Kakve to kompenzacijske mjere Vlada dogovara s poslodavcima zbog dizanja minimalca na 970 eura
Kad od iduće godine minimalna bruto plaća bude 970 eura, to će značiti da minimalac prima čak 250 tisuća radnika, uglavnom u prerađivačkoj industriji. S poslodavcima se vode razgovori o kompenzacijskim mjerama preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a predsjednik HUP-ove Udruge tekstilne i kožne industrije Marijan Batina za FORBES Hrvatska kaže da se takve mjere najavljuju već dvije-tri godine, a tvrtke zatvaraju pogone
Do 970 eura bruto plaće, što bi od početka iduće godine trebao biti iznos minimalne plaće, danas prima oko 250 tisuća radnika. Do 840 eura bruto plaću sada prima oko 95 tisuća radnika, a te se brojke u najvećoj mjeri odnose na zaposlene u prerađivačkoj industriji, to jest u proizvodnji tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda te u zaštitarskoj djelatnosti.
Tako su na upit FORBES Hrvatska odgovorili iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koje, također, zbog najavljenog dizanja minimalne plaće vodi razgovore s predstavnicima poslodavaca o kompenzacijskim mjerama. Naime, ministar Marin Piletić je rekao da će mjerama HZZ-a biti predviđene „kompenzacijske mjere za poslodavce iz niskodohodovnih industrija“, pa bi im se isplaćivala razlika između trenutnog i povećanog minimalca.
Na upit FORBES Hrvatska na koje bi se sektore mjere odnosile i na koliko zaposlenih, kako su zamišljene i iz kojeg bi se izvora financirale, iz Ministarstva odgovaraju da u ovom trenutku “nisu u mogućnosti iznositi detaljnije informacije.”
Kako nam kaže Marijan Batina, član Uprave Boxmark Leather Hrvatska i predsjednik Izvršnog odbora HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije, takve se mjere spominju već dvije do tri godine, ali nisu bile dogovorene, a sada se radi o značajnom povećanju minimalne bruto plaće za 130 eura, onosno 15,5 posto, što će utjecati na niz industrija, ne samo tekstilnu.
“Oko utvrđivanja iznosa minimalne plaće u Hrvatskoj se ne raspravlja vezano za produktivnost, nego se kod nas iznos utvrđuje u skladu s političkim trenutkom”, komentira. Smatra da bi država trebala, paralelno uz dizanje iznosa minimalne plaće, podići i iznos neoporezive osnovice tako da se to izjednači s minimalnom plaćom, ali to ne čini. Podsjetimo, Ministarstvo financija predlaže da se neoporezivi osobni odbitak digne sa sadašnjih 560 eura na 600 eura.
| Bruto minimalac od 970 eura, kako je naveo ministar rada Marin Piletić, iznosi 54 posto prosječne bruto plaće od siječnja do srpnja ove godine te 63 posto medijalne plaće. |
Batina upozorava da se na sjeveru zemlje u tekstilnoj industriji već događaju problemi, zatvaraju se ili smanjuju pogoni, a i starosna struktura zaposlenika, zapravo uglavnom zaposlenica, je nepovoljna. I sam Boxmark Leather sada posluje samo na jednom mjestu, u Trnovcu, gdje ima oko tisuću radnika, a iako je prosječna bruto plaća zaposlenika oko 1400 eura (900-920 eura neto), kako navodi, donji dio platne ljestvice je 20 do 50 eura iznad minimalne plaće. „Grubo smo izračunali da bi nas povećanje minimalne plaće na 970 eura bruto stajalo najmanje 1,5 milijun eura godišnje“, rekao je. Prema njegovim saznanjima, mjere preko HZZ-a bi podrazumijevale tzv. de minimis potpore (državne potpore male vrijednosti, op. ur) za očuvanje radnih mjesta koje mogu iznositi do 300 tisuća eura po poduzetniku u tri godine, što mu se za velike tvrtke poput njegove ne čini dovoljno, ali detalji o modelu i kriterijima mu zasad nisu poznati.
Direktor tekstilne tvrtke Kotka, Josip Pelin, nam je pak poručio da HUP u razgovorima s državom zastupa i njihova stajališta, a sve što su na tu temu imali za predložiti, uputili su u nadležna tijela putem njih.
Predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Nenad Leček smatra da će doći do zatvaranja konfekcija koje “prodaju ruke”, odnosno žive od lohn poslova jer Hrvatska tu više ne može konkurirati, dok ima nade za one koji imaju vlastite brendove. Njegov sindikat nije uključen u razgovore o mogućim kompenzacijskim mjerama, a i on napominje da bi država trebala izjednačiti neporezivi dio plaće i minimalac jer se ovako “povećava osnovica za plaćanje poreza i ide na ruku lokalnoj samoupravi”.
Inače, Hrvatska udruga poslodavaca je u petak objavila kako predlaže da se već sljedeće godine u određivanju minimalne plaće primijeni “transparentna formula koja bi rast vezala uz produktivnost nacionalnog gospodarstva”, a dodaju kako je to naročito važno s obzirom na to da Vlada najavljuje dizanje minimalne plaće na 1200 eura do kraja mandata. Navode i da je najavljeno povećanje minimalne plaće najveće povećanje u EU.
