Inspektori u nadzoru Vjetroelektrane Senj koja više od dvije godine radi bez uporabne dozvole
Najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj je u većinski kineskom vlasništvu, a puštena je u probni rad u prosincu 2021. godine, no još nije ishodila uporabnu dozvolu. Prema Zakonu o gradnji probni rad može trajati najdulje dvije godine, a problem je, kako se čini, u dokumentaciji o mjerenju buke okoliša. Kad smo o trajanju probnog rada i uporabnoj dozvoli pitali nadležno Bačićevo ministarstvo, uputili su nas na građevinsku inspekciju
Više od dvije godine nakon puštanja u probni rad goleme Vjetroelektrane Senj, njeni vlasnici nisu ishodili uporabnu dozvolu, o čemu je FORBES Hrvatska pisao u siječnju ove godine, a najnovija informacija koju smo dobili ovog tjedna iz Državnog inspektorata je da je građevinska inspekcija tamo provela „inspekcijski očevid“.
Rezultati (još) nisu poznati jer, kako su odgovorili, „inspekcijski nadzor je u tijeku te prije okončanja istoga nismo u mogućnosti iznositi detalje“.
Prema Zakonu o gradnji probni rad može trajati najdulje dvije godine, pa je to mogući razlog nadzora, ali iz inspektorata to nisu precizirali nego samo da su obavili očevid “slijedom novih spoznaja”. Za izdavanje uporabne dozvole je pak, po svemu što smo uspjeli saznati, najveća prepreka buka koju proizvode postavljeni vjetroagregati, odnosno izvještaj koji je u sklopu tehničkog pregleda trebao biti dostavljen sanitarnoj inspekciji o mjerenju buke okoliša, a nije.
Ranije su nam, vezano uz činjenicu da je prošlo zakonski dozvoljeno razdoblje probnog rada, iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje vodi Branko Bačić, odgovorili da oni nemaju zakonskih mogućnosti postupanja „u slučaju kada je investitoru istekao pokusni rad, a on još uvijek radi iako nije ishodio uporabnu dozvolu. U takvim slučajevima je nadležna za postupanje građevinska inspekcija Državnog inspektorata.“
U probnom radu od prosinca 2021. godine
U pitanju je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, kapaciteta 156 megavata, sa 39 vjetroturbina postavljenih u okolici Senja i Brinja na površini od 65 četvornih kilometara, a u većinskom je vlasništvu kineske državne kompanije Norinco International Cooperation, dok 24 posto vlasništva drži Ana Džombić (projekt je do 2017. godine i izdavanja građevinske dozvole razvijao njen suprug Aleksandar Džombić, on je svoj udjel prodao Norincu koji je izgradio vjetroelektranu). To je najveća kineska investicija u Hrvatskoj do sada, u vrijednosti od oko 200 milijuna eura, pri čemu ipak valja imati na umu da je dobar dio toga završio zapravo u Kini budući da su nabavljeni vjetroagregati kompanije Shanghai Electric.
U probni rad je vjetroelektrana puštena u prosincu 2021. godine, a na zagrebačkoj svečanosti je sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je simbolično i „pristisnuo gumb“ za start proizvodnje električne energije iz podvelebitskog vjetra. U međuvremenu su na toj struji vlasnici iznimno dobro zarađivali jer su cijene 2022. godine eksplodirale, pa je VE Senj, odnosno tvrtka Energija projekt koja njome upravlja, zabilježila prihod od 100 milijuna eura i dobit od 64 milijuna eura, dok za 2023. godinu još nema podataka.
Je li problem oko uporabne dozvole doista u razini buke, u dokumentaciji koja o mjerenjima buke nije dostavljena inspektorima, ili u nečem trećem? Iz tvrtke Energija projekt nisu dosad odgovorili, a direktor Josip Tošić iz zagrebačke konzultantske tvrtke Toska, koja je bila angažirana za inženjersku superviziju tijekom gradnje, nije htio govoriti o tom projektu.
Za HOPS je sve u redu
U krugovima domaćih developera obnovljivih izvora energije koje smo kontaktirali pomalo su skeptični da je stvar samo u buci jer se, naime, rad pojedinačnih vjetroturbina može ograničiti i tako smanjiti buka blizu naselja. Najzahtjevnijim općenito u tehničkom pregledu smatraju usklađivanje s pravilima mreže, a pogotovo u slučaju kineskih vjetroturbina koje se priključuju na europsku mrežu prvi put.
No, iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) kažu nam da je VE Senj ispunio sve njihove uvjete. Konkretno, radi se o uvjetima iz Mrežnih pravila prijenosnog sustava, „te im je HOPS izdao sve potrebne dozvole za završetak pokusnog rada iz svoje nadležnosti“. Dodali su da za provođenje tehničkih pregleda, ishođenje uporabnih dozvola i konačni završetak pokusnog rada nisu nadležni oni nego Ministarstvo prostornog uređenja i građenja.
Kako smo već pisali, održano je više tehničkih pregleda budući da se tako veliki projekt gradio u fazama, no nije bila izdana niti jedna uporabna dozvola, a sanitarna inspekcij je ustanovila da nisu ispunjeni uvjeti provedbe mjera zaštite od buke.
Vjetroagregati Shanghai Electrica
Pokušali smo u međuvremenu saznati je li možda stvar u samoj vrsti vjetroagregata koji su postavljeni kod Senja (u Europi su u skoro svim vjetroelektranama postavljeni vjetroagregati europskih proizvođača), no odgovor nismo dobili. Međutim, taj tip agregata ima certifikat da je u skladu s hrvatskim normama.
Na pitanje ispunjavaju li vjetroagregati tvrtke Shanghai Electric europske i hrvatske standarde, iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine su, naime, napisali sljedeće:
„Za vjetroagregate je dostavljen Type certificate, odnosno certifikat tipa koji potvrđuje sukladnost sa serijom normi IEC 61400, koje su također prihvaćene u Republici Hrvatskoj kao hrvatska norma HRN EN IEC 61400. Nadalje, dostavljen je i Conformity Statement – Commissioning Surveillance, odnosno Izjava o sukladnosti – Nadzor puštanja u pogon, koji je izradila tvrka TÜV Rheinland, europsko certifikacijsko tijelo, u skladu s zahtjevima iz glavnog projekta.“
Činilo bi se, dakle, da bi s te strane sve bilo u redu. Kad su vjetroegregati, koji su svaki snage 4 megavata, stigli brodovima iz Kine, tvrtka Shanghai Electric je na svojoj Facebook stranici objavila, štoviše, da se za hrvatski projekt koriste „izvanredne turbine“, visoke efikasnosti i pouzdanosti.
Sanitarna inspekcija ne da suglasnost
Što o svemu kažu u sanitarnoj inspekciji? U nekoliko su navrata sudjelovali na tehničkim pregledima VE Senj, a zadnji postupak bio je u sklopu tehničkog pregleda za fazu 5., to jest “izgrađeni dio složene građevine – vjetroagregata s pripadajućom opremom i strukturom”. Tada im, međutim, nije predočen “sukladan Izvještaj o mjerenju buke okoliša kojim se dokazuje da su provedene mjera zaštite od buke i da je ista sukladna s kriterijima iz članka 5. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke”, pa sanitarna inspekcija nije izdala suglasnost za izdavanje uporabne dozvole.
U televizijskom prilogu koji je objavila N1 televizija, mještani u blizini vjetroelektrane žalili su se i na buku. S druge strane, Grad Senj od te vjetroelektrane prima naknadu za korištenje prostora koja na godišnjoj razini oko pola milijuna eura, a općina Brinje oko 150 tisuća eura. Naime, 29 vjetroagregata je na području Senja, a 10 na području Brinja.
| Enigma zvana izvještaj o mjerenju razine buke Nakon višekratno ponovljenih upita vezanih za uporabnu dozvolu VE Senj i što su utvrdili oko problema buke, iz Državnog inspektorata su nam odgovorili da im tijekom postupka nije predočen „sukladan Izvještaj o mjerenju buke“ kojim se dokazuje da su provedene mjera zaštite od buke te da je ona sukladna važećim kriterijima. Nismo znali što znači izraz „sukladan izvještaj“, pa su nam to ovako preveli: to je izvještaj o mjerenju razine buke koji provodi ovlaštena pravna osoba, pod uvjetom da je mjerenje provedeno prema odgovarajućim hrvatskim normama i provedbenim propisima i koje sadrži konačnu ocjenu da su provedena mjerenja sukladna za doba dana, večeri i noć ovisno o radnom vremenu, odnosno da su izmjerene razine buke niže od najviše dopuštenih razina propisanih pravilnikom. |
