Hrvatska je 10. zemlja koja uvozi plin iz Azerbajdžana, pitali smo kako dolazi do nas
Od početka rujna MET grupa i PPD hrvatsko tržište opskrbljuju plinom u suradnji s azerbajdžanskom državnom energetskom kompanijom Socar, ali ne otkrivaju o kojim se količinama radi. Od tamo do Europe postoji “složena mreža plinovoda”, kažu iz PPD-a, a iz Met grupe odgovaraju za FORBES Hrvatska da “plin ne prolazi u fizičkom obliku kroz susjedne zemlje i plinske interkonektore, već se dostavlja na domaće tržište putem Met Croatia Energy Tradea u ime Socara”
Hrvatska je deseta zemlja koja se ospkrbljuje azerbajdžanskim plinom – uz Tursku i Gruziju, to su Italija, Grčka, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Srbija i Slovenija, odgovorili su za FORBES Hrvatska iz kompanija PPD i Met Group, pozivajući se pritom na priopćenje azerbajdžanske državne energetske kompanije Socar.
Trgovci Met Group i PPD su, podsjetimo, ovoga tjedna objavili da od 1. rujna opskrbljuju plinom hrvatsko tržište i u suradnji s tom azerbajdžanskom kompanijom, ali nisu odgovorili na naše dodatno pitanje o ugovorenim količinama.
Energetski stručnjak, kojeg citira portal News.az, komentirao je da to označava “značajno širenje azerbajdžanskih međunarodnih izvoznih mogućnosti i geografskog dosega”. U Sloveniju je, naveo je, plin iz te zemlje počeo stizati u kolovozu, pa se tako sada osam europskih zemalja opskrbljuje azerbajdžanskim plinom. Ni za Sloveniju ugovorene količine nisu objavljene, a prve isporuke su krenule nakon što je u srpnju potpisan Memorandum o razumijevanju između Socara i slovenskog Geoplina.
Sporazum EU-Azerbajdžan
Socar je inače priopćio da početak isporuka Hrvatskoj uoči zimske sezone naglašava „predanost tvrtke jačanju svoje uloge pouzdanog energetskog partnera u Europi“.
Drugi energetski ekspert kojeg navodi azerbajdžanski news portal spominje pak da se u slučaju plinske isporuke za Hrvatsku „vjerojatno radi o manjim količinama, usporedivima s onima za Sloveniju“. Met Group i PPD navode u priopćenjima od 2. rujna da je u pitanju diverzifikacija pristupa energiji uoči zimske sezone.
Kako je u srpnju pisao Reuters, predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev je najavio da će ta zemlja povećati izvoz prirodnog plina ove godine u Europu na 13 milijardi kubnih metara, budući da radi na tome da pomogne EU u zamjeni uvoza ruskog plina. Do 2027. godine bi ta količina, prema sporazumu potpisanom u srpnju 2022. godine, trebala narasti na 20 milijardi kubnih metara. Infrastruktura za tako veliko proširenje izvoza azerbajdžanskog plina u EU nije, međutim, još spremna, a tek treba osigurati i potreban kapital.
Zanimalo nas je kako će azerbajdžanski plin, nakon objave Met Grupe i PPD-a o početku suradnje, dolaziti u Hrvatsku.
“Plin ne prolazi u fizičkom obliku kroz susjedne zemlje”
“Za potrebe ove suradnje sa Socarom, prirodni plin ne prolazi u fizičkom obliku kroz susjedne zemlje i plinske interkonektore, već se dostavlja na domaće tržište putem Met Croatia Energy Tradea u ime Socara”, odgovorili su za FORBES Hrvatska iz Met Group čije je sjedište u Švicarskoj, a izvršni direktor i većinski vlasnik je bivši Molov menadžer Benjamin Lakatos. Detalji o tom aranžmanu su pak, kako su nam poručili, povjerljive naravi.
