Kako se poznati hrvatski proizvođač dijelova za automobile nosi s krizom u europskoj autoindustriji
Kriza u europskoj autoindustriji utječe i na njihove dobavljače, poput solinskog AD Plastika. Marinko Došen, čelni čovjek AD Plastika, za FORBES Hrvatska kaže da su našli model za povećanje prihoda
Europska automobilska industrija, jedan od ključnih sektora europskog gospodarstva, koji zapošljava više od 10 milijuna ljudi i kreira oko oko 7 posto BDP-a suočava se s ozbiljnim problemima, ili – kako manageri to vole reći – izazovima koji prijete njenom opstanku.
Prvi udarac europskoj autoindustriji zadala je pandemija COVID-19 koja je poremetila lance opskrbe i dijelom zaustavila proizvodnju automobila. U 2020. godini, Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) zabilježilo je pad prodaje od 24 posto, što je predstavljalo najnižu razinu prodaje od 1993. godine. Sukob u Ukrajini i povećanje cijena energenata dodatno su pogoršali situaciju i negativno utjecali na troškove proizvodnje.
Konkurencija iz azije i prelazak na električna vozila teret su za europsku automobilsku industriju
Osim toga europska autoindustrija nije se najbolje snašla pod pritiscima na prijelaz na električna vozila, kako bi se postigli ambiciozni klimatski ciljevi Europske unije, a pojavila se i snažna konkurencija s azijskih tržišta, koja je također počela zauzimati dio tržišta.
Takvo stanje utječe i na dobavljače, pa svako malo stižu vijesti o smanjenju kapaciteta proizvođača, odnosno zatvaranja pogona. Proizvođač automobilskih guma Michelin tako je ovog tjedna najavio da će do početka 2026. zatvoriti dva svoja pogona u Francuskoj u kojima radi oko 1200 ljudi. Kao razloge zatvaranja navode pritisak konkurencije iz Azije kao i pad konkurentnosti Europe zbog visokih cijena energenata i inflacije.
I njemački dobavljač za autoindustriju Schaeffler najavio je smanjenje proizvodnje. Oni su, konkretno, u sljedeće dvije godine otpustiti ukupno 4700 ljudi, od čega 2800 na svojim lokacijama u Njemačkoj.
Interesira nas, naravno, kako će u toj krizi proći hrvatske tvrtke koje proizvode dijelove za autoindustriju. Najveća i najstarija je solinski AD Plastik, koji je, kada se analiziraju rezultati u posljednjih pet godina, imao značajan pad prihoda, no u posljednje vrijeme se situacija ipak stabilizirala i brojke sada izgledaju nešto bolje. AD Plastik izvozi na više od 20 tržišta, što im je u ovim okolnostima sasvim sigurno prednost. No, bili su i snažno naslonjeni na rusko tržište, zbog čega je na njihovo poslovanje utjecao rat u Ukrajini.
“Osjećamo krizu, ali prihodi nam rastu”
Marinko Došen, predsjednik uprave AD Plastika, komentirao je za FORBES Hrvatska trenutno stanje u europskoj autoindustriji.
“Posljednjih nekoliko godina automobilska je industrija suočena s nizom izazova, što je dovelo do nepovratnih promjena u poznatim modelima poslovanja. Osim geopolitičkih problema i globalnih promjena, europska autoindustrija suočava se i sa znatno manjom potražnjom za električnim automobilima od predviđene što utječe na planove proizvođača automobila. Naravno da takvi poremećaji utječu i na naše poslovanje, ali unatoč stagnaciji tržišta naši prihodi rastu zahvaljujući početku serijske proizvodnje novih projekata. Naše su narudžbe za sada u skladu s ugovorenim i vjerujemo kako će tako i ostati. Europski proizvođači automobila trebaju iznaći načina da zadrže svoju konkurentnost i tehnološko vodstvo, a mi kao dobavljači u tome trebamo pronaći svoje prilike“, rekao je Došen.
Poslovni prihodi u posljednjih pet godina smanjili su im se za oko 37 posto, sa oko 209 milijuna eura, koliko su ostvarili u pretpandemijskoj 2019. godini, na oko 129 milijuna eura koliko su bili prošle godine. Kada se pogleda struktura prihoda, usprkos tome što posluju na velikom broju tržišta, glavnina prihoda im je i dalje na tržištu EU, u zemljama s poznatim autoindustrijama poput Francuske, Italije ili Rumunjske.
U prva tri kvartala ove godine rast od 15 posto
Ipak, očekuje se da će u narednom razdoblju poslovanje AD Plastika ići uzlaznom putanjom. Prema prezentaciji za investitore iz rujna ove godine očekuju u sljedeće tri godine prosječan rast prihoda od preko 10 posto. Također, prosječne investicije bi trebale iznositi oko 10 milijuna eura godišnje, a i marža operativne dobiti očekuje se na razini od preko 10 posto.
Rezultati za prva tri kvartala ove godine također su pozitivni. U prvih devet mjeseci 2024. godine, poslovni prihodi iznosili su 95 milijuna eura, što je rast od gotovo 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
