Kineska Vjetroelektrana Senj ubire golemu dobit, ali ne može dobiti uporabnu dozvolu
Najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj snage 156 megavata, a koju je u probni rad 2021. godine simbolično pustio sam premijer Andrej Plenković s kineskim Norincom, ne može doći do uporabne dozvole zbog buke. U pitanju je prva velika kineska investicija u Hrvatskoj od oko 200 milijuna eura
Najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj – VE Senj koja je u vlasništvu kineske državne kompanije Norinco International Cooperation – još uvijek nije ishodila uporabnu dozvolu i to zbog buke koju stvaraju vjetroagregati, kako doznaje FORBES Hrvatska, a od puštanja u probni rad te vjetroelektrane prošlo je već dvije godine.
To nam je potvrdilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Odgovorili su da je održano više tehničkih pregleda, a na jednom od njih su provjeravane isprave za ugradnju opreme, što je uključivalo provjeru razine buke koju proizvode vjetroagregati i ugrađena oprema.
Zaustavila ih sanitarna inspekcija
„Državni inspektorat, Sektor sanitarne inspekcije, javnopravno tijelo nadležno za zaštitu od buke, nakon uvida u dokumentaciju i održanog očevida, dostavio je svoje mišljenje u izdvojenom Zapisniku u kojem je navedeno da nisu ispunjeni uvjeti provedbe mjera zaštite od buke. Investitor je, u svrhu ishođenja uporabne dozvole, dužan otkloniti navedeni nedostatak i od nadležnog tijela, sanitarne inspekcije, dobiti pozitivno mišljenje. Ovo Ministarstvo ne može komentirati na koji će način, odnosno kojim tehničkim rješenjima investitor otkloniti navedeni nedostatak i uskladiti dokumentaciju.“
Iz njihova je odgovora ostalo nejasno koliko dugo vjetroelektrana može biti u probnom radu. Odgovorili su, naime, tek to da se, sukladno Zakonu o gradnji, „u slučaju postojanja potrebe ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu predviđenih glavnim projektom, pokusni rad provodi prije tehničkog pregleda, a u svrhu izdavanja uporabne dozvole“.
Gradnja VE Senj je bila investicija od oko 200 milijuna eura, a samo u 2022. godini je tvrtka koja upravlja tom vjetroelektranom, Energija projekt sa sjedištem u Senju, imala prihod od 100 milijuna eura i dobit od 61,4 milijun eura. Podaci za 2023. godinu nisu objavljeni, a iz tvrtke nisu odgovorili na pitanja FORBES Hrvatska koja smo im uputili o tehničkom pregledu i uporabnoj dozvoli te da li je problem u buci. Prema informacijama koje su bile objavljene ranije, vjetroagregate je za tu elektranu proizveo Shanghai Electric.
VE Senj inače nije u sustavu poticaja nego od početka električnu energiju prodaje po tržišnim cijenama. Radi se o vjetroparku sa 39 vjetroagregata, svaki snage 4 megavata, odnosno elektrani koja ima ukupni kapacitet 156 megavata i prostire se na 65 četvornih kilometara. Od toga je 29 vjetroagregata na području Grada Senja, a 10 na području općine Brinje, pa te dvije lokalne zajednice imaju pravo na naknadu, ili rentu, za korištenje prostora.
Plaćaju rentu Gradu Senju i općini Brinje
“Sva potraživanja su naplaćena i renta se svakog 15. u mjesecu plaća za prethodni mjesec. Renta na godišnjoj razini je 500.000 eura, a ovisi o proizvedenoj struji”, odgovorio je gradonačelnik Senja Jurica Tomljanović na upit FORBES Hrvatska. Tvrdi da nije upućen u to ima li vjetroelektrana uporabnu dozvolu ili ne, ali i da su s njima „u redovnoj komunikaciji“.
