Koliko godišnjih plaća treba za nekretninu u 20 gradova u Hrvatskoj?
Financijska blogerica Sandra Ferenčak-Tetka u newsletteru „S Tetkom o nekretninama“, koji izrađuje u suradnji s konzultantskom kućom Avison Young, usporedila je rast plaća i cijena nekretnina te koliki su omjeri prosječne ostvarene cijene stana od 70 četvornih metara u odnosu na prosječnu godišnju neto plaću u 20 hrvatskih gradova
Dok čekamo da Vlada napokon predstavi svoj nacionalni stambeni plan, koji najavljuje da ćemo vidjeti nakon ministarskog godišnjeg odmora, dobar je trenutak za suočavanje sa činjenicama o priuštivosti stambenih kvadrata u Hrvatskoj.
Primjerice, znate li koliko su u Hrvatskoj rasle neto plaće, a koliko cijene nekretnina u zadnjih 10-ak godina te koliko je godišnjih plaća potrebno u gradovima za kupnju stana od 70 četvornih metara? Na ta dva odgovor nudi financijska blogerica Sandra Ferenčak-Tetka u svom najnovijem newsletteru „S Tetkom o nekretninama“, koji izrađuje u suradnji s međunarodnom konzultantskom kućom za nekretnine Avison Young.
Priuštivost nekretnina se smanjila
Glavni je zaključak, naravno, da se priuštivost nekretnina smanjila jer su cijene nekretnina rasle brže od plaća. Statistički podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke pokazuju, naime, da su u razdoblju od zadnjeg tromjesečja 2015. godine do prvog tromjesečja 2024. godine, neto plaće porasle za 77 posto, piše Tetka u newsletteru, dok su se u istom razdoblju prosječne cijene stambenih nekretnina povećale za 89 posto. Drugim riječima, cijene nekretnina su se povećale 12 postotnih bodova više od plaća.
Na drugo pitanje, koliko je godišnjih plaća potrebno za kupnju stana od 70 četvornih metara, odgovor je malo kompleksniji, a nužno, zbog vrste podataka, nije posve precizan nego više ilustrativan. Za svaki od 20 gradova je, naime, izračunat omjer prosječne ostvarene cijene stana od 70 četvornih metara (a to su cijene koje su navedene u ugovoru o kupoprodaji, što Porezna uprava upisuje u bazu transakcija) u odnosu na prosječnu godišnju neto plaću u tom gradu, i to za 2018. godinu i za 2023. godinu.
Ti omjeri se, kaže se u newsletteru, mogu smatrati i brojem godina koliko bi godišnjih neto plaća trebalo potrošiti na kupnju nekretnine. U Dubrovniku i Splitu je to 16, u Zadru, Puli i Rijeci malo više od 10, u Zagrebu 10, a u Velikoj Gorici, Koprivnici,Šibeniku, Varaždinu, Virovitici, Osijeku, Krapini i Bjelovaru između devet i šest, dok je u Slavonskom Brodu, Čakovcu, Gospiću, Sisku, Požegi i Vukovaru između šest i pet.
Samo u nekim rijetkim slučajevima, kao primjerice u Dubrovniku, omjer prosječne ostvarene cijene stana od 70 četvornih metara u odnosu na prosječnu godišnju plaću bio je nešto veći 2018. godine, te u Osijeku i Gospiću.
Uz sve, nužna je još jedna napomena: prosječna starost prodanih stanova u posljednjih pet godina u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku je između 40 i 50 godina. „Budući da se posljednjih 10-ak godina puno manje gradi i sve manje novogradnje je namijenjeno domaćoj populaciji koj akupuje nekretninu, dojma smo da se u prošlom cisklusu mogla dobiti puno bolja kvaliteta za novac, primarno kroz kupnju novogradnje“, piše Sandra Ferenčak.
