Izgleda da će Kninu i Erveniku komunalnu naknadu za VE Krš-Pađene plaćati – država. A tko je kriv za to?
Grad Knin i općina Ervenik su tvrtku C.E.M.P. koja je u vlasništvu Milenka Bašića tužili zbog neplaćanja naknade za korištenje prostora VE Krš-Pađene, ali imaju i problem s komunalnom naknadom. Naime, u Ugovoru o pravu služnosti iz 2019. godine, koji potpisuje tadašnja ministrica Marija Vučković, nema odredbe o tome da investitor preuzima obvezu plaćanja komunalne naknade. Lokalni čelnici, Predrag Burza i Marijo Ćaćić, pripremaju rješenja za naplatu od države koja je vlasnik zemljišta
Golema vjetroelektrana smještena na području Knina i Ervenika, VE Krš-Pađene snage 142 megavata, ni pet godina od početka proizvodnje električne energije nije počela plaćati naknadu za korištenje prostora, a niti komunalnu naknadu i doprinos, što je prihod jedinica lokalne samouprave.
„Ništa, nula“, odgovara načelnik općine Ervenik Predrag Burza na pitanje FORBES Hrvatska o tome koliko su do sada primili na ime raznih naknada od vlasnika te vjetroelektrane, tvrtke C.E.M.P. u vlasništvu Milenka Bašića.
Apsurd do apsurda
Slučaj već doista postaje apsurdan. Za općinu Ervenik, gdje se nalazi 36 od 48 vjetroturbina VE Krš-Pađene, dug za naknadu za korištenje prostora će do kraja godine iznositi 2 milijuna eura, a na to treba dodati i kamate te sudske troškove, pa načelnik općine računa da bi se mogao ukupno kretati oko 4 milijuna eura. Gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić kaže da je kod njih u pitanju dug koji će do kraja godine biti ukupno milijun eura.
Grad Knin i općina Ervenik su, naime, prije dvije godine tvrtku C.E.M.P. tužili zbog neplaćanja naknade za korištenje prostora, i angažirali vještaka, a očekuju da će Trgovački sud u Zagrebu uskoro donijeti prvostupanjsku presudu.
Što se pak tiče komunalne naknade i doprinosa, moguće je da će ih tim dvjema lokalnim jedinicama na kraju morati plaćati država kao vlasnik zemljišta, a ne investitor koji proizvodi električnu energiju i od njene prodaje solidno zarađuje. Kako za FORBES Hrvatska kažu Burza i Ćaćić, u Ugovoru o pravu služnosti iz prosinca 2019. godine ta obveza plaćanja komunalne naknade nije prebačena na investitora iako je trebala biti.
Ugovor o pravu služnosti je s C.E.M.P- om potpisalo Ministarstvo poljoprivrede, a općina Ervenik i grad Knin su ga prvi put dobili na uvid tek ovoga ljeta.
Zašto komunalna naknada nije obveza investitora?
„Inače se obveza plaćanja komunalne naknade i doprinosa po ‘špranci’ u takvim ugovorima prebacuje na investitora, ali za VE Krš-Pađene te stavke u ugovoru, koji je potpisala tadašnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković, nema, nestala je. Kako i zašto, ne znamo“, kaže nam Ćaćić. Obojica lokalnih čelnika kažu i da su im ranije iz Ministarstva poljoprivrede u službenom odgovoru koji je potpisao državni tajnik Mladen Pavić bili naveli da je plaćanje komunalne naknade obveza investitora.
U Erveniku bi se moglo raditi o mjesečnoj obvezi koja ide do čak 270 tisuća eura, a kod Knina o daleko manjoj jer je, s jedne strane, manje područje pod vjetroturbinama i, s druge, primjenjuju niži koeficijent za naplatu komunalne naknade od Ervenika.
O tome da vlasnik VE Krš-Pađene ustrajno ne plaća ništa lokalnim jedinicama samouprave je HTV objavio prilog u nedjelju, a iz tvrtke C.E.M.P. su tada poručili da ne plaćaju naknadu za korištenje prostora jer „obveza nije utvrđena dok se jedinice lokalne samouprave ne dogovore oko točnog postotka raspodjele, ili dok to umjesto njih ne odredi sud“. Što se komunalne naknade i doprinosa tiče, i oni su odgovorili da bi komunalnu naknadu i doprinos trebao, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, „plaćati vlasnik zemljišta, a to je Republika Hrvatska.”
