze

Cerberus nisu mimoišle ni kritike ni kontroverze. Autor Ian Frazier nazvao ga je “psom koji jede dugove” zbog svog poslovanja s otkupom teško naplativih kredita. Britanski Standard pisao je 2017. da su od 2010. otkupili dugove 1,2 milijuna građana te zemlje.

Ono što je također narušilo reputaciju Cerberusa je ulaganje u proizvođače oružja koje su spojili u Freedom grupu. Nakon napada u osnovnoj školi u Connecticutu u kojem je stradalo 27 osoba od kojih 20 djece, Cerberus je odlučio izaći iz tog posla.
Dodatni reputacijski problemi su stigli Cerberus zbog vlasništva nad privatnom tvrtkom za vojnu obuku, Tier 1 grupom. Mediji su otkrili da je ta tvrtka obučavala osobe koje su kasnije identificirane kao sudionici ubojstva novinara Jamala Khashoggija. Tvrtka se branila tvrdnjom da im je pružena obrambena obuka za zaštitu dužnosnika i da nisu bili svjesni njihovih namjera.

Cerberus ističe transparentnost kao jedan od svojih pet ključnih principa, posebno poštovanje zakona.

Osnivač tvrtke ne voli reflektore javnosti

Iako mediji navode da je Cerberus kompanija koja nije previše otvorena za javnost, za njenog osnivača, Stevea Fainberga, ističe se da je još manje voljan biti u fokusu. Da je škrt na informacijama može se vidjeti i iz biografije na stranici kompanije. Za njega se navodi da je suosnivač Cerberusa zajedno sa Williamom Richterom.

Navodi se i da je karijeru gradio u kompanijama Drexel Burnham Lambert i Gruntal&Co, kao i da je diplomirao na Sveučilištu Princeton. I to je to.

Na Forbesovoj listi je 634. najbogatiji čovjek na svijetu s procijenjenim bogatstvom od 4,5 milijardi dolara. Rođen je 1960. godine, oženjen je, ima troje djece i živi u New Yorku.

Ono po čemu je ipak najpoznatiji je njegova veza s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Američki mediji navode da je donirao značajna sredstva za njegovu kampanju. Na portalu Open Secrets, neprofitne i neovisne organizacije koja prati tokove novca u američkoj politici, vidi se da je samo tzv. super PAC komitetu America First Action donirao milijun dolara, a za Rebuilding America Now 1,47 milijuna. Donirao je i Republikanskoj stranci kao i pojedincima kao što su Mitt Romney i Ben Quayle (donacija od 2.000 legla je i jednom demokratu – Joe Liebermanu). Prema podacima ovog registra, donirao je u razdoblju od 2003. do 2020.

Ali, to nije bilo sve kada je riječ o suradnji s Trumpom. Fainberg je 2016. bio član tima više od 20 ekonomskih savjetnika u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji.

Kako je Trump pobijedio na tim izborima i ušao u Bijelu kuću, nije prošlo mnogo, a Fainberg je dobio poziciju u njegovoj administraciji. On je 2018. imenovan za šefa predsjedničkog savjetodavnog odbora za obavještajna pitanja. Tu je ostao do odlaska Trumpa s vlasti u siječnju 2021.

Godinu dana prije toga, Steven Witt je u New Yorkeru pisao da se govori o imenovanju Fainberga i da Fainberg nije imao ranije iskustvo u obavještajnim poslovima. Autor citira izvor iz Cerberusa koji kaže da je on fenomenalan menadžer investicijskog fonda, ali da je najuspješniji u trgovanju i da neće uspjeti u birokratskom okruženju Washingtona. New York Times pisao je da ga je kontaktirao osobno Trumpov zet Jared Kushner. Witt je povukao vezu između Fainberga, kompanije Dyn Corp i njenih poslova u Afganistanu, te postavlja pitanje mogućeg sukoba interesa.

Kompanija Cerberus odlučno odbacuje bilo kakve veze između njenog poslovanja i pozicije koju je obavljao Fainberg u Trumpovoj administraciji. Oni navode da je Fainberg prošao rigorozne kontrole vladinog ureda za etiku i drugih resornih tijeka, kao i da je odgovorno poštovao zakon u pogledu razdvajanja rada u savjetodavnom odboru, gdje je služio kao privatno lice, i investicionih aktivnosti Cerberusa. Dodaju da je posvećen poštovanju zakona, odgovornom upravljanju i najvišim etičkim standardima.

(Cijeli tekst možete pročitati na Forbes Srbija. Autor je urednik Ivan Radak.)