Maslinovo ulje u Hrvatskoj najskuplje u EU. Neopravdano, kaže poljoprivredni stručnjak
Cijene maslinova ulja u Hrvatskoj najviše su Europskoj uniji. Prosječna cijena litre je kod nas čak 43 posto viša od prosjeka EU. Zašto su cijene maslinova ulja tako visoke i koliko je to opravdano za Forbes Hrvatska komentirao je poljoprivredni konzultant Miroslav Kuskunović
Veleprodajna cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja na hrvatskom je tržištu u svibnju iznosila 1214 eura na sto kilograma, dok je prosječna cijena u Europskoj uniji stala na 847 eura. Prema tim podacima, koje je Ministarstvo poljoprivrede u lipnju objavilo na Tržišnom cjenovnom informacijskom sustavu u poljoprivredi, hrvatski maslinari sto kilograma ulja naplaćuju 43,24 posto više od europskih kolega.
Ista količina ulja u Italiji je svibnju stajala 944, u Portugalu 885, u Španjolskoj 792, a u Grčkoj 783 eura.
Prije samo godinu dana, u Hrvatskoj je veleprodajna cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja iznosila 834 eura na sto kilograma.
“To je drastičan skok”, komentira poljoprivredni konzultant Miroslav Kuskunović te dodaje: “Očigledno naši maslinari precjenjuju maslinovo ulje ili ga jednostavno po takvim cijenama mogu prodati. Proizvodimo manje količine od potreba tržišta, naša samodostatnost je na nekih 46 posto. Te količine ulja nije problem prodati za dobru cijenu, osobito kad se uzme u obzir da ga u Istri i Dalmaciji kupuju i turisti i kvalitetni restorani i hoteli.”
Hrvatski maslinari neprestano dobivaju nagrade za svoja ulja. Ipak, opravdanost takve cijene je diskutabilna.
“Ne vidim razloga za takvu cijenu jer ne vidim da je maslinovo ulje hrvatske proizvodnje kvalitetnije od španjolskog, portugalskog ili grčkog”, istaknuo je.
U Španjolskoj se proizvode veće količine, no zbog inflacije i dugotrajne suše cijene su drastično porasle. Prema podacima španjolskog ministarstva poljoprivrede, cijena maslinovog ulja porasla je za 272 posto od rujna 2020. godine. Boca maslinovog ulja od pet litara iz španjolskog supermarketa danas doseže cijenu i od 50 eura. Španjolska vlada je odlučila smanjiti porez na prodaju maslinovog ulja kako ne bi pala potrošnja s obzirom na to da si ga građani sve teže mogu priuštiti.
Cijene maslinovog ulja porasle su u svim sredozemnim zemljama, no Hrvatska se ipak izdvaja kao poseban slučaj. I ovdašnji maslinari obratili su se vladi zbog kašnjenja potpora i upozorenja kako sadašnji sustav poticaja ostavlja prostor malverzacijama. Uvjet primanja poticaja nije i dostava dokumentacije o preradi uzgojenih maslina. Stoga površine maslinika rastu, a količine proizvedenog ulja ne.
Pokazuje to i državna statistika. Dok je 2010. godine bilo oko 17 tisuća hektara maslinika, lani je površina pod maslinicima iznosila gotovo 21 tisuću hektara. To se, međutim, nije odrazilo na povećanje proizvodnje maslinovog ulja. Dapače, podaci za prošlu godinu pokazuju da je bila manja nego 2010. Te je godine proizvedeno 52 tisuće hektolitara maslinovog ulja, a prošle je godine ta brojka dosegla tek nešto više od 38 tisuća hektolitara.
Velike su oscilacije u proizvodnji, to ovisi o klimi, bolestima, štetnicima, objašnjava Kuskunović. Moguće da nam je proizvodnja i veća, napominje, jer velik se dio maslinovog ulja prodaje na pragu, u maslinicima, na štandovima, u restoranima, drugim riječima, završava u sivoj ekonomiji. Iz tog razloga malo domaćeg ulja uopće i završava na trgovačkim policama gdje se uglavnom nalaze povoljniji, uvozni proizvodi.
Pokazuje to i podatak kako je u prva tri mjeseca ove godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 9,3 posto, dok je u prošloj godini u istom razdoblju ona bila 16,7 posto.
Hrvati nisu ni toliki konzumenti maslinovog ulja kao Španjolci, no čak i oni kao i druge sredozemne zemlje plaćaju porez, za svoje maslinovo ulje izdvajaju manje.
“U Italiji je, primjerice, porez četiri posto, u Grčkoj 9 do 13 posto, u Španjolskoj 12, a u Hrvatskoj 25 posto. Takav se porez čini prevelikim i nelojalnim prema proizvođačima”, kaže Kuskunović koji je tijekom svog boravka na Kanarima vidio kako se radi na povećanju potrošnje maslinova ulja. Poslužuje ga se u malim pakiranjima poput majoneze i ketchupa u hotelima i fast food restoranima.
Nastave li cijene ovim tempom rasti, čini se da će si prosječni građani samo takve količine i moći priuštiti.
