Komentar stručnjakinje za EU fondove: Stiže kraj ere bespovratnih potpora
Hrvojka Skoković Harašić, stručnjakinja za fondove EU-a i projektno financiranje u tvrtki Andersen Hrvatska, piše za FORBES Hrvatska kako se čini da će se kotačići stroja europskih darovnica (ili bespovratnih potpora), napokon početi ubrzano okretati u aktulanoj financijskoj perspektivi 2021.-2027., no na umu treba imati ovo: predviđen je ograničeni broj takvih poziva i po prvi puta se u Hrvatskoj uvode financijski instrumenti kao tranzicijski alat s darovnica na povoljne kredite s otpisom glavnice
Bliži se posljednji kvartal 2024. godine u kojoj smo iščekivali i još iščekujemo brojne javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava (darovnica) poduzetnicima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, ukupne vrijednosti veće od 160 milijuna eura.
Podsjetimo, za početak, da se aktualno financijsko razdoblje odnosi na godine 2021.-2027., što znači da smo prešli sredinu i zato se valja osvrnuti, odnosno vrednovati što je dosad postignuto u vezi s mogućnostima koje su trebale biti na raspolaganju poduzetnicima. Istovremeno, ključan je trenutak i za procjenu koje su prilike pred nama u idućih 6-9 mjeseci te do kraja ovog višegodišnjeg financijskog okvira. Poduzetnici se, naime, žale kako je dinamika objava javnih poziva iz EU izvora vrlo spora.
Ažurirani rasporedi natječaja
To se može pripisati činjenici da smo završavali prethodnu “sedmoljetku”, da smo u međuvremenu imali i potpuno nove, neplanske izvore na raspolaganju iz instrumenata REACT te NPOO, a istovremeno se odvijao proces programiranja strateških dokumenata i podloga za javne pozive iz EU strukturnih fondova za 2021.-2027. godinu. Također, do kašnjenja u objavama poziva, kažu iz sustava upravljanja i kontrola, došlo je i iz objektivnih razloga. Naime, čekale su se izmjene Uredbe Komisije 651/2014, tzv. GBER-a, kao krovnog dokumenta za programe potpora i temelja za raspise i objave javnih poziva za dodjelu darovnica.
Nadležna su tijela krajem kolovoza ažurirala Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Program Konkurentnost i kohezija za 2024. godinu te Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Integrirani teritorijalni program za 2024. godinu iz kojih je očita ozbiljna namjera za intenziviranjem javnih poziva.
Iz toga proizlazi da poduzetnici u sljedećih 6-9 mjeseci mogu računati na javne pozive za dodjelu darovnica iz sljedećih područja:
- Inovacije novoosnovanih poduzeća te poticanje poduzetničke aktivnosti istraživača kroz poticaje za pokretanje start-up/spin-off poduzeća u znanjem intenzivnim sektorima
- Ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije MSP-ova koji u partnerstvu razvijaju i prilagođavaju inovaciju za unaprijed poznatog kupca (jačanje suradnje u okviru strateških lanaca vrijednosti)
- Provođenje istraživanja, transfer znanja i tehnologija s ciljem osnaživanja inovacija koje proizlaze iz suradnje znanosti i gospodarstvenika
- Povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije koje proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja velikih poduzetnika u suradnji s partnerima (MSP)
- Internacionalizacija poslovanja (sudjelovanje na međunarodnim sajmovima van RH)
- Certifikacija proizvoda i sustava upravljanja
- Čak dva poziva za ulaganje u opremanje, odnosno izgradnju i opremanje postrojenja za obradu reciklabilnog otpada
- Digitalizacija i informatizacija poslovanja MSP-ova van Grada Zagreba
- Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije – suradnja po principu “quadruple helix” u regijama van Grada Zagreba.
Osim toga, poseban poziv bit će raspisan za poduzetnike u Istarskoj županiji, gdje će prihvatljiva područja ulaganja biti u Puli te Labinštini (Labin, Pićan, Kršan, Raša, Sveta Nedelja), sredinom studenoga.
Dakle, u sljedećih 6-9 mjeseci očekuje nas veliki broj poziva za bespovratna sredstva za ulaganja koja uključuju istraživanje i razvoj, u skladu sa strateškim dokumentima s najviše EU razine, kao i ulaganja u ozelenjavanje i digitalizaciju poslovanja. Pritom se očekuje da će se iz Modernizacijskog fonda u RH na godišnjoj razini objavljivati i pozivi za dodjelu darovnica za ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i toplinarstvo.
