Imamo izračun koliko je veći hrvatski BDP po glavi zbog pristupa jedinstvenom europskom tržištu

Uoči europskih izbora pitali smo zagrebačkog profesora FPZ-a Kristijana Kotarskog oko procjena ekonomskih koristi članstva u EU. Postoji studija koja pokazuje da je hrvatski BDP po glavi stanovnika veći 1130 eura zbog koristi od pristupa jedinstvenom europskom tržištu, odgovorio je, a kad bi došlo do raspada EU-a, hrvatski bi se BDP smanjio za najmanje 6,5 posto

Hrvatski BDP po glavi stanovnika je u prošloj godini dosegao 19.847 eura, prema podacima koje je u svibnju objavila Hrvatska narodna banka, a u godini ulaska u članstvo Europske unije bio je na razini 10.543 eura. Taj je rast bio spor u prvih nekoliko godina članstva, no nakon 2016. godine statistika bilježi opipljivo ubrzanje. Iskazano paritetom kupovne moći, Hrvatska je dosegla 76 posto europskog prosjeka BDP-a po stanovniku.

Dio rasta bi se dogodio i bez članstva u EU, naravno, a dio je rezultat korištenja europskih fondova. No, postoje i prilično konkretni izračuni da je hrvatski BDP po glavi veći za 1130 eura zbog pristupa europskom jedinstvenom tržištu.

Izračun austrijskog ekonomista

Tu brojku navodi Kristijan Kotarski, izvanredni profesor međunarodne političke ekonomije i ekonomske politike na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, a pozvao se na podatak koji je u izlaganju na nedavnoj konferenciji u Beču iznio profesor Gabriel Felbermayr s bečkog WIFO instituta, najavljujući novu studiju o neto koristima članstva.

Kako smo u tjednu uoči europskih izbora, kada političari pokušavaju na razne načine biračima objasniti koliko je EU važna za Hrvatsku te stoga trebaju izaći i glasati, postavili smo mu par pitanja oko ekonomskog utjecaja članstva na BDP, kao i kakvi bi bili efekti da se kojim slučajem EU raspadne, o čemu pak govori jedna druga studija (“Complex Europe: Quantifying the cost of disintegration”, Gabriel Felbermayr, Jasmin Gröschl, and Inga Heiland).    

“Europska unija je daleko više od europskih strukturnih i investicijskih fondova i najveće koristi ostvaruju se kroz pristup jedinstvenom tržištu EU-a, što znači bescarinski izvoz i uvoz te  eliminaciju niza ne-carinskih barijera. Felbemayer je izračunao je da je hrvatski BDP per capita za 1120 eura veći zbog pristupa jedinstvenom tržištu. Kada bi se EU raspala, hrvatski BDP bio bi manji za oko 6,5 posto, a možda i daleko više, ako bi se radilo o naglom raspadu, bez perioda tranzicije i prilagodbe, kao što je to bilo u slučaju Brexita”, kaže Kotarski odgovarajući na upit FORBES Hrvatska.  

Što bi bilo kad ne bi bilo EU-a

Objašnjava da bi se najveći dio pada derivirao iz gubitka bescarinskog izvoza u preostalih 26 članica Unije te pojave niza ne-carinskih barijera koje bi usporile protok trgovine i investicija. “Dodatan udarac bila bi eliminacija Schengena, koja bi ograničila protok radne snage. Tek na trećem mjestu možemo identificirati gubitke koji bi nastali jer bi Hrvatska izgubila bescarinski pristup tržištima trećih država, s kojima imamo bescarinsku trgovinu primarno zbog toga što je EU s državama poput Meksika, Japana, Južne Koreje, Kanade, Vijetnama itd., sklopila ugovore o slobodnoj trgovini. Prednosti EU članstva u trgovinskim pregovorima koje ostvaruje blok od 27 država jesu daleko veće nego kada bi tim državama Hrvatska morala pristupati bilateralno”, naglašava. 

Neto isplate iz europskog proračuna

U odgovoru na naša pitanja Kotarski dodaje da već plošan pogled na hrvatsko članstvo EU  kroz prizmu neto isplata iz europskog proračuna pokazuje enormne koristi koje Hrvatska derivira iz članstva.

“Moj izračun temeljen na podacima Europske komisije pokazuje da je Hrvatska od ulaska u periodu od 2000. – 2022. (pretpristupni fondovi + transferi iz proračuna EU + transferi po osnovi Plana oporavka i otpornosti) ostvarila neto korist od 12 milijardi eura s osnove razlike uplata i isplata u proračun Europske unije, a 2022. bila je rekordna godina kada su EU transferi činili čak 4,4 posto hrvatskog BDP-a”, navodi.