Kako odrediti cijenu rada premijera i ministara? Možda pogledati kako je kod susjeda u Sloveniji

Premijer Andrej Plenković kaže da za dizanje plaća ministrima “postoje modeli“, ali da to još nije zrelo za iznošenje u javnosti. On sada prima 3262 eura neto (4646 eura bruto), neslužbeno se šuška o povišici od 40 posto. Njegov kolega u Sloveniji prima 3874 eura neto, što je 19 posto više. Neki su mu iskusni ljudi još za prvog mandata sugerirali da odmah digne ministarske plaće, a svoju postavi na 10 tisuća eura, ali to je tada ocijenio nerealnim

Kako se čini, nastupilo je vrijeme kada vladajućima više nije nikakav PR problem da se na dnevnom redu Vlade pojavi odluka o povećanju plaće premijera Andreja Plenkovića i ministara, a čini se da i u oporbi smatraju da su državni dužnosnici potplaćeni.

Oko tog pitanja, dakle, vlada konsenzus, ali koliko bi bilo primjereno povećanje, to je nepoznanica i postoje razne ideje. Barata se podatkom da se državnim dužnosnicima osnovica nije mijenjala od 2014. godine, pa bi sada mogla rasti, ali plaća im može ići na gore i bez dizanja osnovice – povećanjem koeficijenata.

Što nije normalno

Premijer je već izjavio da “nije normalno da, primjerice, ministri imaju tek dvadesetu ili tridesetu plaću po visini u svom ministarstvu”, a njemu su čak neki stručnjaci još u prvome mandatu rekli da bi trebao imati barem 10.000 eura. “Dakle, 2016. bilo je ljudi s iskustvom upravljanja koji su nam sugerirali da odmah prvi dan povećamo plaće ministrima tako da premijerova bude 10.000 eura. Mi smo rekli da to tad nije realno niti je normalno”, izajavio je u razgovoru s novinarima prilikom obilska gradilišta u Zagrebu u srijedu.

Tako bahati skok je i danas teško zamisliv – makar je prosječna neto plaća u javnoj upravi i obrani značajno rasla, 33 posto u godinu dana, i dosegla skoro 1700 eura, prema podacima DZS-a za ožujak – jer bi značio tri puta veću premijersku plaću od aktualne. Plenković, naime, sada ima 3262 eura neto plaću (bruto 4646 eura), a potpredsjednici Vlade i ministri kreću se u rasponu od oko 2350 do 3169 eura neto, prema posljednjim podacima iz imovinskih kartica tih dužnosnika u prošloj Vladi. 

Koliko bi trebale iznositi premijerske i ministarske plaće u Hrvatskoj, kako postaviti cijenu za taj rad? Plenković kaže da “postoje modeli“, ali sada još nije zrelo da o tome javno govori, a kad bude  spremno „ići će u javno savjetovanje, pa ćemo predložiti Saboru”.

Plaća slovenskog premijera

Putokaz bi možda mogle biti plaće drugih premijera u zemaljama s približnim standardom, primjerice u Sloveniji. No, ta usporedba kaže da slovenski premijer zarađuje više, ali ne mnogo više. Naime, Robert Golob ima neto plaću od 3874 eura, kako je Forbes pisao prije pola godine i najviša je u regiji. To bi za hrvatskog premijera značilo 19 posto veću plaću. 

Kad bi se u obzir uzimao privatni sektor i najviše funkcije u kompanijama, spomenutih 10.000 eura neto bi možda bilo parametar, ali to je ipak neusporedivo. Realnije bi bilo za gornji dio ljestvice gledati plaće visokopozicioniranih ljudi iz javnog sektora. Tako, recimo, guverner HNB-a Boris Vujčić prima plaću od 7241 eura neto, a predsjednika HBOR-a Hrvoje Čuvalo 5073 eura.

No, s druge strane, podsjetimo da je prosjek neto plaća svih zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u ožujku  iznosio 1326 eura, dok je medijalna neto plaća iznosila 1086 eura (to znači da je polovina zaposlenih imala manje, a druga polovina više od tog iznosa), pa se ni ti iznosi ne mogu baš zanemariti kao orijentir u slaganju modela dužnosničkih plaća. U odnosu na trenutnu prosječnu plaću u Hrvatskoj, premijerska je dva i pol puta veća. Zastupničke plaće kreću se pak, kako je objavljeno u medijima početkom godine, u rasponu od 1800 do 3000 eura neto mjesečno.

Domovinski pokret za značajno povećanje

Nedavno se u Jutarnjem listu pojavila kalkulacija, ponikla iz razgovora sa „sugovornicima iz sustava“, da bi premijerova plaća mogla skočiti na 4500 eura (rast od 38 posto), dok bi za ministre primjerena plaća bila oko 3500 eura. Koliko je to vjerojatni ciljani iznos, teško je reći, ali očito je intencija da ministarske plaće preskoče one glavnih tajnika  u ministarstvima koje su sada u prosjeku 3000 eura, a onda i premijerska mora biti veća od ministarske pa tako stižemo na neki iznos iznad 4000 eura.    

U svakom slučaju, valja podsjetiti da je Mario Radić, jedan od čelnika Domovinskog pokreta čiji ministri sada sjede u Vladi, na samom startu postizbornih pregovora s HDZ-om spominjao da se ministarske plaće trebaju značajno podići, uz opasku da se „za ove plaće ne mogu dobiti kvalitetni ljudi koji bi se ozbiljno prihvatili posla u ministarstvima”, te da rade na prijedlogu izračuna dužnosničkih plaća po kojem bi manje rasle plaće saborskim zastupnicima nego dužnosnicima u vladi. On sam na kraju nije postao ministar, iz DP-a su u Vladu ušli Ante Šušnjar, Josip Dabro i Ivan Šipić, a što je za Radića značajno, to nije otkrio.

Podsjetimo da je i ministar financija Marko Primorac napočetku svoje dužnosničke role, naslijedivši Zdravka Marića 2022. godine, govorio da dužnosničke plaće nisu dovoljne za kvalitetan kadar, ali je na koncu od te teme odustao te je nastavio s ministarskom funkcijom i u novoj vladi. Prema imovinskoj kartici, njegova neto plaća je zasad 2519 eura.