Korporativna Amerika pokazuje drugačije lice: Je li George Floyd preminuo uzalud?

U Sjedinjenim Američkim Državama, različitost, jednakost i inkluzija (DEI) su organizacijski okviri koji nastoje promovirati pravedan tretman i puno sudjelovanje svih ljudi, posebno grupa koje su povijesno bile nedovoljno zastupljene ili podložne diskriminaciji na temelju identiteta ili invaliditeta.

U praksi, najbolji primjer toga bio bi pružanje jednakih mogućnosti od strane poslodavaca za sve zaposlene i netolerancija prema bilo kojem obliku diskriminacije ili uznemiravanja na radnom mjestu.

Inicijative za pravednost i inkluziju koje je veći dio korporativne Amerike podržao nakon prosvjeda koji su uslijedili nakon ubojstva Georgea Floyda Minneapolisu 2020. godine, kao da sada jenjavaju, pa se čini da su bile više dio političkih agendi nego iskrenih ideala.

Trenutno se čini da je, Kyrie Irving košarkaš Dalas Maveriksa, “jedini” koji i dalje brani ove ideje. On redovito podsjeća na ubojstvo od 25. svibnja 2020. godine koje je duboko uzdrmalo Ameriku, suočenu s najvećim oblicima rasizma u posljednjih 100 godina.

Trumpova politika

Brojne istaknute kompanije su počele umanjivati temu raznolikosti i inkluzije prije i poslije Trumpove izborne pobjede. Te promjene politike nastale su kao odgovor na kampanju konzervativnih aktivista kroz sudove i društvene medije. Konačno su zaokružene kroz nedavno donijete izvršne naredbe predsjednika Donalda Trumpa, koje su imale za cilj iskorenjivanje DEI agende u saveznoj vladi i privatnom sektoru.

Sveobuhvatne naredbe Trumpa da se okončaju prethodni vladini napori za raznolikost, jednakost i inkluziju poništavaju važne prioritete za najvećeg poslodavca u zemlji – saveznu vladu. Dio tih napora bio je i poticanje privatnog sektora da osigura ove politike.

Trump je samo nekoliko dana nakon početka drugog predsjedničkog mandata, pokazao odlučnost da iskoristi sve poluge vlasti kako bi ispunio dugogodišnje predizborno obećanje, odnosno proveo duboke kulturne promjene u SAD. Od promicanja različitosti do isključivog fokusa na zasluge. Samo nekoliko sati nakon polaganja zakletve, potpisao je izvršnu naredbu kojom se okončavaju programi raznolikosti, jednakosti i inkluzije unutar savezne vlade. On i drugi konzervativci su ih dugo osuđivali kao diskriminatorne, temeljeći se na faktorima poput rase, spola i seksualne orijentacije.

DEI nije bio u fokusu Trumpovih glasača

Naznake zabrinutosti Trumpovih glasača zbog afirmacije žena i drugih rasnih manjina, koje idu na račun drugih, nisu bile toliko naglašene. Prema AP VoteCast-u, relativno mali broj glasača na izborima 2024. (ukupno tri od 10) izjasnio se da su „veoma“ ili „donekle“ zabrinuti što se američko društvo previše fokusiralo na zaštitu prava žena na račun muškaraca. Većina se izjasnila na ljestvici zabrinutosti sa „ne previše“ ili „uopće“, dok je njih u prosjeku četiri od 10 „donekle“ zabrinuto.

Kompanije prate igru politike

Naznake i obrisi novih politika očito su postali jasni velikim kompanijama. Neke su prije, a neke kasnije, počele povlačiti principe koje su do jučer zdušno branile. Postavlja se logično pitanje, je li ubistvo Georgea Floyda prošlo bez ikakvih društvenih posljedica?

Desetine istaknutih kompanija počele su povlačiti ili čak eliminirati svoje obaveze prema DEI smjernicama. To su počele raditi nakon odluke Vrhovnog suda iz 2023. godine, kojom je ukinuta afirmativna akcija na sveučilištima.

To je odluka koja je pokrenula poplavu tužbi, podržanih od strane konzervativaca, a sve protiv napora u oblasti raznolikosti u korporativnom svijetu. Trend je nakon Trumpove pobjede samo dobio dodatni vjetar u leđa. Tako su i neke vladine agencije prestale uzimati u obzir rasu prilikom dodjele ugovora i financiranja.

Tko je promijenio stranu

Trgovinski lanac Walmart bio je prvi veliki igrač koji je povukao „inkluzivno sidro“. Najavio je još u studenom prošle godine da više neće uzimati u obzir rasu i spol prilikom sklapanja ugovora sa dobavljačima. To je odluka u skladu s reformama koje će provoditi Trumpova administracija.

Walmart je također najavio da će bolje pratiti tržište trećih strana kako bi se uvjerio da artikli koji se tamo prodaju ne uključuju proizvode namijenjene LGBTQ+ maloljetnicima. Uključujući steznike za grudi namijenjene transrodnim mladim osobama.

