Energetski stručnjak: Damir Habijan treba srediti HERA-u i otkočiti investicije u velike projekte
Pitali smo Julija Domca, ravnatelja Regionalne energetske agencije svjeverozapadne Hrvatske i savjetnika Predsjednika RH o energetici i klimi koji su važni zadaci u energetici za ministra gospodarstva. Investitori u obnovljive izvore energije imaju, naime, priličnih poteškoća, kako nam potvrđuje i direktor kompanije RP Global u Hrvatskoj Bojan Reščec
Nakon što mu je 21. prosinca državni tajnik Hrvoje Bujanović predao zapisnik o primopredaji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te mu zaželio dobrodošlicu i puno uspjeha, što bi najnoviji ministar u hrvatskoj Vladi, Damir Habijan, zapravo trebao raditi, pogotovo u važnom i kompleksnom sektoru energetike? Ne znamo jesu li ga o tome na stolu dočekale natuknice prethodnika, ali ako želi svoj – zbog predstojećih parlamentarnih izbora u 2024. godini neminovno kratki mandat – doista odraditi, a ne samo figurirati, postoji podulja lista zbog koje bi trebao zasukati rukave.
Naravno, morat će se baviti HEP-om – čije je poslovanje u fokusu nakon niza financijski teških energetskih paketa Vlade, kao i afere ‘plin za cent’ i smjene Frane Barbarića te predstojećeg izbora novog predsjednika Uprave – jer je kao ministar po definiciji predsjednik Skupštine HEP-a, ali jasno je da tu neće glavnu riječ voditi on nego, zapravo, premijer Andrej Plenković. Ono gdje bi se trebao iskazati su neka vrlo konkretna pitanja važna za investitore, pogotovo u obnovljive izvore energije, a vezana su za funkcioniranje cijelog sustava i procedura.
O tome što očekuje od novog ministra – odnosno što je u energetskom sektoru nužno poduzeti – pitali smo energetskog stručnjaka Julija Domca, ravnatelja uspješne Regionalne energetske agencije svjeverozapadne Hrvatske (REGEA), a ujedno i posebnog savjetnika Predsjednika RH o energetici i klimi.
Disfunkcionalnost energetskog regulatora
Na prvom je mjestu naveo da treba dovesti u red Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA) koja je nedavno dobila nepovoljno mišljenje Državnog ureda za reviziju zbog neobavljanja poslova vezanih za nadzor tržišta energije, što je „samo zadnji u nizu pokazatelja disfunkcionalnosti energetskog regulatora“, ocjenjuje. Treba imenovati predsjednika Upravnog vijeća (sada HERA ima zamjenika predsjednika Željka Vrbana) i kompletirati Upravno vijeće, osigurati neovisnost djelovanja po načelu trodiobe vlasti te „stručno i kadrovski ekipirati Agenciju da bude dorasla odgovornosti zadaća koje mora poduzimati“.
Drugi zadatak se tiče Hrvatskog operatera prijenosnog sustava (HOPS), čiji je predsjednik Uprave Igor Ivanković. Domac, naime, naglašava da je mrežna infrastruktura jedan od ključeva uspješne zelene tranzicije, a HOPS-u treba financijska, regulatorna i legislativna podrška kako bi mogao graditi mrežnu infrastrukturu usporedo s napretkom zelene tranzicije.
Pitanje je što bi tu točno u kratkome roku mogao učiniti Habijan i koliko je upućen, ali možda može inicirati neke procese.
Domac, primjerice, smatra da treba potpuno razdvojiti HOPS i HEP (vlasnik HOPS-a) „jer smo trenutno u pat poziciji, i potrebno je naći rješenje za bržu gradnju mreže, ali i implementaciju drugih ‘pametnih’ tehnoloških rješenja“. Također, treba potpuno otvoriti energetsko tržište, kaže, budući da operator prijenosnog sustava i operator distributivnog sustava (HEP ODS) trebaju biti „otvoreni svim proizvođačima energije, transparentno i bez diskriminacije“.
Revidirati subvencije cijena električne energije
Na listi zadataka je i revidiranje politike subvencioniranja cijena električne energije bez kriterija (sadašnji Vladin energetski paket mjera vrijedi, podsjetimo, do kraja ožujka 2024. godine) i da se otkoče investicije u velike projekte. Na terenu je, podsjeća, niz problema zbog nedostajućih podzakonskih akata i dugotrajnih procedura za obnovljive izvore energije koje uključuju i državnu i županijsku razinu.
Bi li bilo toliko nevjerojatno da me ministar nazove (ili bilo kojeg ozbiljnog investitora u Hrvatskoj) i pita postoji li neki razlog zašto zadnjih sedam godina ne gradimo, ima li nekih problema i može li ministarstvo kako pomoći da se to riješi?
Bojan Reščec, RP Global
Bojan Reščec, član Zajednice za Obnovljive izvore energije HGK i hrvatski direktor austrijskog developera RP Global, s kojim smo također razgovarali, ukazuje, primjerice, da „niti jedan investitor u Hrvatskoj ne može znati koliki će mu biti povrat sve dok ne doznamo odluku o visini naknade za priključenje koju treba donijeti HERA, a koju čekamo više od godine dana“. On također upozorava na općenito dugotrajne procedure te naglašava da ako se projekt solarne elektrane razvija pet godina, to u konačnici utječe i na cijenu električne energije. „U tijeku su nastojanja EU-a da se ubrzaju i pojednostave procedure za projekte obnovljivih izvora energije. To bi svaki ministar morao znati i imati plan kako to omogućiti“, kaže Reščec. Ako pak nema, „bi li bilo toliko nevjerojatno da mene ministar nazove (ili bilo kojeg ozbiljnog investitora u Hrvatskoj) i pita postoji li neki razlog zašto zadnjih sedam godina ne gradimo, ima li nekih problema i može li ministarstvo kako pomoći da se to riješi?“, pita se.
Domac se pak u odgovoru za FORBES Hrvatska osvrnuo i na neke fundamentalnije zadatke u energetskom sektoru.
Zadaci u HEP-u i Ini
Navodi tako da HEP treba reformirati i financijski stabilizirati kako bi povećao ulaganja u proizvodne objekte te postao nositelj investicija vezanih za stabilnost sustava, odnosno infrastrukture potrebne za skladištenje energije (primjerice, reverzibilne hidroelektrane i baterije) te prihvat novih elektrana na obnovljive izvore energije te glavni pokretač građanske energije. On također smatra da u Hrvatskoj treba pokrenuti masovnu solarizaciju krovova i propisati obvezno postavljanje sunčane elektrane na krovove zgrada u javnom vlasništvu kao i na krovove novih zgrada bez obzira na tip investicije, privatnu ili javnu.
Hrvatska bi trebala, poručuje Domac, energetsko tržište otvoriti građanima, a model energetskih zajednica učiniti funkcionalnim, što znači „pojednostavniti i ubrzati procedure, suštinski promijeniti pristup i građane učiniti poželjnim sudionicima na energetskom tržištu te omogućiti da ostvaruju prihod iz energetske djelatnosti bez suvišnih prepreka i kočnica“. Također, ukazuje, trenutna situacija na energetskom tržištu izrazito je nepovoljna za tvrtke iz sektora toplinarstva koje su ključne za brzu i učinkovitu dekarbonizaciju gradova, a „cijeli je sektor dugi niz godina neopravdano zanemarivan u odnosu na ostatak energetike“. Naglašava da tu treba „konačno završiti štetnu priču favoriziranja plinskog lobija na štetu nacionalnih interesa“.
Na koncu, u velike zadatke uvrštava i Inu. Po njemu, treba „preuzeti i izgraditi novu Inu koja će uz postupno napuštanje ugljikovodika kroz iduće desetljeće, fokus na početku imati na rafinerijskom biznisu za domaće tržište, korištenju domaćeg plina i razvoju velikih nacionalnih projekata obnovljivih izvora i vodika“. Ipak, posve je jasno da tako složen zadatak nije u mandatu ministra koji „premošćuje“ vrijeme do parlamentarnih izbora.
