Hrvoje Bujas: Vlada treba rezati neoporezive namete brže i žešće, a ovo što nudi je više kao marketing

Aktualno Gordana Grgas 4. sij 2024. 06:58
featured image

4. sij 2024. 06:58

Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas komentirao je za FORBES Hrvatska najnoviji Vladin akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja procijenjen na 132,7 milijuna eura. Kaže da se točno ne zna koliko raznih nameta i članarina u Hrvatskoj zapravo ima, procjene idu na više od 600, te da se od njih godišnje ubire više od milijardu eura

„Smjer je dobar jer je svako smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta dobrodošlo, ali to treba raditi brže, jače i žešće s obzirom na to kako država dobro puni proračun i koliko tih nameta ima“, komentira Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, za FORBES Hrvatska novi Vladin akcijski plan kojim najavljuje da će za 132,7 milijuna eura biti smanjena neporezna i parafiskalna davanja u 2024. godini.

On ocjenjuje da je to, na neki način, uglavnom tek fini marketing za Vladu. Formalno gledano, u pitanju je jedna od niza obveza koju je država preuzela kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), bez čijeg ispunjavanja bi došlo u pitanje povlačenje europskog novca koji se prima za najavljene reforme i investicije. Podsjetimo, također, da je prvi puta Vlada donijela sličan plan, težak 70,6 milijuna eura, 2020. godine, po preporuci Vijeća EU-a.

“Treba 80 posto nameta ukinuti, 20 posto smanjiti”

Unatoč tim planovima, Bujas tvrdi da i dalje nitko zapravo ne zna koliko neporeznih i parafiskalnih nameta ukupno ima – procjene idu od 400-injak do 600-injak, ovisno što se sve u taj popis uvrsti, a raspoređene su na niz ministarstava i institucija. U UGP-u su došli do neke grube, nepotpune računice da se godišnje na ime takvih nameta naplati više od milijardu eura, a plaćaju ih i tvrtke i građani.   

„To su velike brojke i trebalo bi ih ozbiljnije analizirati, a UGP nema te alate niti sve potrebne podatke. No, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja bi trebalo napraviti ozbiljnu kategorizaciju neporeznih i parafiskalnih davanja, raznih naknada, obveznih članarina ili pristojbi koje se ubiru, klasificirati ih i objasniti što se tu i za koga plaća, a onda ići u značajno ukidanje, uz zadržavanje onih davanja koja su nužna za kontrolu i reguliranje sustava. Sada je za to idealni trenutak kad državni proračun raste“, kaže Bujas. Dodaje da je UGP svojedobno na sastanku tražio od ministra gospodarstva (tada je to bio Tomislav Ćorić) da se popišu sva davanja i precizno izračuna o kojem se iznosu radi, no to se nije dogodilo, ili nije objavljeno.

„Što je tvrtka jača i veća, ima i veću paletu tih naknada, pogotovo ako je u proizvodnji. Mislim da bi 80 posto toga trebalo ukinuti, a ostatak smanjiti i to bi onda bio ozbiljan posao“, ocjenjuje.         

Vode, šume, turističke zajednice

Kad se analizira čak 73 pobrojanih mjera rasterećenja koje u novom akcijskom planu,  usvojenom na zadnjoj sjednici Vlade u prošloj godini, najveći dio iznosa je u resoru Ministarstva gospodarstva (60,6 milijuna eura ili 46 posto), a najveća pojedinačna stavka rasterećenja u tom ministratsvu je smanjenje prihoda od naknade za korištenje voda za 18,9 milijuna eura. Slijedi smanjenje prihoda od naknade za zaštitu voda (18,5 milijuna eura) te ukidanje vodnog doprinosa, što je iznos od 16,6 milijuna eura.    

Bujas dodatno izdvaja i jednu drugu stavku, iz resora Ministarstva poljoprivrede – „naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma“ koja se sada smanjuje za 38 posto, te će prihod od nje državi biti manji 9 milijuna eura. „Tu naknadu plaćaju sve tvrtke, u postotku od ukupnog prihoda, i trebalo bi je još više smanjiti, za 80 posto, da bi tvrtke stvarno osjetile uštedu. Ono što se financira tom naknadom, revitalizacija šuma i drugo, treba pokrivati iz državnog proračuna. Osim toga, postoji kompanija Hrvatske šume koja ostvaruje prihode na tržištu“, komentira Bujas.

U ukupni iznos rasterećenja od 132,7 milijuna eura Vlada je ubacila i nekoliko doista minornih stavki (primjerice, ukida se naknada za sokolarski ispit, što je „projekcija rasterećenja od 165,90 eura, te će se sokolarski ispit podmirivati iz državnog proračuna), a ima i onih koje su, zapravo, zakonski već riješene i u primjeni. Kako kažu, tijekom pripreme plana već je provedeno 19,4 posto mjera, “odnosno već je provedeno rasterećenje gospodarstva u iznosu od 25.748.437,85 EUR, dok će se preostale mjere provesti najkasnije do  I. kvartala 2024. godine“.

“Članstvo u komorama treba biti dobrovoljno”

U to što je već primijenjeno spada i djelomično ukidanje obvezne članarine HGK (zakonske izmjene 2021. godine), što je na godišnjoj razini sada prikazano kao rasterećenje procijenjeno na 7,7 milijuna eura.  

„Prije dvije godine se, uz pritisak UGP-a i saborskih zastupnika, išlo s ukidanjem članarine HGK za male tvrtke, no ostale plaćaju povećanu članarinu. I dalje se ne dira Hrvatska obrtnička komora, odnosno obvezatno članstvo u toj komori. Mi u UGP-u smatramo da komore općenito trebaju imati dobrovoljno članstvo kao i sve druge asocijacije. Ne dira se sada ni tzv. članarina koja se plaća turističkoj zajednici, a njen iznos također ovisi o prometu tvrtke. Turistička boravišna pristojba im je sasvim dovoljna“, smatra Bujas.  U resoru turizma se, primijetimo, rasterećenje ovom prilikom svelo na ukidanje naknade za polaganje stručnog ispita za voditelja poslova u turističkoj agenciji, odnosno iznos od 4379,85 eura.

„Caka“ oko ukidanja ulazne naknade obveznim mirovinskim fondovima  

U popis od 73 mjere administrativnog rasterećenja ušle su i dvije koje se tiču izravno građana, članova obveznih mirovinskih fondova (OMF), odnosno društava za upravljanje tim fondovima, što je dio netom usvojenih izmjena zakona. Radi se o tome da je ukinuta ulazna naknada OMF-ova (bila je najviše 0.,5 posto od uplaćenih doprinosa), što je prikazano kao rasterećenje od 4,55 milijuna eura, a smanjuje se naknada za upravljanje OMF-ovima u 2024. godini s 0,27 posto na 0,25 posto (smanjenje se nastavlja i idućih godina), a to su procijenili kao uštedu od 20,6 milijuna eura.  
Oko ulazne naknade postoji, međutim, jedna „caka“.  Kako se vidi iz obrazloženja izmjena zakona o OMF-ovima, ta se naknada ukida, ali se istovremeno proširuju kategorije troškova koje društva za upravljanje mogu plaćati iz imovine mirovinskoga fonda (za pokriće određenih neophodnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika). Ukratko, moguće je da uštede za članove zapravo i ne bude, osim ako takvi troškovi na godišnjoj razini (primjerice trošak dubinskog snimanja kompanije radi donošenja investicijske odluke) ne budu manji od iznosa koji se do sada prihodovao kao ulazna naknada.