I načelnik općine Brinje Zlatko Fumić potvrđuje nam da primaju mjesečne uplate od proizvodnje električne energije u VE Senj. No, da je oko naplate bilo zastoja govori njegovo pojašnjenje da je općina u rujnu postigla dogovor s tvrtkama Norinco i Energija Projekt „i ostvarila naplatu naknade za proizvedenu elektridnu energiju od početka rada vjetroelektrane“. Načelnik nije otkrio o kojem iznosu se radi.
Prema Odluci Vlade o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije, donijetoj još 2013. godine, iznos naknade je 0,01 kuna po kilovatsatu. Predviđeno je da VE Senj sa svojim kapacitetom godišnje proizvode 530 milijuna kilovatsati električne energije.
Ni Tomljanović, a ni Fumić, nisu spomenuli da bi postojao problem s bukom.
Problematični kriterij s decibelima
O tome smo pitali Bojana Reščeca, predsjednika Grupacije za energiju vjetra HGK, koji nije želio komentirati konkretan slučaj VE Senj, ali potvrđuje da s dijelom kriterija iz važećeg pravilnika investitori imaju problem, a to se odnosi na dopuštenu razinu buke u odnosu na rezidualnu buku (onu koja je prisutna na nekom mjestu prije same gradnje, tzv. nulto stanje). Objašnjava da je često vrlo teško ispuniti taj kriterij jer investitor ne smije podići razinu buke za više od jednog decibela u odnosu na nulto stanje. “To je iznimno malo, naročito ako se u obzir uzme da su mjerni uređaji s točošću +-2 decibela”, kaže Reščec.
Dodaje pritom da se općenite vrijednosti najviše dopuštene buke u otvorenom prostoru (a one su navedene u tablici u Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka) lako mogu ispoštovati tako da se vjetrolektrana dovoljno odmakne od naselja. Ipak, često se događa da su tzv. građevinska područja naselja zapravo davno napuštene, nenaseljene kuće „pa je upitno koliko je potrebno u studije buke kod vjetroelektrana uključivati takve, dokazano napuštene i nenaseljene kuće“.
Što je od toga slučaj kod Senja, nismo uspjeli saznati jer iz Energija projekta nisu odgovorili na naša konkretna pitanja, no pozvali su nas da obiđemo vjetroelektranu i da nam u obilasku objekta inženjeri objasne detaljnije što nas zanima.
U svakom slučaju, iz Grupacije za energiju vjetra HGK predlažu rješenje kroz „lex specialis“, poput onoga u slučaju zagrebačke žičare, pri čemu bi najviše dopuštene razine buke iz tablice ostale kao kriterij.
Plenković ih pustio u probni rad
Kineski Norinco International je u studenom 2017. godine potpisao ugovor o preuzimanju 76-postotnog udjela tvrtke Energija projekt (u vlasništvu Aleksandra Džombića) koja je do tada razvijala projekt VE Senj, a prema onome što je tada objavljeno u medijima, Kinezi su za to platili 32 milijuna eura. „Svečano otvorenje projekta“, kako počletak radova opisuje Norinco na svojim internetskim stranicama, održano je godinu dana kasnije u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića, kineskog veleposlanika u Hrvatskoj te Wang Yitonga, potpredsjednika Norincoa. Zbilo se to u vrijeme političkog intenziviranja odnosa s Kinom, kada je i Plenković posjetio tu zemlju, a 2019. godine je pak Hrvatska bila domaćin sastanka na vrhu Kine i zemalja srednje i istočne Europe u Dubrovniku.
Vjetroelektrana je svečano otvorena početkom prosinca 2021. godine – što je popraćeno ceremonijom u Zagrebu te su Plenković, kineski investitor i veleposlanik „na daljinu“ pustili elektranu u probni rad – a plan je da se operativno koristi barem 23 godine.
Podsjetimo na koncu da je na Velebitu u blizini Senja i VE Vrataruša snage 42 megavata, prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja je priključena na mrežu, a u punom pogonu je od 2011. godine. U planu je i njeno proširenje, kako se vidi iz Registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača.