Iako se na osnovu svega toga čini da se kotačići stroja darovnica počinju ubrzano okretati, na umu ipak treba imati da strateški dokumenti predviđaju ograničeni broj takvih poziva do kraja 2027. godine te se po prvi puta u Hrvatskoj uvode financijski instrumenti kao tranzicijski alat s darovnica na povoljne kredite s otpisom glavnice.
Najava prvih instrumenata s otpisom glavnice
Prema neslužbenim najavama, kraj rujna ili početak listopada obilježit će premijera financijskog instrumenta za turizam: kreditni program namijenjen privatnom sektoru i to podizanju konkurentnosti i razvoju turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti uz primjenu principa zelene i digitalne tranzicije. Očekuje se kako bi iznos kredita mogao iznositi maksimalno 7 milijuna eura, s otpisom glavnice do 50 posto, ovisno o tome u kojoj se regiji odvija ulaganje (ITR kategorizacija), jesu li objekti visokog NZEB nadstandarda gradnje i hoće li imati visoku kategorizaciju (5 zvjezdica). Za prijavu na ovu kreditnu liniju bit će potrebna pravomoćna građevinska dozvola, a prema najavama s javnih skupova, prihvatljiva bi trebala biti i novoosnovana poduzeća.
Sljedeća kreditna linija s otpisom glavnice čija se objava očekuje krajem ove godine, prema podacima iz strateških dokumenata, bila bi usmjerena segmentu malih i srednjih poduzeća za modernizaciju i proširenje kapaciteta u sektoru industrije, ali bi otpis glavnice ovisio o nekoliko čimbenika koji se mogu svrstati pod načela koja nosi “Industrija 4.0”, dakle, automatizacija i robotizacija, uvođenje IoT-a i senzorike te digitalizacija proizvodnje i poslovanja. Očekuje se da bi kreditni iznosi bili do maksimalno 3 milijuna eura, s otpisom glavnice također do 50 posto.
Navedena dva financijska instrumenta provodit će izravno HBOR, dok se za treći, “zeleni” financijski instrument, očekuje provedba putem poslovnih banaka, u prvom kvartalu 2025. godine.
Taj “zeleni” financijski instrument bit će usmjeren u “ozelenjavanje” poslovanja poduzetnika u sektoru industrije, turizma i usluga, neovisno o veličini poduzeća. Očekuje se kako bi krediti mogli iznositi do 3 milijuna eura, uz otpis glavnice do maksimalno 50 posto, ovisno o postotku ušteda prije i poslije projekta, broju uvedenih “zelenih” mjera i slično. Kreditom će se financirati ulaganja u ostvarenje energetskih ušteda kroz povećanje učinkovitosti korištenja energije u proizvodnim industrijama, komercijalnom i uslužnom sektoru te smanjenje udjela konvencionalnih (fosilnih) goriva u ukupnoj potrošnji energije uvođenjem obnovljivih izvora energije.
Duga ročnost, povoljna kamata, poček
Sve financijske instrumente karakterizirat će duga ročnost, povoljna kamata i poček jer Europska unija u načelu smatra kako bi financijski instrumenti trebali zamijeniti darovnice u većini sufinanciranih područja, kako bi se mogao kreirati tzv. fund of funds, odnosno, kako bi se tijekom 7-godišnjeg razdoblja novac poreznih obveznika mogao oploditi veći broj puta, kroz brži plasman i povrat u odnosu na darovnice.
Prema vrlo pozitivnim iskustvima s financijskim istrumentima iz proteklog razdoblja (mikro i mali zajmovi, jamstva, garancije, ulaganja kroz venture kapital), u idućih se 6-9 mjeseci očekuju mali zajmovi (do 100 tisuća eura) za mala i srednja poduzeća izvan Grada Zagreba s vrlo povoljnim uvjetima financiranja te je moguće da će se oformiti i posebne linije za žene poduzetnice. U skladu s načelima dobre prakse, očekuje se kako bi novi financijski instrumenti, mali zajmovi, mogli sadržavati i mogućnost otpisa glavnice ukoliko se postignu unaprijed zadani pokazatelji (na primjer, zapošljavanje žena, mladih…).
