Kolike će prihode imati država od nafte i plina koje su Kanađani pronašli kod Kutine
Iz Agencije za ugljikovodike za FORBES Hrvatska kažu da je ugovorom s Vermilionom definirano da država ima više od 50 posto prihoda projekta na eksploatacijskom polju kod Kutine gdje se početak proizvodnje očekuje u idućoj godini
Kanadskoj kompaniji Vermilion očito će se isplatiti višegodišnja istraživanja nafte i plina u Hrvatskoj. Nakon što su u srpnju objavili da su započeli s probnom proizvodnjom na plinskim poljima Berak i Cerić u istočnoj Slavoniji, prije nekoliko dana javnost je obaviještena i o prilično velikom nalazištu nafte i plina u blizini Kutine.
Istraživanja na poljima u istočnoj Slavoniji krenula su još 2016. godine, a očekuje se da će ukupna dnevna proizvodnja iznositi između 400 i 500 tisuća kubičnih metara dnevno, što je oko 20 posto trenutne dnevne proizvodnje plina u Hrvatskoj. Što se tiče otkrića nafte i plina na području Kutine, rezerve iznose 4,4 milijuna ekvivalenata barela nafte, čime to polje ulazi u pet najvećih nalazišta u Hrvatskoj.
Kanadski Vermilion ima podružnice u više zemalja Europe
Vermilion je u Hrvatskoj prisutan već gotovo cijelo desetljeće. Radi se o kanadskoj kompaniji osnovanoj 1994. godine. Prošle godine imali su prihode od oko dvije milijarde kanadskih dolara. Osim u Sjevernoj Americi i Australiji prisutni su i u više zemalja zapadne Europe – Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Irskoj. Što se tiče naše regije, srednje Europe, osim u Hrvatskoj, Vermilion ima svoje podružnice u Mađarskoj i Slovačkoj.
Javnost vjerojatno najviše zanima koja je korist od ovih nalazišta za širu zajednicu – državni i lokalne proračune. Naime, naftne kompanije su u prošlosti plaćale samo naknadu u iznosu od 10 posto vrijednosti pronađene nafte i plina, dok su sada ugovori znatno povoljniji. Sada se i eksploatirana nafta i plin dijeli između investitora i RH, dok lokalne jedinice dobivaju naknadu za eksploataciju i naknadu za zauzetost površine.
Država očekuje više od 50 posto prihoda projekta u Kutini
Kada je u pitanju polje kod Kutine, iz Agencije za ugljikovodike odgovorili su za Forbes Hrvatska da je ugovorom definirano da Republici Hrvatskoj kroz 20 godina očekivane eksploatacije pripada više od 50 posto prihoda projekta.
“Valja naglasiti da pri tome s hrvatske strane nema nikakvih troškova ulaganja. Državni prihodi ostvaruju se kroz naplaćene naknade i podjelu proizvodnje definirane Ugovorom te porez na dobit. Naknade obuhvaćaju naknadu za potpisivanje Ugovora, dodatne naknade za ostvarenu eksploataciju ugljikovodika, naknade za administrativne troškove, naknade za površinu istražnog prostora/eksploatacijskog polja i naknade za pridobivene količine ugljikovodika”, stoji u odgovoru Agencije.
Investitor plaća i 10 posto vrijednosti nalazišta
U izvješću Agencije može se pronaći podatak da je Vermilion za polje oko Kutine još prošle godine lokalnim jedinicama platio naknada u vrijednosti više od 100 tisuća eura, i još oko 80 tisuća eura raznih administrativnih troškova.
Kako investitori u istražna polja trebaju platiti i naknadu od 10 posto na vrijednost pronađene nafte i plina, zanimalo nas je plaća li se ta naknada prije same eksploatacije prema procijenjenoj količini ugljikovodika ili prema stvarno izvađenoj količini ugljikovodika i kako se određuje cijena.
“Naknadu za pridobivene količine ugljikovodika investitor plaća tek kada započne eksploatacija na polju ugljikovodika. Investitor plaća naknadu od 10 posto tržišne vrijednosti ukupno proizvedenih količina na mjesečnoj bazi. Cijena ovisi o budućoj tržišnoj cijeni ugljikovodika koja se neovisno utvrđuje na svjetskim burzama”, pojasnili su iz Agencije za ugljikovodike.
Upitali smo ih i postoje li projekcije, odnosno izračuni potencijalnih prihoda RH od nalazišta u Kutini.
“Potencijalni prihod Republike Hrvatske i lokalne zajednice od pridobivih 4,4 milijuna boe (ekvivalent barela nafte) u ovom trenutku je teško precizirati zbog nekoliko čimbenika. Naime, prihodi ovise o proizvedenim količinama, tržišnoj cijeni i budućim troškovima ulaganja investitora koja obuhvaćaju razradu polja i privođenje proizvodnji. Međutim, može se reći da će eksploatacija ugljikovodika s ovog polja sigurno imati pozitivan doprinos za lokalnu zajednicu i državni proračun. Prihodi od naknada i poreza kao i mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta i razvoja lokalne infrastrukture, poboljšat će ekonomski položaj regije i pridonijeti općem razvoju”, navodi se u odgovoru.
Što se tiče plinskih polja Berak i Cerić, u prosincu prošle godine je Vlada procjenjivala da bi prihod države u 2025. mogao iznositi 24,32 milijuna eura, a za potrebe te projekcije korištena je tadašnja cijena od 47,6 eura za megavatsat plina.
