Što znamo o poslovima obitelji Ćurković čiji je član zatečen u klubu Mint s državnim tajnikom Milatićem

Aktualno Gordana Grgas 18. sij 2024. 06:58
featured image

18. sij 2024. 06:58

Nakon što je u medijima objavljena fotografija na kojoj se u zagrebačkom klubu državni tajnik za energetiku Ivo Milatić druži s investitorima u energetske projekte, a jedan od njih je i Tomislav Ćurković, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je odlučilo otvoriti taj predmet. FORBES Hrvatska je pak odlučio prikazati biznis obitelji Ćurković koja je kroz mrežu tvrtki u 15 godina postala vodeći developer obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj

Nisu vlasnici najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj –  to je uspjelo kineskoj državnoj tvrtki Norinco kod Senja –  ali ta je hrvatska obitelj u zadnjih 15 godina postala najveći domaći igrač na polju obnovljivih izvora energije, pogotovo u gradnji vjetroelektrana. Sada joj je u planu da svoju „zelenu kolekciju“ ozbiljno proširi, za više od 1000 megavata projekata koji su u razvoju, što uključuje i solarne elektrane.

Radi se o poduzetnoj, ali medijski prilično slabo eksponiranoj obitelji Ćurković koja je preko „grupacije Encro i partnerskih društava“, kako to sami opisuju na kompanijskoj internetskoj stranici, do sada izgradila projekte ukupne snage 142 megavata, održavaju ih i njima upravljaju.

Otac, sin, zet…

Cijeli obiteljski pothvat koordinirao je diplomirani inženjer strojarstva Ante Ćurković, nekad HEP-ov direktor za strategiju, planiranje investicija i korporativni razvoj, a u jednom trenutku u medijima je počeo biti opisivan i kao „kralj vjetra“. Ironično, poznavatelji prilika u HEP-u polovicom i krajem 2000-ih kažu nam, pod uvjetom anonimnosti, da Ćurković u početku nije bio pobornik vjetroelektrana (HEP je do danas izgradio tek jednu, Korlat), a onda je sam ušao u taj biznis. Opisuju ga također kao stručnog i sposobnog čovjeka koji je kapitalizirao znanja i poslovne kontakte stvorene u menadžersko vrijeme u HEP-u. Danas su pak glavni motori lukrativnog posla njegov sin Tomislav i zet Iljko Ćurić, a otac je član Nadzornog odbora  Gospodarsko-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

Od najavljenih ukupno 1000 megavata novih projekata, neki su trenutno vjerojatno u procedurama za energetsko odobrenje ili procjenu utjecaja na okoliš u Ministarstvu gospodarstva, a dio u fazi ishođenja građevinske dozvole, ali na upit FORBES Hrvatska Tomislav Ćurković nije odgovorio, kao niti na to koliko se projekata upravo gradi, gdje i koje su snage.  

Ante Ćurković, Foto: OIEH

Druženje s Ivom Milatićem u Mintu

Prije nekoliko dana, podsjetimo također, on je dospio u fokus medija kada je objavljena fotografija kako se – zajedno s Ivanom Šimićem iz tvrtke Energovizija i direktoricom OIEH-a Majom Pokrovac – u zagrebačkom klubu Mint zabavlja u društvu s državnim tajnikom za energetiku Ministarstva gospodarstva Ivom Milatićem i načelnicom sektora za energetiku Sanjom Ivelj. Taj dvojac je, naravno, bitan za mnoge investitore jer sudjeluje u povjerenstvima koja odlučuju o potrebnim odobrenjima i rješenjima za energetske projekte, pa je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa o tom druženju otvorilo predmet.

Prve je vjetroelektrane obitelj Ćurković počela graditi u Zadarskoj županiji, u selima u okolici Gračaca, a potom kod Benkovca te u Splitsko-dalmatinskoj županiji kod Trilja. Radili su to preko mreže posebno osnovanih tvrtki, pa je rezultate biznisa prilično teško jednostavno prikazati, a u nekima imaju i partnere. Primjerice, u elektroničkom Registru obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača s obitelji se može povezati devet tvrtki vezano za vjetroelektrane, a za projekte sunčanih elektrana još i više, budući da se njihov poslovni interes sada okreće i prema solarnim parkovima.   