Inače se obveza plaćanja komunalne naknade i doprinosa po ‘špranci’ u takvim ugovorima prebacuje na investitora, ali za VE Krš-Pađene te stavke u ugovoru, koji je potpisala tadašnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković, nema, nestala je. Kako i zašto, ne znamo.
Marijo Ćaćić, gradonačelnik Knina
Ispada, dakle, da zapletima u poslovnoj priči oko VE Krš-Pađene – koja je u medijima najčešće spominjana zbog sumnje u kaznena djela Josipe Pleslić ex Rimac te njeno „lobiranje“ za Bašićev projekt – nema kraja. Hoće li doista komunalnu naknadu na kraju umjesto C.E.M.P.-a plaćati država, vidjet ćemo; i općina Ervenik i grad Knin pripremaju rješnja za naplatu od RH.
Što se tiče naknade za korištenje prostora, načelnik općine Ervenik navodi da su C.E.M.P. davno pozvali da plaća svoje obveze, ali tvrtka to jednostavno izbjegava.
Angažirali vještaka
„Gruba je laž da nije poznat omjer za naknadu za korištenje prostora između Ervenika i Knina. Omjer je 75 posto za Ervenik i 25 posto za Knin“, kaže Burza. Ćaćić to potvrđuje i dodaje da investitor taj omjer može jednostavno izračunati iz glavnog projekta, a „oni su najprije tražili da im mi izdamo račun, što ne smijemo, a potom da potpišemo ugovor iako je iznos naknade određen Vladinom odlukom“.
„Vještak kojeg smo angažirali je sada izračunao da nama pripada 26,3 posto naknade, a ostalo Erveniku“, kaže, ali čini se da ni to vlasniku vjetroelektrane nije po volji. „Žalili su se na vještaka“, kaže nam Ćaćić, „čine sve da to opstruiraju“. S naplatom (i dijeljenjem s drugim lokalnim jedinicama) naknade za korištenje prostora nisu imali problema kad je u pitanju VE Ljubač u vlasništvu Petrola, a ni s HEP-ovom HE Golubić.
To se inače plaća prema Odluci o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije, koju je Vlada donijela još 2013. godine, a iznos je 0,01 kuna po kilovatsatu, odnosno jedna lipa (iznos još uvijek nije prebačen u euro, ali Odluka je važeća i drugi investitori u skladu s njom plaćaju naknadu jedinicama lokalne samouprave). Prema projektu, godišnja proizvodnja električne energije VE Krš-Pađene je oko 480 gigavatsati, a podatak o tome koliko točno proizvede električne energije su lokalni čelnici dobili od HROTE-a.
C.E.M.P. lani imao prihod od 49 milijuna eura
Istodobno, C.E.M.P. jako dobro posluje. U prošloj je godini tvrtak imala rast prihoda od 13 posto, na 49 milijuna eura, uz rast dobit od 21 posto, na 14 milijuna eura. S probnim je radom VE Krš-Pađene (izgrađena na području ekološke mreže Natura 2000) krenula 2019. godine, a tada je C.E.M.P. imao prihod od 528 tisuća eura. No već u 2020. godini je prihod dosegao 31 milijun eura, u 2021. godini 46 milijuna eura, a u 2022. godini 43 milijuna eura. Prema projektu, predviđena godišnja proizvodnja električne energije je oko 480 gigavatsati.
Gradonačelnik Knina inače kaže da su odlučili, nakon svih peripetija, da više neće dozvoliti gradnju vjetroparkova na svom području. „Iznos koji nam duguje C.E.M.P. je osmina našeg izvornog gradskog proračuna, a to nije malo. S druge strane, zauzimaju površinu od pet četvornih kilometara na području našeg grada, a mi tom području nemamo pristup i nemamo ništa od njega, ne možemo tu izgraditi cestu koja bi nam trebala niti provući kabel“, kaže Ćaćić. Ukupno je, dodaje, VE Krš-Pađene zauzela 21 četvorni kilometar prostora.