Na upit odakle sve nabavljaju plin, naveli su da uvoze LNG (ukapljeni prirodni plin) iz različitih izvora na globalnoj razini “dok su konkretni zakupljeni kapaciteti Grupe poslovna tajna”. Naveli su pritom da imaju “jednu od najdiversificiranijih uvoznih LNG struktura u Europi” te “zakupljene dugoročne regasifikacijske kapacitete u Njemačkoj, Hrvatskoj i Španjolskoj”.
Na isto pitanje su iz PPD-a u vlasništvu Pavla Vujnovca odgovorili da, osim što nabavljaju plin od Socara i kroz LNG terminal, osiguravaju opskrbu plinom i putem bilateralnih ugovora s najvećim energetskim kompanijama u regiji te trgovanjem na europskim burzama, pa su spomenuli nizozemsku burzu TTF, austrijsku CEGH i talijansku PSV. Osim toga, kažu, aktivni su i na manjim burzama jugoistočne i srednje Europe. Podsjetimo, PPD od listopada 2022. godine „ne konzumira“ ugovor koji je 2017. godine bio sklopio s Gazpromom te su za FORBES Hrvatska lani rekli da su Gazpromov plin u potpunosti supstituirali drugim izvorima.
Rute plinovoda
O ruti kojom azerbajdžanski plin može stizati do Hrvatske, iz PPD-a su pak objasnili da je Azerbajdžan uspio povezati svoja bogata plinska nalazišta s europskim tržištem putem složene mreže plinovoda koja prolazi kroz Gruziju te preko turskog TANAP plinovoda (Trans-Anatolian Gas Pipeline), a zatim i plinovoda TAP (Trans-Adriatic Pipeline).
„TAP plinovod transportira plin kroz Grčku i Albaniju u Italiju, koristeći plinovod postavljen ispod Jadranskog mora između albanske i talijanske obale. Naknadno se na TAP plinovod priključila i Bugarska, čime se Socaru, azerbajdžanskoj državnoj energetskoj kompaniji, otvorilo tržište jugoistočne i srednje Europe. Na taj način plin iz Azerbajdžana dolazi do Hrvatske preko Bugarske, Srbije i Mađarske, omogućujući sigurnu i stabilnu opskrbu plinom u regiji“, odgovorili su nam iz PPD-a.
Azerbajdžan je počeo s komercijalnim isporukama plina u Europu preko TAP-a u prosincu 2020. godine, a Socar je jedan od dioničara tog plinovoda, kao i TANAP-a.
| Ukrajina i ruski plin koji i dalje stiže u EU EU je smanjila svoju ovisnost o ruskom plinu nakon početka agresije na Ukrajinu, ali zemlje poput Austrije, Mađarske i Slovačke još su o ruskim isporukama plina prilično ovisne, no opskrbljuju se preko različitih plinovoda. Prekine li se posve tranzit kroz Ukrajinu – ugovor s Rusijom o tome ističe 31. prosinca, a Ukrajina je najavila da ga nema namjeru produljivati – Austrija bi bila, primjerice, u ozbiljnim problemima. Gazprom bi mogao dio svog plina nastaviti isporučivati u Europu preko plinovoda Turski tok koji ide ispod Crnog mora, ali njegovi kapaciteti nisu dovoljni da posve nadomjeste plinovod kroz Ukrajinu. Prema informacijama ukrajinskog operatora, količina ruskog plina koja stiže preko Ukrajine je prošle godine pala za 28,5 posto, na 14,65 milijardi kubnih metara (to je otprilike polovica ruskih isporuka plina za Europu), u odnosu na 2022. godinu kada je stiglo 20,5 milijardi kubnih metara plina, prenio je Reuters. Prema službenim podacima, udjel ruskog u uvozu plina u EU kroz plinovode je pao na osam posto u prošloj godini. Kad se u obzir uzme i LNG, uvezeni ruski plin čini manje od 15 posto ukupnog EU uvoza plina u 2023. godini. |