Montaža vjetroturbina, Foto: Encro

Ključne tvrtke i prihodi

Nekoliko se tvrtki ipak izdvaja kao ključne; mi smo izdvojili njih šest koje su u 2022. godini ukupno imale više od 76 milijuna eura prihoda (podaci za prošlu godinu nisu još objavljeni). U pitanju je tvrtka Poštak koja je prema podacima s Finina servisa Infobiz u 2022. godini imala prihodo d 26,6 milijuna eura (dobit od 4,75 milijuna eura), potom tvrtka Eko koja je imala prihod od 20,59 milijuna eura (dobit od 12 milijuna eura), tvrtka Oštra stina s prihodom od 17,8 milijuna eura (dobit od 2,8 milijuna eura), Velika Popina s prihodom od 4,7 milijuna eura (dobit 2,46 milijuna eura), pa tvrtka Encro s prihodom od 2,95 milijuna eura (dobit 64 tisuće eura), Eko Zadar Dva s prihodom od 3,99 milijuna eura (dobit 321 tisuća eura).

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je, kao što je poznato, biznis za koji su dobivani dugogodišnji ugovori o državnim poticajima, a i vjetroelktrane koje je gradila obitelj Ćurković bile su uključene u sustav povlaštenih proizvođača. No, kad su 2022. godine cijene električne energije na europskom tržištu podivljale, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, dio proizvođača je izašao iz sustava poticaja i krenuo u daleko isplativiju prodaju električne energije na otvorenom tržištu. Među njima je te godine bilo čak 10 vjetroelektrana, od čega sedam u vlasništvu tvrtki povezanih s obitelji Ćurković ukupnog kapaciteta 139 megavata, prema službenim podacima HROTE-a s kraja 2022. godine.

Zov tržišta – raskinuli ugovore s HROTE-om

Ugovore s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) raskinuli su Ćurkovići tog ljeta za vjetroelektrane ZD2 i ZD3 (ugovori su im inače trajali do siječnja i veljače 2024. godine), potom za VE ZD4 (ugovor je trajao do kolovoza 2025. godine),  VE ZD6 1. faza (ugovor je isticao u prosincu 2022. godine), VE Proširenje ZD6  dio snage od 45 megavata (ugovor je inače vrijedio do listopada 2031. godine), te VE ST1-1 i ST1-2 (ugovori su bili sklopljeni s rokom važenja do ljeta 2025. godine).   

Ono što je poznato jest da je za tri vjetroelektrane s tog popisa sa zadarskog područja, ukupne snage 45 megavata, u kolovozu bio sklopljen ugovor o otkupu električne enrgije s društvom Danske Commodities. Objavila je to, naime, tvrtka Professio energia koja je 50-postotni  suvlasnik tvrtki Eko i Velika Popina, a one drže VE  ZD6, koja je puštena u pogon 2010. godine u blizini sela Velika Popina snage 9 megavata, te VE ZD2 i ZD3 koje su puštene u pogon 2012. godine kod Benkovca ukupne snage 36 megavata.

Novi projekti s Adrisom i EBRD-om

Što se novih projekata tiče, ističe se onaj s velikom rovinjskom kompanijom. Naime, prije koji mjesec je Encro dogovorio suradnju s Adris grupom za šest projekata obnovljivih izvora energije ukupnog instaliranog kapaciteta 141,8 megavata, što podrazumijeva gradnju pet sunčanih elektrana i jednu vjetroelektranu, a trebale bi početi s proizvodnjom električne energije krajem ove odnosno početkom 2025. godine.  Adris time, kako su objavili, širi svoj proizvodni portfelj koji je sada usmjeren na turizam, osiguranje i hranu, a investicije će se provesti kroz četiri projektne kompanije u kojima će Adris grupa imati 50 posto udjela. Kako je pisao Bloomberg Adria, za vjetroelektranu od 56 megavata kod Sinja (VE Visoka)  već je naručeno osam turbina od Nordex Group i bit će isporučene ujesen.

Da je obiteljski biznis u zamahu govori još jedna vijest – Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je u studenome prošle godine objavila da će zajmom od 10,6 milijuna eura poduprijeti tri projektne kompanije iza kojih stoji Encro grupa, a opisali su je u priopćenju kao vodećeg developera obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Radi se o tri projekta solarnih elektrana ukupne snage 30 megavata čija je proizvodnja namijenjena veleprodajnom tržištu te neće biti u sustavu potpora. „Demonstrirat će alternativu za razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj temeljenu na tržištu“, stoji u priopćenju. Kako je, rečeno, to je ujedno prvi EBRD-ov projekt vezan za solarne elektrane u Hrvatskoj, a financira se iz programa InvestEU namijenjenog održivim energetskim projektima.

Lokacije sunčanih elektrana na Braču i kod Benkovca, projekt Solis, Foto: Encro

Za ta tri projekta, navodi EBRD, već su ishođene sve potrebne dozvole i odobrenja. Na internetskoj stranici Encroa stoji, kao njihov plan za sunačne elektrane, samo projekt Solis s tri sunčane elektrane – dvije na Braču i jedne kod Benkovca, svaka od 10 megavata (SE Pelegrin I. Faza, SE Gornji Humac i SE Gradić).