Glavni ekonomist HUP-a objašnjava kako podizanje minimalca utječe na sve poduzetnike (video)
Od iduće godine povećava se minimalna bruto plaća na 970 eura, a minimalac prima čak 250 tisuća radnika, uglavnom u prerađivačkoj industriji. Zašto to predstavlja opterećenje za poslodavce i za kakave se model oni zalažu za Forbes Magazin ispričao je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić
Povećanje minimalnih plaća predstavlja opterećenje za poduzetnike jer je njihov iznos referentan za određivanje svih ostalih plaća u kompanijama gdje su plaće regulirane kolektivnim ugovorima, istaknuo je u razgovoru za Forbes Magazin Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Hrvatska je i u nominalnom i u realnom smislu među prve tri članice Europske unije po povećanju minimalnih prihoda.
“Radi se o povećanju od 15,5 posto što je dvostruko veći tempo od ostalih članica EU. U usporedbi s 2019. godinom radi se o povećanju od 92 posto”, kazao je.
Prijedlog HUP-a je koristiti najbolju praksu članica Europske unije, odnosno vezati utvrđivanje minimalne plaće u sljedećim godinama za kretanje produktivnosti na razini nacionalne ekonomije te ostaviti prostor kolektivnom pregovaranju kako se to radi u Njemačkoj.
“Njemačka u startu utvrđuje relativno malo povećanje minimalne plaće, ali kroz kolektivne ugovore pojedinih grana definiraju se minimalna primanja zaposlenih koja su često vezana za izvozne rezultati tih djelatnosti, kao što je primjer u metalnoj industriji. To zapravo znači da su i zaposleni i predstavnici sindikata svjesni da povećanje primanja treba ovisiti o uspješnosti poslovanja po određenim djelatnostima”, ustvrdio je Stojić u razgovoru s urednicom emisije Forbes Magazin Teom Johman Nitraj.
Nepotrebno povećanje troškova rada u okruženju smanjenih poslovnih prilika kakve trenutno vladaju u Europskoj uniji gdje je nekoliko zemalja, uključujući i najveće europsko gospodarstvo Njemačku, u recesiji nepovoljno utječe na konkurentnost, upozorio je.
U isto vrijeme neke su članice Europske unije zaštitile konkurentnost izvoznog sektora odgađajući dvije do četiri godine primjenu preporuke EU da minimalne plaće dosegnu 50 posto medijalne plaće, odnosno 60 posto prosječne plaće. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina zadovoljila taj zahtjev Unije.
Poticaji za zapošljavanje mladih
Stojić se osvrnuo i na potencijalno negativan utjecaj ukidanje olakšica za zapošljavanje mladih.
“Mnoge članice EU u prvim godinama subvencioniraju i do 50 posto bruto plaće, a u nekim zemljama koje imaju i regionalne programe, te su subvencije još izdašnije”, rekao je.
Podsjetio je kako je mobilnost na europskom tržištu rada mnogo veća te kako mladi koji su konkurentni vrlo lako mogu otići u Austriju, Italiju, Poljsku ili Njemačku. To su sve zemlje koje nude značajno veće poticaje za zapošljavanje mladih.
“Na taj način moglo bi doći do izmještanja određenih radnih mjesta u inozemstvo. Isto tako neželjena posljedica toga je bijeg mladih u paušalne obrte koji gotovo da ne plaćaju poreze, odnosno doprinose i tako bi se opet podgrijavala nelojalna konkurencija na našem tržištu rada”, konstatirao je.
Upitan kako to komentiraju u HUP-u rekao je da se u udruzi poslodavaca zalažu za konkurentnost u poticajima koji bi trebali biti usporedivi s onima u drugim članicama EU.
“Naglasak je da postoje poticaji za zapošljavanje u prvih nekoliko godina koje su jako bitne za uvođenje mladih na tržište rada. Kasnije, kad jednom te subvencije isteknu, oni oni postaju zapošljiviji”, zaključio je.
Razgovor s glavnim ekonomistom HUP-a Hrvojem Stojićem pogledajte u videu:
