Američki predsjednički izbori: Evo zašto bi ankete (ponovno) mogle pogriješiti
Vjerna, ali generalno manje aktivna glasačka baza republikanskog kandidata i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa posljednjih je godina zakomplicirala provođenje predizbornih anketa u SAD-u. Amerikanci će izići na izbore za samo osam dana, a jasnih trendova još uvijek nema, zbog čega stručnjaci analiziraju teorije o tome zašto bi ove godine predizborne ankete mogle biti točne – ili netočne.
Sve relevantne ankete za ovogodišnje predsjendičke izbore u Americi pokazuju kako su kandidati izjednačeni, ali stručnjaci kažu kako je pitanje preciznosti iznimno komplicirano.
Prije četiri godine, ankete su se pokazale “najnepreciznijima u posljendjih 40 godina”. Neobjašnjivo, predvidjele su pobjedu predsjednika Joea Bidena za preko tri postotna boda više u odnosu na krajnje rezultate. Neki su vjerovali da je pandemija prouzročila manju angažiranost glasača i da ankete nisu uspjele zabilježiti rast podrške Trumpu, izvijestio je Wall Street Journal pozivajući se na panel stručnjaka za ispitivanje javnog mnijenja.
Godine 2016. projekcije su govorile kako će demokratska kandidatkinja Hillary Clinton bez problema osvojiti ključne države Michigan, Pennsylvaniju i Wisconsin, ali u sve tri države pobjedu je na kraju odnio Trump.
S druge strane, izbori za Kongres 2018. i 2022. godine donijeli su relativno precizne ankete, dodatno komplicirajući analizu faktora.
Sada su se strahovi oko ispitivanja javnog mnijenja ponovno vratili: utrka je potpuno izjednačena, a obje strane boje se da bi netočne ankete, “čak i maleni sustavni odmaci” mogli iskriviti rezultate na nepredvidive načine, piše istraživač Nate Silver za New York Times.
Silver kaže kako ankete pokazuju da je “iznenađenje” jednako vjerojatno za obje strane.
Koji elementi mogu utjecati na ankete?
Pristranost izazvana posljednjim razvojima situacije znači kako ljudi vjeruju da bi osoba koja je pobijedila prošli put mogla pobijediti opet. Glasači bi mogli vjerovati da će Trump postati sljedeći predsjednik jer je pobijedio 2016. godine. Pristranost izazvana neodgovaranjem na ankete u obzir uzima one skupine koje nisu zainteresirane za to da ih se anketira. U prošlosti su Trumpovi pristaše manje odgovarali na ankete, što sugerira da ih ispitivanja javnog mnijenja na kraju podcjenjuju. Ipak, ove godine demokrati se pitaju jesu li ankete na sličan način podcijenile demografske skupine koje glasaju za njih, između ostalog crnce i mlade glasače.
Ispitivači nekim podacima daju veću težinu
Davanje većeg naglasak nekim podacima, poput roda ili dobi ispitanika, može utjecati na rezultate. Tijekom izbora za Kongres 2018. godine, ispitivači su veći naglasak stavili na obrazovanje kako bi umanjili nepreciznosti iz predsjedničkih izbora 2016. godine, gdje ankete nisu točno analizirale glasove slabije obrazovanih glasača, piše New York Times. Nakon 2020. godine ispitivači su sve više počeli u ibzir uzimati i “prisjećanje o glasanju”, odnosno odgovore ispitanika na pitanja o tome za koga su glasali ranije. Neki stručnjaci brinu se da ova metoda ima svoje mane. Ispitanici se možda ne sjećaju za koga su točno glasali, a neki bi mogli i lagati, odnosno odgovoriti da su glasali za kandidata koji je pobijedio. Bez obzira na to, dvije od tri ankete primijenile su ovog rujna upravo tu metodu.
Što je “teorija o sramežljivom glasaču”?
Ova teorija sugerira kako pristaše Trumpa ne govore uvijek istinu o tome kako planiraju glasati, vjerojatno zato jer ne žele priznati da podržavaju Trumpa. To znači da bi ankete mogle podcijeniti Trumpovu popularnost na ovogodišnjim izborima. Neki kažu kako upravo ova teorija objašnjava nepreciznosti iz 2016. i 2020. godine. Ipak, Silver kaže kako ovako nešto možda neće utjecati na ankete ove godine. Mnogi glasači Donalda Trumpa vrlo javno podržavaju kontroverznog bivšeg predsjednika i nemaju problema to priznati.
Što je “Bradleyev efekt”?
Ovaj efekt mogao bi za Trumpa biti odlična vijest. Teorija je ime dobila po gradonačelniku Los Angelesa Tomu Bradleyu, demokratu koji je bio crnac, a koji je izgubio utrku za guvernera 1982. godine. Bradleyev efekt kaže kako neki bijeli glasači koji za sebe kažu kako “nisu odlučili” za koga će glasati ponekad jednostavno ne žele priznati da neće glasati za crnca. Kampanja predsjednika Baracka Obame kritizirala je to uvjerenje i do određene mjere ga i pobila: Obama je pobijedio u dva navrata, oba puta uvjerljivo.
Ipak, neki misle da bi se ova teorija mogla primijeniti 2024. godine jer je na čelu demokratske stranke Kamala Harris, crnkinja, ali i žena. Sličan efekt bio je na snazi i 2016. godine kada su neodlučni glasači na kraju odlučili da neće glasati za Clinton.
“Unificirana teorija”
Unificirana teorija objašnjava, temeljem preferenci Trumpovih glasača da ignoriraju ankete, zašto su ankete za predsjedničke izbore u SAD-u manje precizne od anketa za izbore za Kongres. Ova teorija kaže kako su ankete bile preciznije 2018. i 2022. godine jer su aktivniji glasači – oni koji će vjerojatnije odgovarati na ankete – tih godina izašli na izbore. S druge strane, veliki broj potencijalno pasivnih glasača izlazi samo na predsjedničke izbore. To znači da bi se 2024. godine mogla ponoviti ista priča kao i 2016. i 2020. godine kada je riječ o Trumpovim glasačima.
Teorija kolaža?
Teorija kolaža kaže kako greške u anketama iz 2016. i 2020. nisu povezane ni na koji način, kao i da nemaju veze s anketama za izbore za Kongres. Svi ti izbori odvijali su se u jedinstvenim okolnostima koje su dovele do grešaka u anketama. Ankete u kojima je previše ispitanika imalo fakultetsko obrazovanje odvukle su ispitivanja na stranu Hillary Clinton 2016., dok je pandemija ostavila svoj utjecaj na ankete i odluke 2020. godine.
Autor originalog članka: Stephen Pastis, Forbes
Link: Here’s How The Presidential Polls Might Be Wrong
(Prevela: Nataša Belančić)