Prije Walmarta, prvi predznaci revizionističkih kompanija bili su John Deere, proizvođač poljoprivredne opreme. Još u srpnju su prestali sponzorirati događaje o „društvenoj ili kulturnoj svijesti“. Tu je i prodavač Tractor Supply, koji je mjesec dana prije najavio okončanje korporativnih aktivnosti vezanih za raznolikost. Tada je Nacionalno udruženje crnih farmera pozvalo predsjednika i izvršnog direktora ove kompanije da se povuče.

Google i Meta

Nakon Walmarta, reviziju je započeo i Google, ukinuvši cilj koji je postavio 2020. godine. Povećanje zastupljenosti marginaliziranih grupa u liderskom timu kompanije za 30% u roku od pet godina. U dopisu zaposlenima, kompanija je također rekla da razmatra druge izmjene kao odgovor na Trampovu izvršnu naredbu. Ta naredba ima za cilj zabraniti dobavljačima federalnih institucija da provode DEI prakse koje predstavljaju „nezakonitu diskriminaciju“.

Googleova matična kompanija, Alfabet, također je nagovijestila promjene u svom godišnjem izvještaju koji je podnesen Komisiji za vrijednosne papire. U izvještaju je izbačena šablonska rečenica, korištena od 2020. godine. U njoj se navodilo da je kompanija „posvećena tome da raznolikost, jednakost i inkluzija budu dio svega što radimo i da raste radna snaga koja je reprezentativna za korisnike kojima služimo“.

Meta, matična kompanija Facebooka i Instagrama, objavila je da odustaje od svog programa raznolikosti, jednakosti i inkluzije. On je sadržavao smjernice za zapošljavanje, obuku i odabir dobavljača. Gigant društvenih medija naveo je da je revidirao svoj program nakon presude Vrhovnog suda.

Novu politiku predstavio je njen prvi čovjek Mark Zuckerberg u podcastu Joe Rogana. Na način koji je mnogima bio prilično servilan u odnosu na novu izvršnu vlast. Uz potpuno odsustvo stava u odnosu na prethodnu politiku i kontinuitet koji su imali u vezi s tim pitanjem. Joel Kaplan, Metin novoimenovani šef globalne politike, rekao je za Fox News Digital da će ovaj potez „osigurati da kompanija gradi timove s najtalentiranijim ljudima, umjesto da donosi odluke o zapošljavanju na temelju zaštićenih karakteristika“.

Nova razočarenja?

Tko je očekivao visoke ideale od surovih globalnih korporacija, mogao je biti razočaran.

Listi američkih poslovnih giganata pridružio se i McDonald’s, i to samo četiri godine nakon inicijative za veću raznolikost u vlastitim redovima. Saopćenje je bilo nalik Metinom, najavom da će povući specifične prijedloge za postizanje raznolikosti na višim razinama rukovodstva. Istaknuli su da će okončati program koji je poticao dobavljače da razviju obuku o raznolikosti i povećaju broj pripadnika manjinskih grupa.

U objavi na mreži X iz kolovoza prošle godine, kultni proizvođač motora iz Milwaukeeja, Harley-Davidson, naveo je da će ta kompanija „proći ponovo kroz sva sponzorstva i organizacije s kojima je povezana“ i da će one sve „morati biti centralno odobrene“. Kompanija je najavila i da više neće sudjelovati u rangiranju ravnopravnosti na radnom mjestu koje je sastavljala Kampanja za ljudska prava (Human Rights Campaign’s Corporate Equality Index).

Iz sudjelovanja u indeksu korporativne jednakosti povukla se i matična kompanija Jacka Danielsa, Brown-Forman. Oni su konstatirali da se od njihove prethodne inkluzivne politike i strategije „svijet dramatično promijenio i evoluirao“.

Jato starih ideja nastavlja da se osipa

Listi su se pridružile i kompanije kao što su Ford. U priopćenju su pomalo amortizirali svoje odluke, navodeći da „kompanija ne koristi kvote za zapošljavanje niti vezuje kompenzaciju za specifične ciljeve raznolikosti. Ali, ostaje posvećena njegovanju sigurnog i inkluzivnog radnog mjesta“. Lowe’s, Boeing, kao i Amazon, saopćili su da zaustavljaju neke od DEI programa, iako nisu precizirali koje.

Na kraju, vlastitim inkluzivnim smjernicama leđa je okrenula i kompanija Target, jedan od najvećih distributera u Americi. Najavili su kraj svog programa „Belonging at the Bullseye“. Uspostavljen je kako bi pomogao zaposlenim Afroamerikancima u izgradnji karijera nakon Floydove smrti u Minneapolisu. Target, koji posluje u mreži od gotovo 2.000 trgovina i zapošljava više od 400.000 ljudi, najavio je kraj zapošljavanja i promicanja većeg broja žena i pripadnika rasnih i manjinskih grupa, uključujući LGBTQ+ osobe, veterane i osobe s invaliditetom.

Ne mali broj vodećih kompanija u zemlji nastavlja se pridržavati svojih DEI smjernica, poput tehnološkog giganta Microsofta, ali svakim novim danom to jato starih ideja čini se da se sve više osipa.

Pavle Jakšić, Forbes Srbija