Kako bi Trump mogao zeznuti deal za spašavanje klime u trenutku kad ulaganja treba povećati

Donald Trump je u predizbornoj kampanji najavio da će opet povući SAD iz međunarodne suradnje za očuvanje klime i baciti se na maksimiziranje ionako rekordne proizvodnje fosilnih goriva. Postavlja se pitanje kakav će to imati efekt na druge zemlje. Izvještaj UN-a govori da napore za smanjenje globalnog zagrijavanja treba povećati, dok iz Međunarodne energetske agencije poručuju da tempo imvesticija u čistu energiju raste i impresivan je, ali – nije dovoljan

Američki izaslanik za klimu John Podesta poručio je na svjetskoj klimatskoj konferenciji koja se upravo održava u Azerbajdžanu da zadrže vjeru u obećanje SAD-a da će se boriti protiv globalnog zatopljavanja, napominjući da Donald Trump, kad se vrati u Bijelu kuću, može usporiti, no ne i  zaustaviti prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore, kako prenosi Reuters.

Pitanje je da li je to tek nada.

Trump je u predizbornoj kampanji najavio da će opet, kao što je učinio 2017. godine,  povući SAD iz međunarodne suradnje za očuvanje klime i baciti se na maksimiziranje ionako rekordne proizvodnje fosilnih goriva. Za njega, neovisno o znanstvenim dokazima, klimatske su promjene  “velika prevara”.

Aktualni američki predsjednik Joe Biden je 2021. godine vratio SAD u globalni sporazum o klimi   te najavio da će prepoloviti svoje emisije stakleničkih plinova do 2030. godine u odnosu na razinu iz 2005. godine. Politico piše da ugljično zagađenje u SAD-u pada, ali ne dovoljno da bi se ispunilo to što je Biden obećao.   

Ulaganja u čistu energiju sada nadmašila ona u fosilna

Kad Trump preuzme Bijelu kuću u siječnju, on može od UN-a zatražiti povlačenje SAD-a iz globalnog sporazuma o klimi, a prema uvjetima tog sporazuma, to bi stupilo na snagu za godinu dana. Za to vrijeme, piše Politico prenoseći analitičare, Trumpova administracija može ignorirati obveze koje je preuzeo Biden i odbiti donijeti nove planove za smanjenje veće količine ugljičnog zagađenja.       

Kako bilo, Podesta ipak smatra da će važan zakon koji je Biden donio (IRA,  the Inflation Reduction Act) osiguravati milijarde dolara potpora za čistu energiju i nastaviti poticati investicije u solare, vjetar i druge čiste tehnologije. “Ne mislim da je to nije moguće preokrenuti. Može li biti usporeno? Možda. Ali smjer je jasan”, rekao je.    

Prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), u SAD-u su investicije u čistu energiju povećane u ovoj godini na više od 300 milijardi dolara, što je daleko više od iznosa koji se investira u fosilna goriva. Europska unija ulaže sada 370 milijardi dolara na čistu energiju, dok bi Kina trebala za to potrošiti gotovo 680 milijardi dolara u 2024. godini, „podržana svojim velikim domaćim tržištem i brzim rastom u takozvane ‘tri nove’ industrije: solarne ćelije, proizvodnja litijevih baterija i proizvodnja električnih vozila“.

Najveći proizvođač nafte i plina je – SAD Sjedinjene Države su najveći svjetski proizvođač nafte i plina. Kako navodi IEA, tamo se nalazi i oko 40 posto vala novih izvoznih kapaciteta LNG-a koji bi trebali izaći na tržište u drugoj polovici ovog desetljeća.

Kako, dakle, stvari trenutno stoje na globalnoj sceni vezano za investicije u čistu energiju? Pozitivni efekti su vidljivi: ta ulaganja rastu od 2020. godine i sada su nadmašila ukupna ulaganja u naftu, plin i ugljen. Prema podacima IEA-e, globalne investicije u energiju su ove godine premašile tri bilijuna dolara (tri tisuće milijardi dolara), a dva bilijuna dolara je u  čistim  tehnologijama i infrastrukturi. 

Ako se Amerikanci povuku, što će Kina, Indija, EU?

No, taj trend mora biti pojačan, ne usporen, što bi se moglo dogoditi ukoliko Trump ostvari prijetnje iz kampanje, a time i potencijalno utječe na zelene planove drugih zemalja. Novi bi planovi trebali biti izrađeni do polovice veljače iduće godine, podsjeća Politico, a ako najveće svjetsko gospodarstvo neće sudjelovati, „to može poslati signal oponentima strogih klimatskih akcija u Kini, Indiji i Europi da poduzimaju manje“. 

UN-ov globalni izvještaj o emisijama za 2024. godinu navodi da su potrebne dramatično veće ambicije i akcije ili cilj od ograničavanja zagrijavanja planete za 1,5 stupanj  Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba neće biti izvediv, odnosno svijet će ići prema povećanju temeperature od 2,6-3,1 stupanj Celzijusa do kraja ovog stoljeća, što će imati težak utjecaj na ljude, planetu i ekonomiju.  

„Sadašnji momentum oko obnovljive energije je impresivan, a ako se taj trend ulaganja nastavi, time bi se pokrilo otprilike dvije trećine ukupnih investicija koje su potrebne da se do 2030. godine utrostruče obnovljivi kapaciteti. No, godišnje je potrebno ulagati dodatnih 500 milijardi dolara kako bi se ispunio IEA scenarij o nula emisija do 2050. godine i popunio se postojeći jaz“, piše IEA.