Osim navedenoga, na raspolaganju su i drugi krediti HBOR-a sa stimulirajućim uvjetima kreditiranja, a koji se mogu kombinirati s poreznim olakšicama temeljem Zakona o poticanju ulaganja ili Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, što nije slučaj sa EU darovnicama. Koristeći financijske instrumente u kombinaciji s poreznim olakšicama, poduzetnici mogu ostvariti konkretne i izravne te pravovremene pogodnosti za svoje projekte ulaganja, za razliku od EU poziva koji u sebi sadrže neizvjesnost vremenske dinamike objave te procesa vrednovanja, što predstavlja bitne čimbenike kod poslovnog i financijskog planiranja investicijskih ciklusa poduzetnika za razdoblje od 1-5 godina.
Zadnji vlak za EU darovnice
Iz konzultantskih krugova može se čuti i informacija kako su ranije navedeni javni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava zapravo “zadnji vlak” za prijavu za EU darovnice, prije negoli nastupi potpuna dominacija financijskih instrumenata.
Za očekivati je da će se dugoročno putem bespovratnih sredstava, odnosno darovnica, financirati samo ona područja gdje postoji veliki poduzetnički rizik od neuspjeha, poput aktivnosti istraživanja i razvoja te određena područja ozelenjavanja poslovanja u skladu s Europskim zelenim planom, ili unaprijed određena strateška područja na razini EU (IPCEI projekti), uz strateške grane europske privrede kao što je primjerice, poljoprivreda.
Za sva ostala područja ulaganja, poduzetnici će imati na raspolaganju kredite po povoljnim uvjetima i/ili s otpisom glavnice, stoga je upravo sada pravo vrijeme za iskoristiti prilike iz javnih poziva za dodjelu darovnica – dok su nam još na raspolaganju.
| Aktualno: Natječaj za 145 milijuna eura iz NPOO-a Nakon višemjesečnih najava, konačno je na petak 13. (rujna) počelo zaprimanje projektnih prijedloga na Javni poziv financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) naziva “Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo za 2024. godinu”, čija ukupna financijska omotnica iznosi značajnih 145 milijuna eura. Tim se pozivom mogu sufinancirati projekti tzv. mid-cap poduzeća (do kupno 3000 zaposlenih) te malog gospodarstva s ciljem podrške zelenoj i digitalnoj tranziciji. Poziv će se usredotočiti na nova ulaganja u ekološki prihvatljive proizvodne procese i učinkovitost resursa posebno iz energetski intenzivnih industrija, radi ostvarivanja ciljeva EU taksonomije (ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, održive uporabe prirodnih resursa, prijelaza na kružno gospodarstvo, sprečavanja i kontrole onečišćenja), a otvoren je do iskorištenja sredstava. Prema preliminarnim informacijama, prvog dana stiglo je oko 90 projektnih prijedloga, što pokazuje da postoji potreba i interes poduzetnika za sufinanciranjem “zelenih” projekata, ali je i indikator da poduzetnici ne moraju strepiti od modela prijave “najbržeg prsta”, o kojem se u javnosti često puta raspravlja u negativnom kontekstu. |
Hrvojka Skoković Harašić članica je Uprave u Andersen poslovno savjetovanje i ključna stručnjakinja za pitanja fondova EU-a te projektnog financiranja u Andersen Hrvatska, koji kao član Andersen Globala okuplja preko 16.000 profesionalaca iz domene poreznog, financijskog i pravnog savjetovanja u više od 170 zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku te sve zemlje u regiji. Radno iskustvo u financiranju projekata stekla je u proteklih 20 godina u USAID-u, Svjetskoj banci, EBRD-u i Raiffeisen Internationalu u Beču, a specifično i bogato radno iskustvo s fondovima EU-a te poreznim olakšicama stječe od 2011. godine u vlastitom poduzeću Prvi korak poduzetnički centar d.o.o., kao i od 2017. do sredine 2024. godine na poziciji direktorice u Deloitteovoj servisnoj liniji za Globalne porezne, inovacijske i investicijske olakšice u Hrvatskoj te regiji. Suosnivačica je prve udruge profesionalaca za EU fondove HUP EUPRO, čija je i članica Izvršnog odbora.
