Podizanje neoporezivog odbitka za samo 40 eura uz ovakvu inflaciju nije pravedno, smatra ekonomistica
Četrdeset eura veći neoporezivi odbitak ne može se nazivati pravednijom poreznom politikom, a omogućujući jedinicama lokalne uprave da određuju porez na dohodak vlada prebacuje vrući krumpir na lokalnu razinu. Tako je najnovije poteze vlade za FORBES Hrvatska komentirala ekonomistica Maja Vehovec
Vlada je u ponedjeljak objavila kakve porezne izmjene priprema s prvim danom iduće godine. Uz detaljnije informacije o tome koga će sve obuhvatiti porez na nekretnine, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac iznio je i plan poreznog rasterećenja rada.
U novom poreznom paketu su povećanje neoporezivog odbitka sa sadašnjih 560 na 600 eura, povećanje poreznog praga za najviši porezni razred s 54.000 na 60.000 eura te utvrđivanje pragova višeg i nižeg poreza na dohodak koje mogu odrediti općine, gradovi, veliki gradovi te Grad Zagreb.
Na promjene porezne politike ekonomistica Maja Vehovec ima tri zamjerke i prije no što se uđe u meritum najavljenih izmjena.
“Prvo, one su očito kršenje izbornog obećanja HDZ-a da neće uvesti porez na nekretnine, što bi u nekim zemljama izazvalo burnu političku i građansku reakciju, dok kod nas to prolazi bez jake reakcije. Drugo, ova promjena porezne politike je jedna od niza ne-znam-koliko promjena u HDZ-ovim mandatima, dok se na rashodnoj strani opće države ništa ne događa”, navodi ekonomistica uz komentar kako su te obje činjenice porazne.
“Treće, kroz niz promjena porezne politike u prethodnim mandatima ne dira se opću stopu PDV-a, koji je glavni proračunski prihod u zemlji i jedna je od najvećih stopa u zemljama EU, a sve druge promjene se vrte uz obrazloženje o pravednosti porezne politike. Očito je da država i građani različito percipiraju pravednost”, naglašava.
Nema govora o pravednosti
Oštro kritizira i najavljene promjene u oporezivanju dohotka jer smatra kako unatoč tome što je ministar financija predstavio “pravedniji porezni sustav” u njegovim prijedlozima nema govora o pravednosti.
“Percepcija pravednosti je različita, jer podizanje neoporezivog odbitka za samo 40 eura (sa 560 na 600 eura) uz inflaciju posljednjih godina gotovo ništa ne znači i ne doživljava se pravednom promjenom. Takav porezni odbitak je nepravedno nizak ako ga uspoređujemo sa stopom inflacije i kretanjima plaća u zadnjim godinama”, tumači umirovljena doktorica znanosti zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Ništa više pravednosti ne pronalazi ni u odluci vlade da porez na dohodak spusti s državne na lokalnu razinu.
“Prebacivanje poreza na dohodak u nadležnosti lokalne uprave i samouprave i limitiranje raspona je očito prebacivanje ‘vrućeg krumpira’ od strane vlade na lokalnu razinu. Obrazloženje je da u tome postoji logika različitih interesa regija i lokacija. No, trebala bi postojati i logika države da sama sudjeluje u rasterećenju dohotka (kad se već zalaže za pravednost), smanjenjem opće stope PDV-a”, decidirano će Vehovec koja je ustvrdila i kako vlada i građani očito imaju različitu percepciju o pravednosti porezne politike te kako ove promjene građani ne doživljavaju pravednima.
